Budimir vs. Grčić: Sučelili smo dva ključna privredna stratega desne i lijeve koalicije o BDP-u i deficitu

JOSIP BUDIMIR: To je, prije svega, odraz niskih očekivanja. Aspiracije su nam niske zbog nerada Vlade, a ovaj slabašni rast BDP-a događa se zbog povoljnih vanjskih okolnosti i unatoč nepovoljnim domaćim prilikama. Oživljavanju vanjske potražnje i nevoljama našem turizmu konkurentskih destinacija kao pozitivan faktor svakako treba navesti napore koje ulaže privatni sektor u nastojanju da se restrukturira i podigne svoju efikasnost.

O konkretnim razlozima rasta BDP-a i javnom dugu

TELEGRAM: Možete li nabrojiti konkretne razloge zašto BDP raste?

BRANKO GRČIĆ: Porezno smo rasteretili plaće i tako osigurali povećanje plaća za više od milijun naših zaposlenih građana, a to je najveći doprinos rastu osobne potrošnje. Plaće su u godinu dana u prosjeku narasle 4,5 posto ili približno 250 kuna. Promet u trgovini na malo raste već 12. mjesec zaredom. Značajan dio gospodarstva je restrukturiran, dijelom i uz potporu Vlade – brodogradnja, industrija, turistički sektor koji ove godine doseže povijesne rekorde, građevinarstvo koje je u prošlom kvartalu raslo nakon sedam godina ispuhivanja građevinskog „balona“…

Rezultat je konačno oporavak investicija, ali i jačanje konkurentnosti kao ključni faktor dvoznamenkastog rasta izvoza. Samo iz EU fondova smo u pola 2015. godine isplatili 1,8 milijardi kuna više nego u istom razdoblju lani i 700 milijuna kuna više nego u cijeloj 2014.

JOSIP BUDIMIR: Uz naprijed navedene uzroke potrebno je istaknuti pozitivan utjecaj pada cijena nafte. Prema istraživanju koje je proveo Oxford Economics, proizlazi da bi u slučaju zadržavanja cijene sirove nafte na razinu od 40 USD po barelu pozitivan učinak na rast BDP-a RH bio oko 0,8 posto. Iz te analize više je nego očito da ovaj skromni rast u većoj mjeri počiva na vanjskim povoljnim okolnostima, nego na našim aktivnostima.

TELEGRAM: Stručnjaci imaju dvije teze: prva, da razina javnog duga uskoro neće biti održiva, i druga, da javni dug uopće nije tako veliki problem. Gdje je istina?

BRANKO GRČIĆ: Uz pozitivne trendove rasta gospodarstva bit će lakše boriti se s deficitom i javnim dugom što objektivno je problem. Evo, podaci za osam mjeseci 2015. govore da je rast pridonio i rastu prihodne strane proračuna za više od 3 milijarde kuna, smanjenju deficita i praktično primarnom suficitu što također nismo imali još od 2007. Naš pristup je uvijek bio da rezovi i štednja u krizi još više vuku prema dolje, a sada kada imamo rast bit će lakše provesti reforme, smanjiti deficit i zaustaviti rast javnog duga.

JOSIP BUDIMIR: Istina je da nekim zemljama javni dug stvarno nije najveći problem. Nažalost, Hrvatska nije među njima. Oni koji govore da nam razina javnog duga nije velik problem kao primjer navode Japan i slične zemlje. Pri tome zaboravljaju da postoji razlika u strukturi dugova. Za razliku od Japana koji je uglavnom dužan domaćim kreditorima u našem javnom dugu izravno ili neizravno dominiraju obveze prema stranim kreditorima. Bilo je primjera da su takve države znale bankrotirati i s javnim dugom na razini od 60 posto BDP-a, što je za trećinu manje od našega.

Ne slažu se oko toga hoće li Hrvatska završiti kao Grčka

TELEGRAM: Uzimajući u obzir neke od pozitivnih gospodarskih pokazatelja može li se reći, s određenom sigurnošću, da Hrvatska ne može završiti kao Grčka?

