Cijenjeni časopis Foreign Policy smatra da bi Dodikov referendum u RS-u mogao izazvati novi rat u BiH

Milorad Dodik najavio je referendum u srpskom entitetu za 15. studenog

ZADNJA IZMJENA: Oct 27, 2015
Foto: AFP

Izgubljena u kakofoniji međunarodnih vijesti o ruskim zračnim napadima u Siriji i izbjeglicama koje dolaze u zapadnu Europu, nova kriza se kuha u Bosni i Hercegovini, na granici Europske unije. A i ovdje Moskva ima određenog utjecaja, tvrdi ugledni Foreign Policy.

Nadolazeći 21. studeni obilježava dvadesetu godišnjicu Daytonskog sporazuma kojim je završen brutalni rat u Bosni i Hercegovini. U Daytonu, u saveznoj državi Ohio, američki predstavnik Richard Holbrooke postigao je veliku diplomatsku pobjedu kojom je završen sukob i udareni temelji održive države. Tim sporazumom uspostavljen je i ured međunarodnog predstavnika za implementaciju mirovnog sporazuma. Obljetnica bi trebala biti svečano obilježena, ponajviše zato što je Bosna jedna od rijetkih zemalja koje su opstale nakon sukoba.

Najavljeni referendum

Nažalost, moglo bi biti suprotno. Daytonskim sporazumom uspostavljena su dva autonomna entiteta u Bosni: Federacija BiH i Republika Srpska. Milorad Dodik, predsjednik RS planira otvoreno protiviti se Daytonskom sporazumu 15. studenog najavljenim referendumom što ga mnogi vide loše prikrivenim referendumom o nezavisnosti.

Najavljeni referendum ima samo jedno pitanje: “Podržavate li nametnute i prouustavne odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice, a posebice one o uspostavi suda i tužiteljstva BiH kao i provedbu njihovih odluka na području RS?”. Tako formulirano pitanje ima samo jedan moguć odgovor. Referendum će Dodiku dati političko i legalno opravdanje kako bi institucije Republike Srpske prestale ispunjavati naređenja s državne razine, od sudskih naredbi i presuda do opstrukcije rada državnog tužiteljstva. Ovime bi se uništilo dva desetljeća napretka i počelo uništenje bosanskog zakonskog poretka. Iako referendum postavlja pitanje samo o pravosuđu, njegove destruktivne namjere su praktički deklaracija nezavisnosti. Ako je itko sumnjao u Dodikove namjere, u travnju je najavio održavanje referenduma o nezavisnosti Republike Srpske 2018. godine.

Prijetnja referenduma razvija se u savršenim okolnostima koje su složili Dodikov srpski nacionalizam, pogrešna politika Europske unije i opasna nevoljkost SAD-a da nadglasaju EU po pitanju Bosne.

Bruxelles kontrolira BiH

Christian Schwarz-Schilling
Christian Schwarz-SchillingJOHN THYS / AFP

2006. godine Washington je prepustio Bruxellesu vodstvo u nadgledanju Bosne i Hercegovine dolaskom novog Visokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga. On je otvoreno rekao da će se manje uplitati u funkcioniranje države BiH, a svoju riječ je održao. Dodik, tada premijer RS, osjetio je slabljenje međunarodne odlučnosti i odmah počeo raditi na slabljenju državnih institucija. Tijekom posljednjih 9 godina, koristio je ustavne moći Republike Srpske i Srbe u državnim ustanovama kako bi zaustavio napredak i oslabio državne institucije.

Jedina osoba s dovoljno autoriteta za opoziv najavljenog referenduma, Visoki predstavnik Valentin Inzko, stoji kao nijemi promatrač na zahtjev Washingtona i Bruxellesa. Europska unija još uvijek nije formulirala konkretan odgovor na posljednje Dodikove provokacije što bi ga natjerao ili nagovorio da odustane od referenduma. Neki međunarodni dužnosnici smatraju da je održavanje referenduma potez o kojem je moguće pregovarati nakon njegova provođenja. Drugi se nadaju da će službeni Beograd biti otvoren za pregovore i vršenje pritiska na Dodika. Oni ignoriraju da mnogi Srbi smatraju Republiku Srpsku najvećim uspjehom međunarodne politike. Beograd otvoreno podržava Dodika i nada se da će dobiti RS u zamjenu za odustajanje od Kosova.

Moskva podržava Republiku Srpsku

Susret Dodik-Putin u Moskvi
Susret Dodik-Putin u MoskviALEKSEY NIKOLSKYI/AFP PHOTO / RIA NOVOSTI

Tijekom svih tih provokacija, Moskva podržava Republiku Srpsku. Ruski veleposlanik u BiH, Pjotr Ivancov, rekao je da je referendum unutardržavno pitanje te je izrazio podršku vlastima RS zbog prigovora na funkcioniranje državnog pravosuđa. Ruski veleposlanik otvoreno odbija podržati napore međunarodne zajednice kako bi zaustavili Dodikove pokušaje uništavanja Bosne i Hercegovine, a i protivi se članstvu BiH u Europskoj uniji i NATO-u. U srpnju ove godine, Rusija je uložila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja je trebala opisati masakr u Srebrenici kao genocid.

