Bivši i sadašnji ministri za Telegram analiziraju planove: Pad budžeta za MORH i sudstvo

Uštede na ministarstvima pravosuđa i obrane mogle bi doseći pola milijarde kuna

23.04.2015., Zagreb - Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovic sastala se s Predsjednikom Talijanske Republike Sergiom Mattarellom u Uredu Predsjednice na Pantovcaku. Savjetnik predsjednice RH za obranu i nacionalnu sigurnost Josip Buljevic. 
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Gotovo pola milijarde kuna u državnom proračunu, prema nekim najavama, planira se uštedjeti smanjivanjem budžeta za Ministarstvo obrane i Ministarstvo pravosuđa. Prema prvim predviđanjima, doznajemo, MORH bi ove godine mogao dobiti i 400 milijuna kuna manje, a Ministarstvo pravosuđa oko 100 milijuna kuna manje.

Zastoj projekta minolovca

No, ministar obrane Josip Buljević u razgovoru za Telegram izrazio je uvjerenje kako proračun njegova ministarstva neće biti smanjen za 400 nego maksimalno za 150 milijuna kuna. Odmah na početku mandata najavio je kako će morati biti izuzetno štedljiv tijekom 2016. godine, no nije precizirao gdje se mogu ostvariti najveće uštede. Sada je na upit Telegrama otkrio kako će se zastati s projektom minolovca.

Riječ je o protuminskom brodu, što ga Hrvatska ratna mornarica već ima u svojoj floti, no potrebna su nova ulaganja kako bi ga se učinilo operativnim. Taj projekt oteže se još od 1993. godine, a jedan od ciljeva bio je i angažiranje domaćih proizvodnih kapaciteta. Prvotno je razvijan s Brodarskim institutom, a dovršila ga je Montmontaža-Greben. U projekt je uloženo više od sto milijuna kuna.

Ministar Buljević se nada da će MORH dobiti tek 150 milijuna kuna manje, a ne 400 milijuna, kako se predviđa novim rezovima

Dinamika plaćanja, potvrdio nam je ministar, morat će se usporiti za još neke projekte. Nakon najave smanjenja vojnog budžeta postavlja se pitanje kako će NATO gledati na eventualno neizvršavanje preuzetih obveza Hrvatske vojske i MORH-a. Svjestan je toga i Buljević. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg prošle je godine ponovno pozvao članice saveza da povećaju izdvajanja za obranu, na preporučenih dva posto BDP-a.

Prema toj računici, Hrvatska bi svoj vojni proračun trebala s aktualnih 4,2 milijarde povećati na 6,6 milijardi kuna, no ove će se godine umjesto povećanja dogoditi smanjenje. Hrvatska će tako zasigurno pasti za nekoliko mjesta među članicama NATO-a, jer će za obranu izdvajati manje od 1,4 posto BDP-a.

Prema preporukama iz NATO-a čak 20 posto vojnog proračuna zemlje članice trebale bi izdvajati za kapitalne investicije. Jedna od većih, u koju unatoč uštedama ulaze hrvatske oružane snage, nabavka je američkih helikoptera Kiowa Warrior. Tih 16 polovnih višenamjenskih letjelica, vrijednih 250 milijuna dolara, MORH će platiti 30 milijuna dolara.

Intelektualne usluge

Iako je ministar pravosuđa Ante Šprlje na prvoj sjednici Vlade tražio povećanje proračuna, čini se da se to neće dogoditi. Taj proračun lani je iznosio 2,4 milijarde kuna, , a sada bi umjesto toga trebali dobiti za 4,1 posto manje. To će dodatno opteretiti već ionako prenapregnuti pravosudni proračun u koji osim samih troškova ministarstva, spadaju i troškovi Državnog odvjetništva RH te sudova.

Orsat Miljenić
Orsat Miljenić PIXSELL/Vecernji list/PIXSELL

“Troškovi sudova jednostavno se ne mogu kontrolirati”, objašnjava za Telegram bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić, koji je na početku svog mandata imao oko 150 milijuna kuna nepodmirenih dugova za intelektualne usluge – odvjetnike i vještake koje angažiraju sudovi. Sada pak, prema podacima što ih je iznio ministar Šprlje, odvjetnicima i vještacima nije isplaćeno 40 milijuna kuna.

“Na žalost, najveći dio proračuna Ministarstva pravosuđa troši se na plaće zaposlenika”, konstatira Miljenić. Nisu zanemarivi ni sudski troškovi u postupcima s većim brojem okrivljenika koji nakon godina vođenja završe oslobađajućom presudom.

Ekonomičnosti može pridonijeti i snimanje sudskih rasprava. I ministar Šprlje već je najavio da moguće uštede vidi u preraspodjeli predmeta i reorganizaciji sudova

Ti troškovi znaju premašiti i milijun kuna, a kada okrivljeni nije osuđen padaju na teret proračunskih sredstava. Gomilaju se i neopravdani odvjetnički troškovi. Tome se može doskočiti kvalitetnijom pripremom optužnice prije nego što se krene u postupak, ali i boljim korištenjem vremena za raspravu na sudu.

Jako mnogo gubi se na diktiranje u zapisnik, pa, kako nam je rekao odvjetnik Branko Šerić, ekonomičnosti može pridonijeti i snimanje sudskih rasprava. I ministar Šprlje već je najavio da moguće uštede vidi u preraspodjeli predmeta i reorganizaciji sudova. To bi ubrzalo sudske postupke i smanjilo troškove. No, hoće li uopće biti novca da se i ta predložena reorganizacija provede? Ministar smatra da ne bi trebala biti preskupa.

Sasvim je izvjesno da će zbog ušteda na čekanju završiti i obnove pravosudnih prostora – sudskih zgrada, sjedišta DORH-a i USKOK-a, kao i samog ministarstva.


Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 27. veljače 2016.