Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Bio sam u vodećoj indijskoj tvornici oružja i vidio čime raspolažu u slučaju novog rata s Pakistanom

Naš reporter obišao je postrojenja tvrtke Larsen&Turbo u Mumbaiju

Telegram analiza

NEW DELHI, INDIA - SEPTEMBER 29: Director General Military Operations (DGMO), Ranbir Singh arrives to attend an all-party meeting in New Delhi on Thursday following Indian army's surgical strikes along the LoC on Wednesday night, on September 29, 2016 in New Delhi, India. Indian Army declared that it has conducted surgical military strike across the Line of Control on the terrorist launch pads.  Action represents to be a paradigm shift in the India’s war against terrorist groups operating from bases on the Pakistani side of the Line of Control (LoC) dividing Jammu and Kashmir. (Photo by Virendra Singh Gosain/Hindustan Times ) *** Please Use Credit from Credit Field ***, Image: 301426733, License: Rights-managed, Restrictions: *** World Rights ***, Model Release: no, Credit line: Profimedia, SIPA USA
Pošalji Podijeli Tweetaj

Od New Yorka i Pekinga do Pariza i Bruxellesa, policijske i vojne patrole s dugim cijevima postale su dio gradske svakodnevnice. U New Delhiju, međutim, vojnim i policijskim ophodnjama, posebice oko grandioznog spomenika Vrata Indije do Connaught Place, dijela grada u kojem su smještene velebene građevine poput predsjedničke palače, brojnih ministarstava i parlamenta, pridodani su i punktovi s barikadama i mitraljeskim gnijezdima te vojnicima koji prolaznike promatraju preko nišana.

Na ulazu u Ministarstvo vanjskih poslova, pod budnim okom policajaca s automatskim oružjem, prolazi se kroz detektore metala, što je uobičajena procedura u New Delhiju na ulazima u sve javne zgrade, hotele, bolnice… Iznenađuje, međutim, što su na katu i na samom ulazu u kabinet ministra vanjskih poslova, također raspoređeni policajci u odori i civilu s dugim cijevima. Mlađi diplomat na službi u uredu ministra, vidjevši da sa zanimanjem promatramo brojne čuvare, objasnio nam je kako su takve mjere sigurnosti neophodne.

Najnovije napetosti počele krajem rujna

“Indija je zapravo u nekoj vrsti permanentnog ratnog stanja i na stalnom udaru terorista koji se obučavaju u vojnim kampovima u Pakistanu. Svijet se sjeća napada na indijski parlament ili na hotel u Mumbaiju, kada su poginule stotine nevinih ljudi, no manje se zna da su naši građani i vojnici žrtve brojnih terorističkih napada. Zbog toga opreza nikada dosta, pa čak i unutar vladinih institucija. To je jedini način da spriječimo nove pokušaje terorističkih udara, kojih, vjerujte mi, ima, ali se o njima, iz sigurnosnih razloga, ne raspravlja javno.”

Prisjetili smo se tog razgovora čitajući ovih dana priopćenje Sardar Abdul Waheeda, zamjenika komesara policije u gradiću Neelum Valley u pakistanskom dijelu Kašmira, u kojemu stoji kako je devet pakistanskih civila ubijeno, a devet ranjeno, kada je indijska vojska ispalila nekoliko granata na autobus koji je prolazio u blizini pakistansko indijske granice. Dodao je da su se na udaru indijske artiljerije našla i kola hitne pomoći koja su stigla na mjesto pokolja.

Incident se dogodio samo dan nakon što je indijska armija priopćila kako su tri njena vojnika ubijena u akciji pakistanske vojske na graničnoj crti između dvije države. Najnovije napetosti na indijsko-pakistanskoj granici počele su krajem rujna nakon što je, kako je objavljeno u New Delhiju, skupina terorista iz Pakistana napala vojarnu indijske armije u Kašmiru i pri tomu ubila 19 vojnika.

‘Oslabljena fronta za borbu protiv terorizma’

Samo dan kasnije oglasila se i pakistanska vojska koja je priopćila da je u osvetničkom indijskom napadu na pakistanski dio Kašmira, ubijeno 11 civila i tri vojnika. Iz New Delhija je odmah odgovoreno kako je prije toga pakistanska vojska u artiljerijskom napadu ubila još 7 indijskih vojnika. Savjetnik pakistanske vlada za vanjsku politiku Sartaj Aziz optužio je Indiju da je duž granice u Kašmiru počela dovlačiti goleme količine naoružanja te nove trupe, što sve upućuje da se priprema za napad na Pakistan.

