Analitičari: Bruto inozemni dug Hrvatske dosegnuo je 113 posto BDP-a
Podaci HNB-a pokazuju da je dug na kraju lipnja iznosio 48,9 milijardi eura
Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug RH na kraju lipnja iznosio je 48,9 milijardi eura odnosno 113% BDP-a. Premda je drugi mjesec zaredom zabilježio pad na mjesečnoj razini (za 345 mil eura ili 0,7%), ukupni vanjski dug je i tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja nastavio s pozitivnim stopama godišnjeg rasta koje datiraju još od kraja 2013. godine (s tek jednom iznimkom u travnju prošle godine). Tako je u odnosu na lipanj 2014. vanjski dug viši za preko 2,5 milijarde eura ili 5,4% te je od kraja prošle godine porastao za gotovo 2,3 mlrd eura (4,8%), objavili su RBA analitičari.
Najviše je porastao dug države
Obveze prema inozemnim vjerovnicima najviše su porasle u sektoru opće države čiji je vanjski dug krajem lipnja iznosio 16,3 mlrd eura što je 34,1 mil eura više u odnosu na svibanj (0,2%).
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine vanjski dug opće države porastao je za više od 2 milijarde eura zabilježivši dvoznamenkastu stopu godišnjeg rasta od 14,1%. Također, značajan rast (od 934 mil eura) je zabilježio u odnosu na kraj prošle godine (6%).
Tako je krajem promatranog mjeseca država zauzela visoko drugo mjesto s udjelom od 33,4% u ukupnom bruto inozemnom dugu (štoviše, povećala je taj udio za 0,3 postotna boda u odnosu na prethodni mjesec). Šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora dosegnula je 19,6 mlrd eura te je koncem promatranog mjeseca činila preko 40% ukupnog bruto inozemnog duga RH.
Inozemni dug privatnog sektora je niži
Inozemni dug privatnog sektora krajem drugog tromjesečja iznosio je 29,3 mlrd eura što je 250 mil eura niže u odnosu na svibanj (mjesečni pad od 0,8%). Također, u lipnju je primjetan nastavak trenda razduživanja privatnog sektora prema inozemstvu i na godišnjoj razini: u odnosu na isti mjesec lani inozemni dug privatnog sektora je niži za 281 mil eura (0,9%), što je dominantno posljedica razduživanja financijskog sektora.
Analitičari RBA ističu da je dug monetarnih institucija na kraju drugog tromjesečja iznosio 8,2 mlrd eura što predstavlja pad na mjesečnoj i godišnjoj razini od 2,9% odnosno 8,5%. Razduživanje ostalih privatnih financijskih institucija (osim monetarnih financijskih institucija) potvrđuju podaci o njihovom godišnjem padu zaduženosti za 15,6% (krajem lipnja njihov je dug iznosio 2,9 mlrd eura). Naposljetku, vanjski dug ostalih domaćih sektora za koje ne garantira država krajem lipnja iznosio je 11,7 mlrd eura od čega se najveći dio (preko 98%) odnosi na privatna nefinancijska poduzeća koja bilježe laganu tendenciju rasta inozemne zaduženosti.
U uvjetima visoke likvidnosti i povoljnijih tržišnih uvjeta zaduživanja, vanjski dug sektora privatnih nefinancijskih poduzeća krajem drugog tromjesečja dosegnuo je 11,5 mlrd eura što je 270 mil eura više u odnosu na lipanj 2014. (rast od 2,4%). Također, u odnosu na kraj prošle godine inozemni dug ovog sektora je viši za 325 mil eura (2,9%).
Smanjenje ukupnog bruto inozemnog duga na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja u odnosu na prvo tromjesečje iznosilo oko 0,3 mlrd eura. Prema posljednjim informacijama HNB-a, više od polovine tog iznosa odnosi se na povoljan utjecaj međuvalutnih promjena i ostalih prilagodbi, zaključuju analitičari RBA.