BRANKO GRČIĆ: To je sigurno. Hrvatska ima veliki potencijal koji se počeo ostvarivati. Nismo ni blizu zaduženi kao što je to Grčka. A sada imamo dobre izglede da zaustavimo rast duga države. I još nešto, nakon godina minusa u odnosima s inozemstvom, minusa u platnoj bilanci i rasta vanjskog zaduženja, ova Vlada je i u tom segmentu preokrenula trend. Mi danas imamo pozitivni saldo s inozemstvom, prije svega zahvaljujući izvozu roba u industriji i izvozu usluga u turizmu.

JOSIP BUDIMIR: Naprotiv! S određenom sigurnošću može se reći da će Hrvatska završiti upravo kao Grčka ukoliko uskoro ne provedemo fiskalnu konsolidaciju. Već godinama generiramo manjak u proračunu na razini od otprilike 5 posto BDP-a koji se kumulirao u javni dug blizu razine od 90 posto BDP-a. S obzirom da su i optimistične prognoze budućeg rasta BDP-a skromne i kreću se između 1 i 2 posto nemoguće je zaustaviti relativni i apsolutni rast javnog duga.

Kako danas kad su uvjeti za zaduživanje povoljni za plaćanje kamata izdvajamo oko 3,5 posto BDP-a, nije teško predvidjeti da za godinu, dvije kad porastu kamatne stope nećemo biti u mogućnosti servisirati svoj dug.

O ratu Vlade s bankama i skupim kreditima u eurima

TELEGRAM: Vlada je ušla u rat s bankama oko kredita u švicarcima. Sad se već nazire rješenje za oko 70 tisuća hrvatskih građana. Zbog čega se nije ranije krenulo u to?

BRANKO GRČIĆ: Prvi znaci krize tečaja CHF-a pojavili su se još 2010., 2011. godine, prije naše Vlade i tadašnja Vlada nije reagirala. Tečaj CHF-a je nastavio rast i naša Vlada je reagirala smanjenjem kamate na sve te kredite na 3,22 posto. Kada je tečaj eksplodirao početkom ove godine, brzo smo reagirali zamrzavanjem tečaja na 6,39 kn/CHF, i to na 12 mjeseci, znači do siječnja 2016.

Čekali smo dugo banke da u dogovoru s dužnicima ponude trajno rješenje, nisu reagirali. Mi smo to odlučno presjekli i sada imamo zakon koji potpuno izjednačava dužnike u švicarcima i one koji su isti iznos kredita uzeli u eurima. Glavnice se smanjuju i preko 30 posto, a rate se dodatno umanjuju za preplaćene iznose rata u prethodnom razdoblju. To je maksimalna pomoć za oko 53.000 hrvatskih obitelji kojima je prijetilo dužničko ropstvo.

JOSIP BUDIMIR: U rješavanje problema vezanih uz kredite u švicarskom franku ranije se nije išlo, jer su izbori bili daleko. Postoje bolja rješenja koja bi ispunila svrhu zaštite ugroženih korisnika kredita, a koja se ne bi morala nametati zakonskom prisilom. Međutim, ta se rješenja ne bi mogla toliko efektno iskoristiti u predizborne svrhe. Vlada nije ušla u rat s bankama. Ona ratuje s poreznim obveznicima, koji će na kraju morati platiti tu populističku predstavu.

Pokrenu li spor, banke će od države dobiti obeštećenje zbog retroaktivne primjene zakona na građansko-pravni odnos koji je u vrijeme ugovaranja bio u skladu sa zakonom. Vlada se ne pita je li to pametno, nego hoće li im to donijeti korist na skorim parlamentarnim izborima. Kad drugi plaća u Vladi ne gledaju na trošak.

TELEGRAM: Je li pametno zbog toga ući u spor s moćnim bankarskim lobijima u Europskoj komisiji?

BRANKO GRČIĆ: Hrvatska Vlada ima odgovornost i zadaću štititi interese hrvatskih građana, posebno onih koji se nađu u ovako teškoj, a neki i u bezizlaznoj situaciji. Zato smo tu, da služimo građanima. Svjesni smo težine cijelog zahvata, ali je važno da nećemo ugroziti stabilnost bankarskog i financijskoj sustava.

Uostalom, i EU je donijela nove direktive koje stupaju na snagu početkom iduće godine kojima se dodatno regulira područje hipotekarnih kredita kako bi se, između ostalog, smanjili rizici i neizvjesnost za građane-dužnike.

