Britanska vlada ozbiljno razmišlja o doživotnom zatvoru za vozače koji pijani ili zbog mobitela ubiju nekoga na cesti

Dosad je maksimalna kazna iznosila 14 godina

Firefighters' and Rescue vehicles gather in downtown Rennes, northwestern France, after the floor of the Noz store collapsed on November 19, 2016.  
The floor of a store collapsed on NOvember 19 in the afternoon in downtown Rennes, lightly injuring three people, an accident possibly due to the underground construction site of the metro line, the fire brigade and the prefecture of Ille-et-Vilaine said. / AFP PHOTO / Damien MEYER
FOTO: AFP

Vozači koji izazovu prometnu nesreću sa smrtnim posljedicama jer su tijekom vožnje koristili mobitel, po novom zakonu koji predlaže britanski državni tajnik Sam Gyimah, moći će biti kažnjeni doživotnim zatvorom. “Vozači ubojice uništavaju živote, njihova neodgovornost izaziva neizmjernu bol obiteljima koje se moraju suočiti s tragičnim i potpuno nepotrebnim gubitkom najbližih.

Kako je nemoguće da tim obiteljima netko nadoknadi gubitak najbliže osobe, moramo osigurati da odgovorni za nesreće dobiju kaznu koja će odgovarati zločinu koji su počinili”, objasnio je Gyimah. Do sada je u Engleskoj maksimalna kazna za izazivanje prometne nesreće sa smrtnim posljedicama iznosila 14 godina zatvora. No, zbog toga što je broj mrtvih u prometnim nesrećama u Velikoj Britaniji, po ocjeni Vlade, još uvijek prevelik, odlučeno je da se poduzmu dodatne, najrigoroznije mjere kako bi se smanjio broj prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama.

Isto vrijedi i za prebrzu vožnju ili u pijanom stanju

Da Gyimah, zna o čemu govori, pokazuju podaci da su u Engleskoj tijekom 2015. u prometnim nesrećama poginule 1.732 osobe, a 22.137 teško je ranjeno. Zbog toga je, istaknuo je Gyimah, Vlada odlučila uvesti drakonske kazne ne samo za korištenje mobitela, već i u slučaju da je prometna nesreća sa smrtnim posljedicama izazvana zbog prebrze ili bezobzirne vožnje ili zbog utrkivanja po gradskim ulicama. I za takve vrste prekršaja Vlada predlaže da se maksimalno predviđena kazna 14 godina zatvora pretvori u kaznu doživotnog zatvora.

Na taj način, upozorilo je Ministarstvo pravosuđa, ubojstva u prometnim nesrećama zbog korištenja mobitela, prebrze vožnje ili utrkivanja po gradskim ulicama, izjednačiti će se s ubojstvom s predumišljajem. Ni vozači koji su vozili pod utjecajem alkohola ili droge, a izazvali su nesreću u kojoj je bilo smrtno stradalih, neće bolje proći: i za njih se predlaže, kad se utvrde sve okolnosti, da se uvede maksimalna kazna doživotnog zatvora.

Očajne brojke i u Hrvatskoj

Ministarstvo pravosuđa najavilo je da će zatražiti mišljenje sudova slažu li se s tim da se uvedu tako drakonske kazne. Naime, jedan od razloga za tako drastično kažnjavanje je i taj što su tijekom prošle godine u Engleskoj bila osuđena 122 vozača zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnim posljedicama koje su se dogodile zbog prebrze vožnje ili upotrebe mobitela, a 21 zbog vožnje pod utjecajem droge i alkohola. A, prosječno izrečena kazna iznosila je, kako je ocijenjeno, jedva 45,8 mjeseci

Takav dramatičan zaokret u politici kažnjavanja nesavjesnih vozača izazvat će zasigurno burne rasprave i polemike, ne samo u Velikoj Britaniji, nego i u EU, pa i u Hrvatskoj. Naime, Hrvatska je treća po broju smrtno stradalih u prometnim nesrećama u EU na milijun stanovnika. U Hrvatskoj poginu na milijun stanovnika 82 osobe, dok u Bugarskoj i Rumunjskoj, koje su na prva dva mjesta, na milijun stanovnika pogine u prometnim nesrećama 95 ljudi.

Lani u prometnim nesrećama u EU poginulo 26.000 ljudi

Inače, prošle godine u prometnim nesrećama u EU smrtno je stradalo 26.000 ljudi, što je za nekoliko stotina ljudi više nego 2014. Ali, i puno manje nego 2001. kada je na cestama EU poginulo 54.900 ljudi, a 2011. više od 30.000, što je ravno gradu srednje veličine. Na svakog poginulog u prometnim nesrećama u EU dolaze četiri osobe koje ostaju invalidi ili imaju teške povrede mozga i kičme. U svijetu godišnje pogine oko 800.000 ljudi u prometnim nesrećama.

Prošle godine u SAD je u prometu smrtno stradalo 35.092 ljudi, a Francuskoj 3.348. U Hrvatskoj je 2014. u prometnim nesrećama poginulo 308 ljudi, 2.679 ih je bilo teško ozlijeđeno, a 11.547 lakše. No, 2015. broj mrtvih je porastao na 348. U prvih devet mjeseci ove godine, u 26.664 nesreće, smrtno je stradalo 228 ljudi, teško je ozlijeđeno 2.103 a lakše 9.047. Najgora je situacija u Zagrebu: dok je 2014. poginuo 21 vozač, suputnik, pješak, bicilist ili motociklist, u prvih devet mjeseci 2016. smrtno je stradao čak 41 sudionik u prometu.