Business Insider napravio je listu najluđih KGB-ovih pokušaja atentata (prema podacima američke CIA-e)

Na popisu su i Tito, Trocki, papa Ivan Pavao II. i John Wayne

A portrait of Yugoslav President Josip Broz Tito dated April 1967. / AFP / FILES TANJUGFOTO
FOTO: AFP

Poznato je kako je sovjetska špijunska agencija – KGB – koristila brutalnu taktiku u eliminaciji i zastrašivanju svojih neprijatelja. Urbana legenda kaže da su sredinom 80-ih nakon otmice sovjetskih diplomata u Libanonu, agenti KGB-a oteli i ubili rođaka jednog od otmičara. Zatim su teroristima slali dio po dio tijela u odvojenim paketima. Na taj su način pokazali da se protivnici Rusije ne igraju s njima.

Dokumenti CIA-e koji više nisu tajni otkrivaju kako je KGB imao specijalan tim samo za izvršavanje ubojstava. KGB-ov 13. odjel nazvan je “Direkcija za specijalne zadatke”, koja je provodila izvršavanje zadataka ili tekuće poslove, odnosno ciljana ubojstva. U svrhu eliminacije onih koji predstavljaju prijetnju SSSR-u.

Većina agenata nije znala da direkcija ima dva posebna laboratorija – jedan za proizvodnju jedinstvenog oružja i eksploziva, a drugi za razvoj otrova i droga. Otrovi su bili omiljena metoda za slučajeve koji su bili pod povećanim nadzorom suda, zato što su privlačili manje pozornosti, a često bi se takva smrt zamijenila s prirodnom smrću. Business Insider sastavio je popis devet pokušaja ubojstava koje je pokušao izvršiti KGB.

1. Lav Trocki

Picture taken 26 May 1940 in Mexico City showing the exiled Russian communist leader Leon Trotsky (L) talking with a reporter after an attempted assassination at his suburban Mexico City home. Leon Trotsky (1879-1940) was president of the St Petersburg Soviet in 1905, played a major role in the October Revolution and was commissar for war during the civil war (1917-1922). The founder of the Red Army was assassinated by Stalin's agent Ramon Mercader in Mexico 20 August 1940. / AFP PHOTO / ACME
Trocki u Mexico Cityju razgovara s reporterom AFP

Lav Trocki bio je ključni igrač u boljševičkom preuzimanju Rusije, 1918. godine za kojeg su mnogi smatrali da će naslijediti Lenjina nakon njegove smrti. No Staljin je pobijedio u toj igri.

Trocki je kritizirao novu sovjetsku vlast za gušenje demokracije te je izbačen iz vlasti. Na kraju ga je Staljin prognao iz SSSR-a. Nastanio se u predgrađu glavnog grada Meksika, no čak ni velika udaljenost od Rusije, nije ga zaštitila od Staljinove smrtne kazne. Trocki je umro 1940. ubio ga je španjolski komunist, koji ga je napao alpinističkim šiljkom za led.

2. Josip Broz Tito

Yugoslav President Marshall Josip Broz Tito is seen playing chess on a picture taken in october 1944 during World War II. / AFP PHOTO
Tito snimljen krajem rata, 1944. AFP

Vođa Jugoslavije se nakon Drugog svjetskog rata nipošto nije htio odreći samostalnosti svoje zemlje. Kako je Josip Broz Tito odbio ujedinjenje sa Sovjetskim blokom Staljin je odlučio svoju frustraciju riješiti drugim metodama. Odlučio se riješiti Tita – kao što se riješio mnogih prijašnjih prepreka u politici.

Rusi su Tita pokušali ubiti pomoću kuge u spreju, poslali su mu kutiju koja je ispuštala otrovni plin kada bi se otvorila. Pokušali su ga ubiti još 20 puta, ali je Tito osujetio svaki Staljinov plan. Na kraju mu je u Moskvu poslao telegram: “Prestanite slati ljude da me ubiju… Ako ne prestanete slati ubojice, poslat ću ja jednog u Moskvu. I neću morati slati drugog.”

