Andrej Plenković favorit je za novog šefa desnice, a Telegram je to prvi najavljivao, odmah nakon izbora
Očekuje se odlazak Tomislava Karamarka s mjesta šefa HDZ-a
Andrej Plenković posljednjih se dana spominje kao najvjerojatniji novi čelnik HDZ-a nakon očekivanog odlaska Tomislava Karamarka. Telegram je prvi u Hrvatskoj, još krajem studenog pisao kako je Plenković najizgledniji kandidat za čelnika HDZ-a u slučaju neuspješnog formiranja desne vlasti (u tom trenutku činilo se da Most naginje SDP-u).
Telegramu je tada više članova HDZ-a otkrilo kako 46-godišnji europarlamentarac najbolje kotira za novo vodstvo, a usput su nam ispričali niz detalja o njegovom radu, karijeri i politici. “U HDZ-u prevladava uvjerenje da je izborni neuspjeh posljedica sloma potrošenog političkog modela, logično je da se traže nova imena i nove ideje. U ovom trenutku najviše utjecajnih članova stranke naklonjeno je ideji da vodstvo u HDZ-u preuzme Andrej Plenković”, rekao je tada za Telegram dugogodišnji član šireg vodstva HDZ-a.
Podržavaju ga centar i umjerena desnica
Nastavio je: “Plenkovića trenutačno podržava stranački centar i umjerena desnica, a ako bi uz sebe imao Davora Stiera, tada bi mogao računati na gotovo plebiscitarnu potporu. Za razliku od Plenkovića Karamarko je u iznimno teškoj situaciji jer se protiv njega oformila široka koalicija nezadovoljnika. Svi su, naravno, razočarani rezultatima izbora. Karamarka optužuju da je bježao od sučeljavanja s Milanovićem, da je imao loše javne nastupe, da nije izgradio imidž vođe”
Plenković je rođen 1970. u Zagrebu, oženjen je, ima sina, njegov otac Mario sveučilišni je profesor komunikologije, a majka mu je internist kardiolog. Diplomirao je na Pravnom fakuletu u Zagrebu 1993., stažirao je u odvjetničkoj tvrtki Stephenson Harwood u Londonu te u Europskoj pučkoj stranci u Europskom parlamentu. Položio je savjetnički ispit na Diplomatskoj akademiji, završio je poslijediplomski studij te magistrirao iz međunarodnoga javnog i privatnog prava.
U Ministarstvu vanjskih poslova zaposlen je od 1994. kao stručni suradnik, bio je šef Ureda zamjenika ministra vanjskih poslova Ivana Šimonovića, načelnik Uprave za Europske integracije, zamjenik šefa hrvatske Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu, zamjenik veleposlanika u Francuskoj te državni tajnik za europske integracije u vladi Jadranke Kosor. Od 2011. član je HDZ-a i Središnjeg odbora, a bio je i saborski zastupnik. Od 2013. član je Europskog parlamenta.
Sušta suprotnost Tomislavu Karamarku
“On je sušta suprotnost Karamarku”, rekao je tada, u studenom 2015. Telegramov izvor. “Elokventan je govornik, sjajan je komunikator, iznimno je televizičan, vrhunski educiran, civiliziran, uglađen, besprijekorno komunicira na četiri jezika, pristalog je izgleda što je također vrlo važno. Racionalan je, premda relativno mlad je već stekao političko iskustvo. On je najbolje što HDZ može danas ponuditi, utjelovljenje je novog, modernog, europskog HDZ-a”, rekao je izvor.
U nekoliko je intervjua Plenković isticao kako HDZ mora voditi politiku sukladnu Europskoj pučkoj stranci, a kada je bio u pitanju odnos prema izbjeglicama javno je podupirao Angelu Merkel čime je pokazao da se ne slaže sa stajalištima Tomislava Karamarka i Kolinde Grabar Kitarović. Premda je iznimno ambiciozan, nije se lakomio za funkcijama. Priča se da je odbio Josipovićevu ponudu da mu bude savjetnik, a nije pristao raditi ni s Vesnom Pusić,”, kaže izvor Telegrama.
U izbornoj noći, Plenković nije bio previše utučen zbog izbornog kraha. Tada su kružile priče kako je prije izbora priredio glamuroznu večeru za stranačke kolege i na njoj okupio pedesetak ljudi, što se tumačilo demonstracijom snage. Telegramov sugovornik iz HDZ-a koji nije sklon Plenkoviću upozorio je tada kako je dojam da je Plenković oprezan i staložen političar, potpuno pogrešan.
‘Boji se i uvijek kalkulira’
“On se boji i kalkulira. Istina, neće se sam gurati na predsjedničku funkciju, jer očekuje da će to drugi odraditi za njega. Plenković je bio pristao biti zamjenik Jadranke Kosor na izborima u HDZ-u pa se onda predomislio i htio odustati. Kako to nije bilo moguće, jedva je pristao pojavljivati se na stranačkim skupovima, a teškom je mukom govorio o tomu kako bivši policajci u demokratskim strankama i društvima nisu poželjni vođe, ali pritom nije spominjao niti jedno ime”.
Plenković je uvijek javno podržavao Karamarka, izražavao mu lojalnost, pa je u jednu nedjelju nakon relativnog neuspjeha na posljednjim izborima dojurio Karamarku koji ga je pozvao jer je želio pokazati da između njega te Plenkovića i Stiera nema nikakvih podjela. Ali Karamarko im je zaprijetio da odmah prestanu spominjati novi program koji je Stier počeo prezentirati nekoliko dana ranije.
Jedan iskusan poznavatelj političkih prilika u Hrvatskoj tada je izrazio sumnju da bi Plenković ili netko drugi, mogao ostvariti ozbiljniji zaokret u politici HDZ-a. “Bojim se da to ne može učiniti nitko, pa ni Plenković. U stranci će ostati veći dio Karamarkovih bliskih suradnika, oni se već distanciraju od njega tvrdeći kako su ga upozoravali da stvari ne idu dobro. Međutim, Karamarko ih nije slušao, sve je radio sam, pa je sada isključivo njegova odgovornost za neuspjeh”, kazali su HDZ-ovci tada za Telegram.