Brzinski izbori usred tjedna bez ikakve sumnje više odgovaraju oporbi. Razloga je više, ovo su najvažniji

Milanovićevi izbori u srijedu povećat će izlaznost i smanjiti broj birača koji se dovoze autobusima iz Srbije i BiH

FOTO: Pixsell/Telegram

Jedino pozitivno za vladajuću stranku je što će ostati manje vremena da istraga u Ministarstvu kulture dovede do novih, za HDZ nezgodnih zapleta prije izbora

Na posljednjim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, održanim usred ljeta i pandemije covida-19, izlaznost je bila povijesno najniža. Samo 46,9 posto birača dalo je svoj glas nekoj od izbornih lista, a HDZ je zabilježio iznenađujuće uvjerljivu pobjedu, osvojivši 25 mandata više od prve pratnje.

Stoga, ne treba nimalo sumnjati kome neočekivani potez predsjednika Republike Zorana Milanovića da raspiše izbore usred tjedna, u srijedu, 17. travnja, najmanje odgovara. Upravo onima koji najbolje prolaze kad na birališta izađe najmanje birača.

Logistička noćna mora za organizatore bus-birača

Izbori usred tjedna, naime, trebali bi svakako povećati broj ljudi koji će iskoristiti svoje pravo glasa. Neće biti vikend-putovanja s kojih bi povratak mogao biti prekasno da se stigne do birališta (zatvaraju se u 19 sati). Niti će postojati mogućnost da se izborni dan pretopi u jednu uobičajenu nedjelju sa svojom uobičajenom rutinom. Usred tjedna će se ljudi odjednom naći kod kuće i jasno će znati koji je tome razlog.

Druga stvar koja neće navući osmijeh na lice vladajućoj stranci, ali i njenom strateškom koalicijskom partneru, SDSS-u su – autobusi. Poznata praksa dovođenja hrvatskih državljana iz BiH i Srbije kako bi glasali na izborima u Hrvatskoj bit će ovaj put daleko teže provediva. Srijeda, 17. travnja, će biti neradni dan u Hrvatskoj, ali u svim ostalim zemljama će biti samo jedan običan, radni dan. Izlet do susjedne i prijateljske države kako bi utjecali na to tko će tamo biti na vlasti će, dakle, biti logistička noćna mora za inženjere izbornih rezultata.

Turudić kao motiv za odlazak do birališta

Raspisivanjem izbora u najhitnijem mogućem roku, nadalje, igra se i na kartu Ivana Turudića kao motiva za odlazak na birališta. Imenovanje kontroverznog suca na ključno tužiteljsko mjesto u zemlji razbjesnilo je birače do te mjere da je i jedan prosvjedni skup opozicijskih stranaka konačno zaslužio naziv – masovni. Dvadesetak dana pred izbore ide se i u drugi dio tog prosvjeda, u nekoliko gradova, za što se u opoziciji nadaju da će održati razinu mobilizacije njihovih simpatizera do samih izbora. A to će svakako biti lakše ako se na birališta ide sredinom travnja, a ne sredinom svibnja što je bio zadnji ustavni rok.

Brzi izbori također su voda na mlin – Peđi Grbinu. Predsjednik SDP-a je usred kompliciranih pregovora o predizbornoj koaliciji, no sad više nema vremena za dugo mrcvarenje. Dogovor o tome tko ide uz SDP mora pasti u narednih nekoliko dana, a oni koji (ako ih bude) ispadnu iz oporbenog vlaka imat će užasno nezahvalan zadatak oporbenoj javnosti objašnjavati što je to točno u ovom trenutku bilo važnije od smjene HDZ-a i Andreja Plenkovića. I za to pravdanje će imati tek koji dan.

Jedino pozitivno za HDZ – manje vremena za EPPO

Za HDZ, stoga, ovaj brzinski odlazak na izbore ne nosi puno dobroga, iako oni dakako o tome ne mogu javno pričati – radilo bi se o pokazivanju slabosti. Ne mogu, doduše, javno ni o jednoj jedinoj stvari koja bi im mogla ići u prilog.

Što se ranije ide na izbore, naime, manje vremena ostaje Uredu europske tužiteljice da, eventualno, proširi istragu o kriminalu u obnovi. Istragu koja je zašla duboko u resor koji vodi osoba zadužena za izradu HDZ-ovog izbornog programa, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.