3. John Wayne

American actor John Wayne (R) and Italian actress Sophia Loren (L) arrive at Rome from Africa after the broken leg of Wayne during the shooting of "The Legend of the Lost". / AFP PHOTO / INTERCONTINENTALE / STAFF
John Wayne sa Sophiom Loren AFP

Glumčeve izjave protiv komunizma, nisu se dopale Staljinu koji je navodno naručio ubojstvo Johna Waynea. Dva ruska filmaša Sergej Gerasimov i Alexej Kapler upozorili su Orsona Wellesa za naručeno ubojstvo.

Wells je rekao Wayneu, no glumca je već prethodno upozorio i FBI-ev agent Yakima Canutt, za kojeg je sam Wayne kasnije rekao da mu je spasio život. John Wayne i njegov prijatelj scenarist planirali su oteti ubojice, odvesti ih na plažu i nad otmičarima prijetiti ubojstvom kako bi od njih izvukli informacije. Dvojica egzekutora su se na kraju predali i počeli raditi za FBI, a Wayne se preselio u sigurniju kuću s ogromnom zidanom ogradom.

4. Lev Rebet

Rebet_in_Auschwitz
Lev Rebet u Auschwitzu

Lev Rebet bio je ukrajinski pisac, preživio je nacističke logore, a zatim je postao gorljivi protivnik komunizma. Jedno vrijeme, bio je na čelu ukrajinske vlade. Rebet je 1957. iznenada umro na putu za Munchen, kao uzrok navelo se da je riječ o prirodnoj smrti.

KGB-ov agent Bohdan Stashynsky je četiri godine nakon toga prebjegao na zapad i otkrio kako je Rebetova smrt, zapravo bila ubojstvo. Ubio ga je pomoću pištolja koji je ispuštao plin cijanida. Istim tim oružjem ubio je i Stepana Banderu, šefa stranke Leva Rebeta.

5. Georgi Markov

People attend a commemoration service marking 35 years of the dead of Georgi Markov, a bulgarian disident killed in London in 1978, in a church in Sofia on September 11, 2013. Bulgaria is set to close a 35-year probe into the spectacular "umbrella killing" of dissident Georgy Markov in London in 1978, the prosecution in Sofia said Monday. Markov's murder has gone down as one of the most daring and extraordinary crimes of the Cold War. The prominent journalist and playwright fled communist Bulgaria in 1969 for Britain but continued to lambast the regime in reports for the BBC and Radio Free Europe. AFP PHOTO / NIKOLAY DOYCHINOV / AFP PHOTO / NIKOLAY DOYCHINOV
Komemoracija za Markova u Londonu, 35 godina nakon smaknuća AFP

Na autobusnoj stanici u Londonu 1978. godine svoj prijevoz je čekao Georgi Markov, komunistički dezerter iz Bugarske koji je u engleskoj stvorio novi dom. Čovjek koji je stajao kraj njega ispustio je svoj kišobran tako da je udario Markova u nogu. Zaboljelo ga je, ali Markov gotovo da nije reagirao. Čovjek s kišobranom se ispričao i obojica su nastavila svojim putem. Markov je umro četiri dana nakon toga.

Autopsija je pokazala kako u nozi ima kuglicu s dva miligrama ricina, smrtonosnog otrova koja se koristi kao bojni otrov, a proslavio se serijom “Braking Bad”. Još jedan Bugar koji je napustio komunistički režim, Vladimir Kostov, preživio je sličan napad. Kuglica s otrovom pronađena je u njegovim leđima. O napadu je govorio na Radio Free Europe, četiri dana nakon susreta sa smrću.

6. Georgij Okolovič

Vođa anti komunističke grupe u egzilu Georgij Okolovič 1954. godine na svojim vratima zatekao je Nikolaja Khoklova. Bilo je to u Frankfurtu, u zapadnoj Njemačkoj. Khoklov mu je tada rekao:

“Georgije Okoloviču, dolazim iz Moskve. Centralni komitet komunističke partije Sovjetskog Saveza naručio je tvoje ubojstvo.” No agent ga nije ubio, nego je prebjegao u SAD i putem konferencije za novinare otkrio kakvo je oružje trebao koristiti. Bila je riječ o kutiji cigareta koje su, u stvari, maleni prigušeni pištolji na elektronsko upravljanje, a koji ispaljuju cijanid.