Upozorio je međunarodne institucije da napetosti koje proizvodi Indija na istočnoj granici, potkopavaju napore oko 200.000 specijalnih pakistanskih vojnih postrojbi u borbi protiv domaćih i inozemnih terorističkih skupina, poput al Kaide, duž 2,600 kilometara duge granice s Afganistanom. Zbog toga je Pakistan morao dio tih postrojbi prebaciti na granicu prema Indiji. I tako je, kaže Sartaj Aziz, oslabljena fronta za borbu protiv terorizma.

Istodobno, Indija drži odgovornim vladu Pakistana za terorističke napade islamskih ekstremista u indijskom dijelu Kašmira, koji se bore za pripojenje cijelog Kašmira Pakistanu. Indija drži da su u pakistanskom dijelu Kašmira izgrađene baze za kašmirske i pakistanske islamske teroriste, ali i za one iz Afganistana i drugih dijelova svijeta. Dio pripadnika al Kaide, tvrde u New Delhiju, prva je borbena iskustva stjecao u terorističkim akcijama u indijskom dijelu Kašmira.

Na granici Indije i Pakistana stotine tisuća vojnika

Zapadni vojni analitičari procjenjuju da se trenutno na granici između Indije i Pakistana nalazi oko 230.000 indijskih te oko 200.000 pakistanskih vojnika. Premda je još uvijek riječ o gotovo rutinskim incidentima duž granice Pakistana i Indije, raste zabrinutost od moguće eskalacije sukoba. To bi moglo izazvati četvrti indijsko-pakistanski rat, koji bi, uvjereni su vojni analitičari, sasvim sigurno prerastao u prvi svjetski atomski rat.

Amerikanci procjenjuju da Pakistan raspolaže s oko 140 nuklearnih bojevih glava koje mogu nositi rakete dugog dometa, ali i raketni projektili dometa do 100 kilometara. Zbog toga je pakistanska vojska u stanju istodobno napasti atomskim oružjem velike gradove, ali i postrojbe i zapovjedne centre na samom bojištu. Na taj način uništili bi indijske oklopne mehanizirane brigade koje bi krenule u invaziju na pakistanski dio Kašmira.

Naime, indijska vojna doktrina predviđa da njene trupe moraju prodrijeti duboko na teritorij Pakistana u manje od četiri dana. To je, naime, jedini način da spriječe taktičke atomske udare na svoje jedinice, ali i gradove u unutrašnjosti zemlje. Procjenjuje se da bi Pakistan do 2030. mogao imati treće najveće zalihe nuklearnog oružja na svijetu.

Indija nadmoćnija u koncvencionalnom naoružanju

Što se tiče atomskog naoružanja Indija je donekle u podređenom položaju jer raspolaže s oko 110 nuklearnih bombi. No, u konvencionalnom naoružanju Indija je daleko nadmoćnija. U 2015. njen je vojni proračun iznosio 51,3 milijarde dolara, dok je Pakistan na svoju armiju potrošio svega 9, 5 milijardi dolara. Indija ima 2.086 vojnih aviona, od kojih su 1.488 borbeni zrakoplovi, dok ih Pakistan ima 703.

Indija raspolaže sa 646 helikoptera, 6.464 tenkova i 7.414 artiljerijskog oružja. Pakistan ima 306 helikoptera, 2.924 tenkova te 3.278 artiljerijskog oružja. No, Indija ima i dva nosača aviona, 14 nuklearnih podmorica i 36 razarača i krstarica, dok Pakistan nema ratnu mornaricu. Za posjeta tvrtki Larsen&Turbo u Mumbaiju, vodećoj indijskoj kompaniji za proizvodnju naoružanja i koja ima godišnji prihod od 14 milijardi dolara, i sami smo se uvjerili u goleme potencijale indijske vojne industrije.

