Analiziramo koji je kontekst Marićeve najave povećanja izdvajanja za Ministarstvo obrane

U predizbornoj kampanji, dok ga još mnogi nisu uzimali ozbiljno, Trump je, naime, najavio kako će ultimativno zahtijevati od članica NATO pakta i država u kojima je stacionirana američka vojska, da u puno većim iznosima nego do sada sudjeluju u financiranju vlastite obrane. Tu je Trumpovu ideju odmah poduprijelo više republikanskih senatora i kongresmena te nekoliko najutjecajnijih američkih generala.

Trump pojačava pritisak na članice NATO-a

Ovih je dana iz Trumpova tabora najavljeno kako njegova administracija namjerava pojačati pritisak na sve članice NATO-a koje za obranu odvajaju manje od 2 posto bruto društvenog proizvoda. Ta razina troškova dogovorena je, naime, između svih članica Saveza. Međutim, toga se malo tko pridržava. S druge strane, Trump je obećao državama koje troše 2 posto BDP za obranu da će im ponuditi puno više suradnje, zajedničkih vježbi, pa i pomoći u opremi i naoružanju.

Trump je izjavio kako će suradnja sa svakom državom ovisiti ponajprije o tomu koliko poštuje dogovore o izdvajanju za vojne svrhe. Hrvatska bi se, zbog toga što odvaja svega 1,3 posto BDP-a za Ministarstvo obrane, pravilno je procijenjeno u Vladi, mogla naći među prvima na udaru Trumpove administracije. A to nikako ne bi bilo dobro jer zaoštravanjem sukoba između Rusije te EU, NATO-a i SAD-a, rastu napetosti i u ovom dijelu Europe.

Hrvatska će za morati izdvojiti više od 6,5 mlrd. kuna

Sve je izvjesnije da će Rusija htjeti ojačati svoju nazočnost u regiji, a to će najlakše učiniti preko Republike Srpske čiji opstanak ovisi u velikoj mjeri o volji Moskve. Što pred Hrvatska stavlja brojne nove sigurnosne i obrambene izazove. Neki strani diplomatski izvori u Zagrebu tvrde da se u Hrvatskoj u posljednje doba ubrzano obnavlja vojna infrastruktura te da je pojačana prisutnost jedinica NATO pakta koje dolaze na zajedničke vježbe s hrvatskom vojskom.

Istodobno, Vlada Tihomir Oreškovića, u kojoj je Zdravko Marić također bio ministar financija, odlučila je početkom ove godine smanjiti izdatke za obranu u državnom proračunu za čak 371 milijun kuna ili 8,46 posto u odnosu na prošlu godinu. Ili čak 150 milijuna kuna manje od onoga što je utrošio ministar brane Ante Kotromanović u posljednjoj godini svog mandata.

Tako je za 2016. bio predviđen proračun za Ministarstvo obrane u visini od oko 4 milijarde kuna ili 531 milijun eura. To je najmanji iznos odvojen za obranu do sada. 2004. za vojne potrebe izdavalo se 6,5 milijardi kuna, a 2010. 5,1 milijardi kuna. Čak 90 posto sredstava za obranu troši se na plaće 16.000 zaposlenika i materijalne troškove. Kako sada Hrvatska troši 1,4 posto BDP-a za obranu, da bi podigla taj iznos na 2 posto, morala bi iz državnog proračuna izdvojiti više od 6,5 milijardi kuna.

‘Izdvajanja za obranu – preduvjet stabilnosti’

I dok je Hrvatska vježbala strogoću u štednji na troškovima za Ministarstvo obrane, Amerikanci su HV izdašno donirali u naoružanju i opremi. Pa su, među ostalim, poklonili nekoliko stotina oklopljenih, protuminskih vozila te 16 izvidničko-borbenih helikoptera OH-58 Kiowa u vrijednosti od 1,7 milijardi kuna. Na tu donaciju Vlada je, kojeg li paradoska, morala platiti PDV od 300 milijuna kuna.

Smanjivanja sredstva namijenjenih obrani zemlje događala se baš u vrijeme jačanja emigrantske krize te zaoštravanja odnosa NATO pakta i Rusije. Novi ministar obrane, umirovljeni general Damir Krstičević, dok je bio predsjednik HDZ-ova Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i unutarnje poslove, govorio je kako su ulaganja u zajedničke obrambene sposobnosti preduvjet sigurnosti i stabilnosti, ne samo u Hrvatskoj, već i na globalnoj razini.

Bez toga nema, istakao je, ni gospodarskog oporavka, ni željenog gospodarskog rasta. Kazao je također kako će se zalagati za održivo povećanje ulaganja u obrambene sposobnosti zemlje i daljnji razvoj Oružanih snaga. Vojni analitičar Igor Tabak upozorio je pak kako Hrvatska realno izdvaja za obranu manje od 1,4 posto BDP-a, jer u obrambenom proračunu ima i više nevojnih rashoda, poput onih za gašenje požara, obalnu stražu, obranu od poplava.

Malo tko poštovao odluke NATO-a

Vlade članica NATO pakta složile su se 2014. da pojačaju napore kako bi se vojni proračuni što prije približili granici od 2 posto BDP-a. Već 2015., nakon više godina rezanja tih troškova, taj je negativan trend napokon zaustavljen. NATO je pozvao sve članice, pa i Hrvatsku, da što prije povećaju izdvajanja za vojsku do propisanih 2 posto BDP-a, s tim da se petina vojnog proračuna troši za nabavku opreme.

Međutim, malo je tko poštovao te odluke budući da nisu bile predviđene sankcije za države koje se neće toga pridržavati. Od članica NATO pakta samo Grčka, Estonija, Velika Britanija i Poljska izdvajaju za vojne potrebe 2 ili više posto BDP-a. SAD inače troše 664 milijardi dolara na godinu za obranu, ili 3,6 BDP-a.

Tako, primjerice, Luxemburg troši svega 0,5 posto državnog proračuna za obranu, Belgija i Slovenija 0,9 posto, Slovačka i Njemačka 1,2 posto, Bugarska i Danska 1,3 posto, Portugal i Hrvatska 1,4 posto, Latvia 1,5 posto, Francuska 1,8 posto… Istočnoeuropske države pozdravile su Trumpov zahtjev za povećanjem vojnih troškova uvjerene da bi se tako moglo osigurati dodatnih 100 milijardi dolara za modernizaciju NATO pakta.

Članice upozoravaju da ne mogu ispuniti zahtjeve

Ministar vanjskih poslova Litve Linas Linkevicius i bivši ambasador te države pri NATO paktu kazao je kako valja poslušati predsjednika Trumpa jer je u pravu kada upozorava da se europske države ne pridržavaju dogovora o izdvajanjima za obranu. Najavio je da će sljedećih godina Litva ostvariti taj cilj te izdvajati za vojsku 2 posto BDP.

Dio članica NATO pakta upozorava da ne može odmah ispuniti taj cilj zbog prekomjernog deficita državnog proračuna. Zbog toga je ovih dana EU upozorila 8 država, koje su i članice NATO-a, Španjolsku, Portugal, Belgiju, Italiju, Sloveniju, Litvu da zbog prevelikog deficita krše pravila Unije. Pod posebnim je pristiskom Španjolska koja odvaja za obranu svega 0,9 BDP-a.

Félix Arteaga, analist Elcano Royal Institute u Madridu kaže kako Španjolska ne može povećati troškove za obranu s obzirom na ekonomsku i socijalnu situaciju u državi. Javier Solana, bivši generalni sekretar NATO pakta istakao je kako je to uistinu teška, ali ne i neostvariva misija. “Unutarnja i vanjska sigurnost EU nisu odvojene stvari, troškovi za obavještajne službe, satelite, dronove, cybersecurity, specijalne snage i helikoptere u nacionalnom su interesu svake države članice NATO pakta.”

Baltičke zemlje strahuju od Rusije

Međutim Bruno Lété, stručnjak za pitanja obrane iz German Marshall Fund of the United States u Bruxellesu, smatra kako nije problem razina trošenja novca, nego kako se novac troši… “Novaca je dovoljno, no problem je u tomu što NATO paktu ima 28 mornarica, 28 zračnih snaga, 28 armija. Naprosto, problem je nedostatak jedinstvene obrambene politike.”

Zabrinutost oko ruskih ekspanzionističkih ambicija na Baltiku i u istočnoj Europi pojačala se nakon što je za novog američkog predsjednika izabran Donald Trump koji je davao zbunjujuće poruke o NATO-u, kojeg države baltičke regije vide kao glavnu zaštitu od Rusije. Estonija, Latvija i Litva članice su EU i Eurozone te ovise o svojim NATO saveznicama koje štite njihov zračni prostor.

Moldavija, Bugarska i Estonija se okreću Rusiji

Od njih također očekuju da će iduće godine u njihove zemlje poslati specijalne postrojbe za brze intervencije koje će ojačati obranu protiv Rusije. Istodobno s jačanjem tenzija između Rusije i EU, NATO pakta i SAD-a, u Moldaviji, Bugarskoj i Estoniji na izborima su pobijedili predstavnici proruskih stranaka što je dodatno zabrinulo Washington i Bruxelles.

U Estoniji je predsjednica države Kerti Kaljulaid predložila za premijera Jurija Ratasa, vođu proruske stranke lijevog centra. I to u doba kada u toj zemlji raste strah od moguće ruske vojne intervencije. Ratasa podržava ruska manjina u Estoniji koja čini četvrtinu njezinog stanovništva. Na predsjedničkim izborima u Bugarskoj pobijedio je general Rumen Radev, kandidat oporbenih socijalista sklon Rusiji.

General Radev (53) bivši je zapovjednik zračnih snaga sklon ukidanju europskih sankcija Moskvi. Njegova pobjeda mogla bi približiti Bugarsku Rusiji. U Moldaviji je pak na predsjedničkim izborima pobijedio lider socijalista Igor Dodon koji se zalaže za suradnju i jačanje veza s Rusijom, dok su njegovi konkurenti zagovarali europske integracije.