Davanjem potpore Dodiku, Vladimir Putin može stvoriti velike probleme zapadnim silama bez ulaganja resursa ili diplomatskih napora. Povijest ruskog uplitanja se ponavlja. Od Abhazije u Gruziji do Transnjitrije u Moldaviji do Krima i istočne Ukrajine, Rusija pokušava zaustaviti zapadni dolazak u regije što ih smatra svojima, ali ih je izgubila nakon pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog saveza. Balkan Rusija također vidi kao dio vlastite sfere kontrole. Dok se susjedna Crna Gora približava članstvu u NATO-u, Moskva želi zaustaviti širenje zapadnih supranacionalnih formacija u regiji.

Imaju razloga za zabrinutost

Dužnosnici koji razumiju krhku stabilnost BiH zabrinuti su, i to s jako dobrim razlozima. Inzko je poslao izvješće Vijeću sigurnosti UN-a u kojem stoji da Republika Srpska krši Daytonski sporazum što bi povećava rizik dezintegracije Bosne i Hercegovine. Američki veleposlanik u Sarajveu kaže da referendum predstavlja prijetnju sigurnosti, stabilnost i prosperitetu BiH. Sedam od osam veleposlanika koji čine Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira javno su rekli da referendum krši Daytonski sporazum. Ruski veleposlanik u BiH jedini je koji nije potpisao tu izjavu.

Sporazum je pokazao snagu zaustavljanja rata, ali je pokazao nedostatke u mirnodopskim situacijama. Posebice nakon što je Dodik počeo s otvorenim protivljenje Sporazumu.

Do 2006. godine međunarodna zajednica imala je Visokog predstavnika s velikim ovlastima što daju legalno pravo za uklanjanje državnih dužnosnika, donošenje zakona, zabrane putovanja i zapljenu imovine. Međutim, otada su te ovlasti gotovo atrofirale ponajvše zbog nedostatka volje među članicama EU. Mirotvorne snage raspoređene nakon Daytona nekada su brojale 60.000 vojnika, dok ih danas ima manje od 600.

Potrebno je puno truda i vremena

Iako je situacija kompleksna i iznimno teška, zapad mora pronaći novi način za utjecaj na BiH, smatra Foreign Policy. Pronalazak zahtijeva puno energije i vremena, ali nije nemoguć. Za početak, SAD treba imenovati posebnog predstavnika za regiju koji bi trebao okupiti zapadne saveznike i iskoristio diplomatska sredstva za sprječavanje Dodikovih planova. Zatim, Visoki predstavnik u BiH mora ponovno početi koristiti svoje ovlasti. Potom, zapad treba koristiti financijske i administrativne sankcije protiv bosanskih političara koji krše Daytonski sporazum, a mogu ih i sudski goniti. Na kraju, ali najbitnije, Visoki predstavnik mora razmotriti potpune izmjene Daytonskog sporazuma.

Sporazum je pokazao snagu zaustavljanja rata, ali je pokazao nedostatke u mirnodopskim situacijama. Posebice nakon što je Dodik počeo s otvorenim protivljenje Sporazumu. Gotovo svi državljani BiH, i Bošnjaci i Hrvati i Srbi, smatraju da Daytonski sporazum treba zamijeniti nečim drugim, ali su svjesni da ne postoji dovoljno političke volje za takvim nečim.

As u rukavu EU i NATO

High Representative of the International community in Bosnia, Austrian diplomat Valentin Inzko, looks on during a press conference in Sarajevo, on May 23, 2012, where was announced the decision of Supervision activity in the Administrative District of Brcko, in Northern Bosnia. The decision was made during a two-day meeting by Peace Implementation Committee. The Office of The High Representative in Brcko is to be closed but OHR's supervisor US diplomat Roderick Moore still remains in Bosnia with a "hands-off" approach to monitoring further political development in District of Brcko. This decision is considered to be the first step on the way to a complete conclusion of International supervision of the district. AFP PHOTO/ ELVIS BARUKCIC
Valentin InzkoELVIS BARUKCIC/ AFP PHOTO

Zapadne države imaju i asa u rukavu. Odluči li Dodik provesti referendum, bit će to otvoreno kršenje Daytonskog sporazuma, jedinog legalnog uporišta za postojanje Republike Srpske. Odluči li prekršiti Sporazum, RS gubi sav legitimitet i postaje otpadnuti entitet uspostavljen na genocidu. Međunarodna zajednica trebala bi tada ukinuti Republiku Srpsku. Iako teško, izvodivo je administrativnim i financijskim sredstvima. Istina, potrebno je puno truda za veću međunarodnu kontrolu Bosne i Hercegovine, ali promatranje sa strane moglo bi biti još i gore. Rat u BiH vođen je, između ostaloga, za teritorijalnu cjelovitost države. Sve pokazuje da bi stanovnici Federacije BiH, Bošnjaci i Hrvati, bili voljni opet uzeti oružje u ruke za očuvanje države.

Sukob bi se mogao preliti neke druge države regije. Mogao bi destabilizirati diplomatske napore za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, mogao bi donijeti novu izbjegličku krizu, a mogao bi i radikalizirati umjerene bosanske muslimane koji su već sada izloženi radikalnim pritiscima iz država Perzijskog zaljeva.

Washington mora odlučiti sad, a ne kasnije, hoće li proaktivno raditi na održavanju cjelovitosti Bosne i Hercegovine i stabilnosti Balkana ili će dopustiti Moskvi diktiranje pravila igre. Čekanje će dopustiti regionalnu nestabilnost i sukob. A Sirija pokazuje da čekanje nosi sa sobom veliku cijenu ljudskih života, cijenu koju Balkan ne bi trebao platiti, smatra Foreign Policy.

Raif Okić
Telegram autor
1335 članaka Više o autoru