Barišić ostaje ministar, Markić pokušala ući u Programsko vijeće HRT-a i još nekoliko vijesti dana
Izdvojili smo sedam važnijih vijesti koje su se dogodile danas
U velikom obratu u aferi dnevnice danas je uhićen glavni suradnik bivšeg predsjednika Vlade Zorana Milanovića. Bivši predstojnik Milanovićeva ureda u Vladi Tomislav Saucha osumnjičen je da je u razdoblju od studenog 2013. do siječnja 2016. kao predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH oštetio državni proračun za 540.000 kuna i 1360 eura.
Sauchi je u Saboru skinut imunitet nakon čega je priveden na ispitivanje u DORH. Slučaj je prokomentirao i sam Milanović koji je rekao da ne zna ništa o cijelom slučaju. Izjavio je kako mu je Saucha rekao da nije kriv te da je očito sporni novac netko ukrao.
Barišić je ostao ministar, iz Mosta čudna izjava
Saborski zastupnici danas su glasovali protiv opoziva ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Pave Barišića. Za iskazivanje nepovjerenja Barišiću izjasnilo se 49 od potrebnih 76 zastupnika. Prijedlogu se usprotivilo njih 72, a 18 ih je bilo suzdržano. Prijedlog su ranije pokrenuli 45 zastupnika oporbe zbog navodnog plagiranja ministra Barišića.
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja nakon glasovanja dao je pomalo neobičnu izjavu. Rekao je da je Most bio suzdržan jer nisu željeli podržati “politikantsku inicijativu SDP-a i HNS-a koji su glasovali za dokazanu plagijatoricu u Ustavnom sudu”, ali da, ako se pokažu točnima navodi o Barišićevu autoplagiranju doktorata, “nema nikakve šanse da ostane ministar.” Pritom je mislio na najnovije optužbe protiv ministra za autoplagijat za što je Barišić prijavljen jučer u Njemačkoj. Prijavili su ga prof. dr. sc. Ivan Đikić i prof. dr. sc. Jure Zovko.
Sabor izabrao članove Programskog vijeća HRT-a
Hrvatski sabor u petak je izabrao pet članova Programskog vijeća HRT-a: znanstvenika Nikolu Baketu, leksikografa Vlahu Bogišića, povjesničara Ivicu Lučića, glavnog tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića i izvršnog direktora Hrvatskog crvenog križa Roberta Markta. Zastupnici, njih 134, glasovali su o 31 kandidatu za Programsko vijeće, Baketa je dobio 112 glasova, Bogišić 110, Lučić 91, Markt 87 i Lukić 83. Među kandidatima je bila i Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji, koju je podržalo samo 17 zastupnika.
Programsko vijeće HRT-a ima 11 članova, devet bira i razrješuje Sabor, dvoje su zaposlenici HRT-a. Četverodišnji mandati istekli su Josipu Jeliću, Sanji Ravlić, Zoranu Šangutu, Bruni Kragiću i Arsenu Oremoviću, pa je sada izabrano pet novih članova.
Marić rekao da se u 62 društva kršila odluka Vlade o visini plaće
Ministar državne imovine Goran Marić u petak je na konferenciji za novinare govorio o prvim mjesecima rada novoutemeljenog Ministarstva državne imovine, središnjim točkama rada u ovoj godini, kao i najbitnijim odrednicama mandata.
Rekao je da se u 62 društva u vlasništvu države kršila odluka Vlade o visini plaće, da je analiza svih ugovora o plaćama članova uprava pokazala šarolikost i neujednačenost te je najavio da će predložiti izmjenu odluke o popisu trgovačkih društava od strateškog interesa RH.
Ruski veleposlanik kaže da Rusija više neće kreditirati Agrokor
Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov poručio je kako Rusija više ne planira kreditirati Agrokor. U konferenciji za medije koju je Azimov održao rekao je kako je Rusija puno puta davala kredit Agrokoru jer su htjeli stabilizirati firmu, no sada to više neće raditi. “Sberbank kreditira različite gospodarske subjekte. Ako će se Agrokor ponovno obratiti, dakako da ćemo razmotriti to pitanje, ali isključivo u svjetlu svih financijskih poteškoća u kojima se nalaze”, rekao je Azimov.
Azimov je rekao kako Agrokor mora vratiti novac. “Ako Agrokor ne vrati novac, morat će to rješavati sa Sberbankom. No, Rusija ne pretendira ni na jedan dio Agrokora”, rekao je Anzimov i naglasio da je u interesu Rusije pomagati tvrtkama koje aktivno žele surađivati s njima. Rekao je kako je spreman aktivno podupirati kozmetičke tvrtke, Podravku, Adriaplastiku i brodograditeljske firme.
U međuvremenu se oglasio i Agrokor: “Agrokor ima intenzivnu i kontinuiranu komunikaciju sa svim investitorima pa tako i s investitorima iz Rusije. Trenutačno nema nikakvih zahtjeva za novu izloženost ruskih investitora – banaka prema Agrokoru, kao što je njegova ekselencija veleposlanik Anvar Azimov izjavio. I Agrokor to potvrđuje. Ruski investitori podupiru razvoj hrvatske regionalne ekonomije i to se jako cijeni”, poručili su iz hrvatske kompanije.
Ankete pokazuju da bi Vučić mogao pobijediti već u prvom krugu
Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) i aktualni srpski premijer Aleksandar Vučić pobijedio bi već u prvom krugu predsjedničkih izbora s 55,2 posto podrške građana, a svi drugi kandidati podijelili bi ostale glasova s velikim zaostatkom, pokazuju ispitivanja provedena u Srbiji. Vučić bi, ako se kandidira na predsjedničkim izborima kao vođa SNS-a, pobijedio već u prvom krugu s 55,2 posto glasova, pokazala je najnovija prognoza marketinške agencije Faktor plus.
Vođa radikala Vojislav Šešelj i bivši ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić imali bi, prema tom ispitivanju, potporu oko 12 posto birača. Donedavnog pučkog pravobranitelja Sašu Jankovića podupire 8,1 posto birača, čelnika konzervativnog pokreta Dveri Boška Obradovića četiri, a toliko bi dobio i aktualni ministar trgovine i turizma Rasim Ljajić. Predsjednik Srpske narodne partije (SNP) i Vučićev Koalicijski partner Nenad Popović osvojio bi najviše 2,5 posto glasova.
Pahor predložio Putinu da se s Trumpom sastane u Sloveniji
Slovenski predsjednik Borut Pahor ponudio je ruskome kolegi Vladimiru Putinu da prvi sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom održi u Ljubljani, objavili su u petak poslije podne slovenski mediji koji prate Pahorov posjet Rusiji. “Ljubljana i Slovenija općenito odličan su izbor za takav susret i dijalog. No, odluka ne ovisi samo o Rusiji nego o mnogim različitim okolnostima”, kazao je Putin na konferenciji za novinare, kako su prenijeli ruski i slovenski mediji.
Prema navodima slovenskih medija Pahor je, iako za to nema službeni mandat EU-a, Putina nastojao pridobiti da pomogne ostvarenju prekida vatre u istočnoj Ukrajini u zamjenu za eventualno ublažavanje europskih sankcija Rusiji. Pahor se u Moskvi treba sastati i s patrijarhom Kirilom te s premijerom Dmitrijem Medvedevim.