7. Nikolaj Khoklov

Kako bi se osvetili za njegov prebjeg i pošteđivanje Okoloviča, Khokolova supruga je osuđena na prisilno presljenje u Sovjetskom savezu, a Odjel 13 naručio je njegovo ubojstvo. Trebalo ga je otrovati talijem, što bi bila prva uporaba radiološkog oružja u KGB-u.

Talij je element koji se često koristio za trovanje štakora i mrava, no prestalo ga se koristiti zbog mogućih loših posljedica. Kada je Khoklova koža počela pucati, gubio je kosu, i krvario bez zgrušavanja krvi, znao je o čemu je riječ. Njemački liječnici su mu dali protuotrov i preživio je.

8. Papa Ivan Pavao II

Pope John Paul II prays 03 July 1986 in the Basilica of Chiquinquira during his Pastoral visit to Colombia from 01 to 08 July (his 30th International Pastoral visit). / AFP PHOTO / JOAQUIN VILLEGAS
Papa snimljen 1986. u Kolumbiji AFP

Kada je poljski kardinal Karol Józef Wojtyła izabran za papu 1979. godine, Sovjetski savez nije bio oduševljen. Smatrali su kako je on sam ogromna prijetnja za njihovu moć, pogotovo u Poljskoj. Kada je 13. svibnja 1981. godine papa upucan i ranjen, čitav svijet je tražio širu pozadinu koja stoji iza njegova napadača – Turčina po imenu Mehmet Ali Agca.

Pokret solidarnosti direktni je rezultat papinog posjeta Poljskoj 1979. i postao je stalna iritacija sovjetskim vođama. Knjiga u kojoj se iznose dokumenti koje je agent Vasilij Mitrokhin prenio na zapad, pokazuje kako je KGB proveo svoj pokušaj atentata kao osvetu papi za njegov pokušaj potkopavanja sovjetskog režima.

9. Alexander Litvinenko

Russian human-rights activists hold portraits of former spy Alexander Litvinenko during their protest in front of the Russian Ministry of Internal Affairs in Moscow, 15 December 2006. Litvinenko, a fierce critic of President Vladimir Putin, fell ill 01 November 2006 in London, and died about three weeks later with large quantities of the radioactive substance polonium-210 found in his body. AFP PHOTO / DENIS SINYAKOV / AFP PHOTO / DENIS SINYAKOV
Protesti u moskvi nakon Litvinenkove smrti AFP

Alexander Litvinenko je radio za KGB od 1986. do raspada Sovjetskog Saveza 1991. Nastavio je raditi u ruskoj sigurnosnoj službi još dugo nakon toga. Ubacivao se u grupe organiziranog kriminala. Na konferenciji za novinare 1998. optužio je svoje nadređene da su naredili ubojstvo ruskog medijskog tajkuna. Dva puta je uhićen, a Vladimir Putin ga je osobno otpustio. Agent je Putina optužio da je bombardirao ruske stanove i ubio ruskog novinara, kako bi ga izabrali za predjesdnika.

S obitelji je pobjegao u London gdje je počeo pisati knjige i savjetovati britansku obavještajnu zajednicu o ruskim aktivnostima. Navodno je postao meta FSB-a, nasljednika KGB-a. Naglo se razbolio 2006. oslabio je i više nije mogao hodati. Kada je smješten u bolnicu, specijalisti su napravili testiranja na radioaktivne materijale i otkrili su kako u tijelu ima element Polonium-210. Kemijski element koji zrači alfa radijaciju koja oštećuje samo ljudsko tkivo, nakon što ga se proguta. Britanske službe otkrile su polonij u Litvinenkovoj šalici za čaj, koja je 200 puta veća od uobičajene smrtonosne doze.