Bivši slovenski guverner o uvođenju eura u Hrvatskoj. 'Kod nas nikad nije došlo do ovako velikih poskupljenja'
Rekao je da država uvijek može uvesti kazne onima koji dižu cijene, ali je problem koliko će one biti učinkovite
Hrvatska je u eurozonu ušla s 1. siječnjem ove godine, no nama susjedna Slovenija euro kao službenu valutu koristi još od 2007. godine. Kako su se ove dvije zemlje i njihovi stanovnici prilagodili na ovu promjenu usporedio je za N1 Mitja Gaspari, bivši guverner slovenske središnje banke koji je 2007. vodio projekt uvođenja eura u Sloveniji.
Za početak, rekao je iznenađenje naše Vlade naglim poskupljenjima bilo suvišno, jer su obje zemlje u posljednjih 20 godina imale slične probleme. Svuda je dolazilo do podizanja cijena, naglasio je. “Sad je u Hrvatskoj problem u tome što je nastala ekonomska kriza u Europi i to je učinilo snažan pritisak na cijene”, rekao je Gasparov, dodavši da se ne smije zanemariti ni psihološke efekte uvođenja eura.
Rizik poskupljenja u uslužnim djelatnostima
I Slovenija je prije uvođenja eura uvela dvojno iskazivanje cijena, rekao je dalje, a po ulasku u eurozonu i kod njih je došlo do poskupljenja. No, napomenuo je da se kod njih situacija smirila nakon tri do pet mjeseci, ali i da kod njih cijene nikako nisu porasle 20 do 80 posto, koliko su za Hrvatsku pokazali podaci rada Državnog inspektorata.
“U Sloveniji smo imali skok cijena u maloprodaji, potrošačka košarica je poskupjela 2 do 3 posto na razini godine, to znači da je bilo povećanje, ali ne tako kao što ga vi imate u Hrvatskoj u prvom mjesecu nakon uvođenja eura”, rekao je Gasparov. Zanimljivo je, dodaje, i pitanje zašto su cijene istih proizvoda u istim trgovačkim lancima u Hrvatskoj i Sloveniji različite.
“Obično je da se u malim državama prilikom uvođenja eura cijene dižu. U Hrvatskoj je ta nesreća da se u fazi općenitog povećavanja i pritisaka uvodi i euro, pa vi imate i taj dodatak. Mogućnost povećanja cijena u uslužnim djelatnostima puno je veća nego kod proizvoda, pa će određena kontrola cijena u Hrvatskoj biti nužna u idućih nekoliko mjeseci”, rekao je Gasparov.
Borba vlade protiv dizanja? Nisam optimist
Objašnjavajući metode za kontrolu inflacije, rekao je da je najbolja metoda odgovarajuća novčana i fiskalna politika. “Kad ste ušli u euro, nemate više vlastitu monetarnu politiku i visinu kamatnih stopa, a opseg kredita u bankovnom sustavu određuje Europska središnja banka”, istaknuo je. Kao normalna ekonomska mjera, kaže, ostaje fiskalna politika.
“Istina je da većina europskih zemalja fiskalnu politiku koristi za stimuliranje osobne potrošnje. Energenti su poskupjeli. Tu se radi o kontradiktornoj situaciji koja omogućava veću kupovnu moć ali i veći pritisak. Ne postoje vrlo dobra makroekonomska rješenja koja će sniziti inflaciju u Hrvatskoj. Sada imate i fiksni tečaj koji se neće mijenjati, a bilo kakvo divljanje inflacije u Hrvatskoj u odnosu na uvozne partnere znači osvetu konkurenata hrvatskom gospodarstvu”, kazao je.
Komentirao je i najavu hrvatske vlade da će uvesti mjere za one koji dižu cijene, pa rekao da država uvijek može uvesti kazne, ali da je problem stvar njihove učinkovitosti. “Nisam optimist. Radi se o psihološkom učinku. Ja mislim da u takvom kontekstu uvijek lošije prođe država nego gospodarstvo, koje ima puno mogućnosti da zaobiđe mjere koje država najavljuje. Najbolji odgovor je odgovarajuća fiskalna politika”, rekao je Gasparov.