Bivši šef MUP-a kaže kako je policijska akademija postala 'staza slonova', i još sedam važnih stvari

1. O suspenziji Milijana Brkića

Dvijetisućitih godina Vlada je, ističe Lučin, odlučila postati europska zemlja i ispuniti svoje obaveze te na neki način zatvoriti jednu stranicu hrvatske povijesti. “Kad je riječ o MUP-u, treba imati na umu da su većina djelatnika bili specijalci koji su bili sudionici Domovinskog rata. Znali smo da bi moglo doći do odbijanja poslušnosti dobivenih zadataka od strane dijela specijalaca. Vjerovao sam da ćemo imati i više problema, no profesionalni kodeks je pobijedio.

Kod Brkića je stvar bila jednostavna. Dobio je zadaću šefa policije da se poduzmu određene mjere da se spriječe neki prosvjedi koji su se dešavali vezano za odnose Vlade prema problemu Haaga, ratnih zločina itd. Brkić je odbio zapovijed, suspendiran je i otišao je iz MUP-a. Iako je odbio, zadaća je izvršena. To je bio njegov osobni stav, on je birajući između profesionalnog stava i onog osobnog prema kolegama iz rata, odabrao kolege”, kaže Lučin.

2. O mjestu ministra unutarnjih poslova

Rekao je i da Brkić zastupa koncept da bi ministar unutarnjih poslova trebao biti prvi policajac. “No, treba biti obrnuto – to su politička mjesta, i moraju doći političari, a kada je riječ o policiji, onda moraju doći profesionalci.”

Istaknuo je da su se još 2001. zakonski izborili da se odvoji funkcija ministra unutarnjih poslova od ravnatelja policije. “Očito Brkić misli da bi ministar unutarnjih poslova trebao biti čovjek koji bi trebao rukovoditi policijom.”

3. Nedopustivi pritisci na Orepića

Pritisak na ministra Orepića je nedopustiv, smatra Lučin, i kaže da je to očito uplitanje politike u represivni sustav, što može biti jako opasno, “jer bi nas to moglo vratiti u devedesete, kada su se neki postupci pokretali po nalogu”.

Na pitanje kome odgovara ministar unutarnjih poslova, Lučin kaže da odgovara potpredsjedniku u Vladi koji je zadužen za to, no ne na način “čistke” kako to govori Karamarko. “Kad oni jedni drugima šalju poruke preko medija, možete misliti kako to funkcionira u Vladi. To je suluda situacija koja nas vodi u kaos”, smatra Lučin i dodaje da bez obzira na to što se Most trudi da ne ispadne da je riječ o koaliciji, ovo jest koalicija.

4. HDZ se nada drugačijoj povijesti

Povratkom HDZ-a, odnosno ovog krila HDZ-a na vlast, probudile su se valjda nade kod nekih da bi se mogli izboriti za neku bolju i drugačiju povijest, kaže Lučin.

5. Lustracija je nemoguća

“Što se tiče lustracije, osobno nemam ništa protiv nje, ali mislim da je ona danas nemoguća. Nakon 25 godina ići u još jedan ozbiljni ‘posao’, mislim da bi to još do kraja podijelilo društvo. Hrvatsko društvo nikad nije bilo ovoliko podijeljeno kako je danas, jer glavni akteri na političkoj sceni funkcioniraju na način ‘ili mi, ili vi’. Samo se lijepe etikete bez argumenata.”

6. Vlada koja ne vlada

“U RH imate Vladu koja ne vlada, Vladu u kojoj se samo dio bavi političkim pitanjima, neki gospodarstvom, a zapravo se ništa ne događa”, zaključio je.

“I policija i tajne službe imaju mogućnost da vam ograniče ljudska prava, i tu je kontrola jako važna. Mi smo ranije shvatili da civilnim društvima treba dati više ovlasti. Prije svega, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigunost treba ovlasti istražnog povjerenstva, tako da mogu razgovarati i pitati”, kaže Lučin.

7. Akademija je staza slonova

Na pitanje o policijskoj akademiji, i kako je moguće da jedan mentor ima 18 istih diplomskih radova, Lučin kaže da je to jer je akademija u policijskom sustavu. “Neke stvari se toleriraju. Godine 2003. potpisan je sporazum u kojem je akademija trebala biti involvirana u sveučilišni sustav, i žao mi je što Sanader nije tu priču nastavio.

Nažalost, projekt nije nastavljen, a proteklih godina vrijedila je priča da je akademija ‘staza slonova u MUP-u’. To znači da kad netko napravi glupost, a ne može dobiti otkaz, onda ga se makne iz policijskog sustava i pošalje ga se na akademiju.”

8. Vojska na granici nije nužna

Što se tiče vojske na granici, Lučin podsjeća na schengenski princip da na granici ne smije biti vojske, nego samo policije. “Mislim da to nije dobro rješenje i da nije nužno. Nadam se da, ako se usvoji takav zakon, da neće biti potrebe da bude konzumiran”, zaključio je Lučin.