JOSIP BUDIMIR: Krajnji je bezobrazluk kad ministri zbog čijeg je nečinjenja investicijski rejting Hrvatske potonuo duboko u „smeće“ na druge pokušavaju prebaciti svoju odgovornost. Što nas Vlada više pokušava zaštititi, to smo ugroženiji.

TELEGRAM: Hrvatski građani još uvijek plaćaju relativno skupe kredite i u eurima zbog nečega što ekonomisti nazivaju porezom na hrvatski rizik. Što s tim?

BRANKO GRČIĆ: I u tom dijelu ima puno prostora za raspravu. Teško je razumjeti i nama u Vladi, a i građanima da su kamate u Hrvatskoj tako visoke i toliko više nego u nekim drugim zemljama Europske unije. Tražit ćemo od bankara i u tom segmentu detaljna objašnjenja, kao i modele smanjenja rizika za sve dužnike.

JOSIP BUDIMIR: Jedini način na koji Vlada može utjecati na smanjenje kamatnih stopa koje građani plaćaju je da javnu potrošnju stavi pod kontrolu, poveća efikasnost javnog sektora provedbom strukturnih reformi i oslobodi poduzetništvo birokratskih okova radikalnom deregulacijom. Na taj način država bi povratila investicijski rejting i omogućila, ne samo sebi, nego i građanima i gospodarstvu mogućnost zaduživanja uz niže kamatne stope.

Korištenje novca iz fondova EU i gospodarski program oporbe

TELEGRAM: Oporba tvrdi da je korištenje novca iz fondova EU loše, Vlada tvrdi suprotno. Gdje je istina?

BRANKO GRČIĆ: Prvo, ugovorili smo sva sredstva koja su bila na raspolaganju do sada, i nešto čak i više, 1,4 milijardi eura. To je pet puta više od ranije HDZ-ove Vlade od 2007.-2011. Isplatili smo 607 milijuna eura ili isto tako pet puta više od HDZ-ove Vlade. Drugo, prošlu godinu su nam uplate iz EU proračuna bile 173 milijuna eura veće od onoga što smo mi uplatili u EU proračun, iako je oporba uporno tvrdila da smo u minusu. Treće, imamo na stotine pokrenutih projekata, a samo u pola 2015. godine isplatili smo 2,8 milijardi kuna EU novca za projekte što je 1,8 milijardi više nego u istom razdoblju lani i 700 milijuna kuna više nego u cijeloj 2014. Četvrto, sve programske dokumente za novo razdoblje (2014.-2020.) Europska komisija je usvojila u prvoj trećini svih zemalja članica, i već sada imamo nekoliko otvorenih javnih poziva za korisnike.

JOSIP BUDIMIR: Bit će dovoljan i samo jedan argument. Činjenica da smo prisiljeni zbrajati da li više novca uplaćujemo u EU proračun ili iz njega više povlačimo dovoljno svjedoči koliko smo loši u korištenju sredstava iz fondova EU. Da smo dovoljno efikasni „iz aviona“ bi se vidjelo da smo u ogromnom plusu.

TELEGRAM: Ekstenzivni gospodarski program oporbe je velika tajna. O njemu se gotovo ništa ne zna, nakon niza najava o projektu koji spašava državu. Zašto je to tako?

BRANKO GRČIĆ: Jedino što smo čuli o HDZ-ovom gospodarskom programu su najave o radikalnim rezovima, o rezovima mirovina i štednji u zdravstvenom sustavu, a vidjeli smo ovih dana da očito imaju poseban senzibilitet prema bankama u odnosu na interese hrvatskih građana.

JOSIP BUDIMIR: Dok ne počne predizborna kampanja u fokusu mora biti ono što radi Vlada, odnosno ono što ne radi, a trebala bi. Apsurdno je da se, umjesto toga, već polovinom mandata aktualne Vlade pokušavalo više baviti namjerama opozicije nego aktivnostima vladajućih. Pretpostavljam da je to osnovni razlog zašto HDZ kao vodeća opozicijska stranka nije ranije iznosila detalje svog programa. Zanimljivo je da istovremeno nitko ne propituje ima li vladajuća koalicija ikakav program za predstojeće izbore.