Postrojenja Larsen&Turbo zauzimaju u Mumbaiju prostor omanje gradske četvrti, a tu, kao i u postrojenjima širom Indije, proizvode se vojni brodovi i podmornice, rakete, torpeda, lansirne rampe, višecijevni bacači raketa, radari, artiljerijske obrambeni i napadački sustavi, rakete za tenkove, avione i helikoptere… Premda su impresionirali obilasci tvorničkih postrojenja, ipak najviše zanimanja privukle su 3D projekcije u upravnoj zgradi Larsen&Turbo.

Pakistan se oslanja na SAD, Indija na Rusiju

Zahvaljujući posebnim 3D naočalama imali smo dojam da se šećemo unutrašnjošću podmornice ili ratnog broda, mogli smo zaviriti u svaki kutak, proučavati naoružanje i isprobavati nišanske sprave. Dok se Pakistan oslanja na SAD, Indija je bliska s Rusijom, a u posljednje doba i sa Saudijskom Arabijom. Rijad, naime, želi oslabiti veze Indije i Irana, dok New Delhi očekuje da će Saudijska Arabija utjecati na Pakistan da smanji terorističke aktivnosti.

No, politički analitičari pribojavaju se da Saudijska Arabija ulazi u taj brak iz računa očekujući da će joj Indija pomoći u izgradnji vlastitog nuklearnog atomskog arsenala. Istodobno, Indija i Pakistan ipak imaju jednog zajedničkog neprijatelja: to je Kina koje se panično boje i koju drže najvećom opasnošću za nacionalnu sigurnost.

Američka vojna obavještajna služba Defence Intelligence Agency (DIA), procjenjuje da bi u slučaju izbijanja atomskog rata između Indije i Pakistana u prvih tjedan dana poginulo najmanje 9 do 12 milijuna ljudi, dok bi bilo ranjeno između 2 i 7 milijuna civila. Radijacija bi onemogućila nastavak života u tim dijelovima Indije i Pakistana te izazvala širenje bolesti, glad, epidemije, a stradanja ne bi bile pošteđene ni susjedne države.

Indija i Pakistan zbog Kašmira ratuju od 1947.

Proizvodnja hrane drastično bi pala ne samo u Aziji, nego i u Americi i Africi, a o posljedicama ekonomskog sloma obje države teško je uopće i govoriti. Vlada u New Delhiju ne kriju želju da uništi baze islamskih terorista na teritoriju Pakistana. Kako se u pakistanskom dijelu Kašmira nalaze veliki gradovi poput Lahorea i Rawalpindija, a blizu je i glavni grad Islamabad, objektivno vojno slabiji Pakistan, ako se želi efikasno zaštititi, mogao bi to učiniti, smatraju vojni analitičari, jedino upotrebom atomskog oružja.

Američki Institut za prevenciju nuklearnog rata, tvrdi kako bi u deset godina nakon rata, zbog zračenja i nedostatka hrane, umrlo oko milijardu ljudi. Institut procjenjuje da bi bilo bačeno više od 100 atomskih bombi snage onih iz Hirošime i Nagasakija. Indija i Pakistan ratuju zbog Kašmira od 1947. , kada se raspala britanska kolonijalna Indija i kad je došlo do razdvajanja Indije i Pakistana. Teritoriji s muslimanskom većinom priklonili su se novostvorenom Pakistanu, a one s hinduskom većinom Indiji.

Početkom 90-ih rađaju se prve terorističke skupine

Kako je Kašmir pripao Indiji, Pakistan je izvršio invaziju na taj dio teritorija pa je došlo do prvog indijsko-pakistanskog rata. Kada je, 1949., došlo do prekida vatre, Kašmir je podijeljen na dva dijela, a tadašnja linija vojnog razgraničenja postala je granica između dvije države. Zbog Kašmira su se 1962. zaratile Indija i Kina, jer je Peking zauzeo dio teritorija koji mu je bio od vitalnog značaja zbog prometnih putova.

Indija i Pakistan ratovali su pak zbog Kašmira 1965., a 1971., izbio je treći indijsko-pakistanski rat jer je Indija pružala potporu Bangladešu koji se želio odcijepiti od Pakistana. Sukobi su se smirili tek kada je Bangladeš stekao nezavisnost. Dvadesetak godina kasnije, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, dolazi do pobune muslimanskog stanovništva u indijskom dijelu Kašmira i tada se rađaju prve anti-indijske gerilske i terorističke skupine.

Podijeli 4 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani