Brexit se stvarno događa; probali smo u šest ključnih točaka objasniti kako je do ove situacije došlo
Sve je počelo govorom Davida Camerona prije četiri godine
Ovog je tjedna britanska premijerka Theresa May aktivarala članak 50. i tako službeno pokrenula izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Posljednjih je godina malo tko vjerovao u takav rasplet, čak i nakon što je najavljen referendum o izlasku iz Unije. No, građani su na referendumu odlučili kako žele izaći iz Unije i Brexit je sada i službeno pokrenut. Donosimo par ključnih događaja oko razvoja ideje o referendumu, njegovoj realizaciji i, konačno, samom Brexitu.
1. Cameronov Bloomberg govor
“Ovog jutra želim pričati o budućnosti Europe”, počeo je svoj govor David Cameron u londonskom uredu medijske agencije Bloomberg 23. siječnja 2013. godine. Tadašnji britanski premijer tada sasvim sigurno nije mogao pretpostavljati da će “Bloomberg govor”, kako je postao prepoznatljiv, označiti početak kraja Ujedinjenog kraljevstva u Europskoj uniji, ali i njegove političke budućnosti. Cameron je tada najavio da će, ako njegova konzervativna stranka pobijedi na izborima 2015., “ispregovarati drugačiji dogovor s EU”, a potom sazvati referendum na kojem će građane pitati žele li ostati u Uniji ili iz nje izaći. U govoru se snažno usprotivio daljnjoj integraciji europskih zemalja.
2. Zašto je uopće Cameron htio referendum?
Cameron je ideju o referendumu odbacio 2012., ali ju je prihvatio godinu dana kasnije. Kockao se i izgubio. U trenutku kada je obećao referendum činilo se kako su Britanci zaista skloni ostati u EU. Referendumom je želio umiriti desno krilo vlastite stranke, računajući kako će, nakon što s Bruxellesom ispregovara nove uvjete članstva, uvjerljivo slaviti na referendumu. U kampanji za referendum Cameron se zalagao za ostanak u Uniji, ali je propustio jasno prezentirati razloge ostanka.
3. Građani odlučili da žele izaći iz EU
23. lipnja prošle godine 51.9 posto Britanaca odlučilo je da želi izaći iz Europske unije, naspram 48.1 posto onih koji su glasali za ostanak. Dan nakon referenduma odstupio je premijer Cameron. “Britanski građani glasali su za izlazak iz Europske unije i njihova volja mora se poštovati”, rekao je Cameron i priznao ishod referenduma za koji nitko nije vjerovao da će se ostvariti. Njegova usnica je podrhtavala, a supruga je bila pored njega kada je objavio da daje ostavku.
4. May obećaje kako će provesti Brexit
Ubrzo nakon Cameronove ostavke, Theresa May je objavila kako će se kandidirati za predsjednicu Konzervativne stranke, što je ubrzo i postala. Sredinom srpnja postaje i britanska premijerka, a njen je fokus od tada na procesu izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU. “Brexit znači Brexit i od toga ćemo napraviti uspjeh”, kazala je tada May.
5. Aktivacija članka 50
Nakon što joj je parlament za to dao dopuštenje, May je konačno ove srijede, 29. ožujka aktivirala članak 50. Lisabonskog sporazuma. Time je službeno pokrenuta procedura razdruživanja Velike Britanije i EU. May je potpisala pismo i poslala ga predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku u kojem ga je službeno obavijestila da je Britanija odlučila napustiti Uniju. U svom govoru je kazala, kako svijet danas, možda više nego ikad, treba liberalne, demokratske vrijednosti koje dijeli i njena zemlja.
6. Što slijedi?
Europska komisija želi do kraja godine postići okvirni dogovor, a do listopada 2018. finalizirati Ugovor o razdruživanju. Tada bi ga trebao ratificirati Europski parlament i prihvatiti većina u Vijeću, pa bi Velika Britanija u ožujku 2019. mogla istupiti iz Unije. Britanci su izrazili želju da, dok traje Brexit, s Unijom pregovaraju o trgovinskom sporazumu. No, njemačka kancelarka Angela Merkel poručila im je kako takvi pregovori mogu krenuti tek kada se završi Brexit. Europa u međuvremenu nestrpljivo iščekuje izbore u Francuskoj koji će održati 23. travnja ove godine. Pobijedi li na njima euroskeptična Nacionalna fronta Marine Le Pen značit će to nove probleme za projekt ujedinjene Europe.