Priprema sezone i dugo toplo ljeto utjecali su na turizam

TELEGRAM: Puno se govori da je turizam ove godine doslovno eksplodirao. O čemu je riječ: pripremi sezone ili pukom slučaju?

BRANKO GRČIĆ: Dobra priprema, veliki investicijski val koji je rezultirao s više od 450 milijuna eura novih ulaganja u zadnjih godinu dana i preko 25 otvorenih novih i obnovljenih hotela. A da ne govorim o enormnom rastu malih kapaciteta u privatnom smještaju, gotovo 200 izgrađenih bazena, razvoju turizma u ruralnim područjima i slično što je ciljano poticano vladinim mjerama. A naravno, valja naglasiti trud i zalaganje naših ljudi u turizmu bez kojih nema uspješne sezone.

JOSIP BUDIMIR: Eksplodiralo je u sjevernoj Africi, Turskoj, Grčkoj i još pokojoj destinaciji koja konkurira našem turizmu. To i dugo toplo ljeto bilo je od veće pomoći nego priprema sezone. Ne treba podcijeniti ni napore koje turistički djelatnici i poduzetnici godinama ulažu u podizanje kvalitete našeg turističkog proizvoda. Kad bi se izbjegla nesigurnost prouzrokovana čestim promjenama propisa, kao što su, primjerice, tri promjene stope PDV-a u jednoj godini, mogli bi se nadati još boljim rezultatima.

TELEGRAM: Koja je vaša pozicija oko privatizacije državnih tvrtki: primjerice HEP-a te ključno pitanje prodaje još onih 19 posto dionica Ine…

BRANKO GRČIĆ: Neke privatizacijske priče su uspješno provedene u našem mandatu, a najave nekih novih ste u javnosti već čuli. Osobno mi je žao da nismo uspjeli privesti kraju projekt monetizacije autocesta jer bi nam to značajno smanjilo javni dug i dalo više prostora „za disanje“, kada govorimo o javnim financijama. No, poštivali smo iskazanu volju velikog broja naših građana. Pred nama je i dalje puno posla tako da će se razgovor oko nekih od spominjanih projekata poput IPO HEP-a ili sličnog projekta za autoceste nastaviti u novom mandatu.

JOSIP BUDIMIR: Planovi privatizacije javnih poduzeća koja predstavljaju prirodni monopol poput HAC-a i neuspjesi u pokušajima privatizacije poduzeća u klasičnim poduzetničkim djelatnostima ilustriraju nepostojanje bilo kakve ozbiljne privatizacijske strategije. Na sceni je bio scenarij prodaj što možeš, a ne ono što bi bilo logično privatizirati. Primjer Imunološkog zavoda, koji je država upropastila, pokušavala privatizirati i na kraju vratila na državne jasle najbolje ilustrira tu dezorijentiranost.

Ne žele razmišljati o funkcijama nakon izbora

TELEGRAM: Gospodine Grčić, ako SDP ostane na vlasti, ostajete li i vi na istoj funkciji? A vi, gospodine Budimir, hoćete li voditi resor gospodarstva kao ministar?

BRANKO GRČIĆ: U ovom trenutku potpuno sam koncentriran na tekući posao i projekte jer smo obećali da do zadnjeg dana s punom odgovornošću radimo posao za koji su nam građani dali mandat. Također sam koncentriran na to da građanima približimo rezultate koje smo postigli, a oni su u ovom trenutku itekako prepoznatljivi i vidljivi u mnogim segmentima.

Dakle, uveli smo reda u državi, izvukli smo Hrvatsku iz dugogodišnje recesije, Hrvatska raste, ljudi se zapošljavaju, rastu plaće i osobne potrošnja, raste industrija i izvoz, raste turizam kao nikad prije… Sada možemo sa snažnim argumentima krenuti u novu bitku za povjerenje građana. Cilj je pobjeda na parlamentarnim izborima. O funkcijama se sada ne razmišlja.

JOSIP BUDIMIR: Tko će voditi koji resor odlučit će budući mandatar. Velika je prednost Domovinske koalicije što se, u slučaju pobjede na izborima, izvršna vlast neće formirati po stranačkim kvotama, nego temeljem kompetencija kandidata. To bi trebala biti prva velika pobjeda meritokracije nad podobnošću.

---

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 12. rujna 2015.