Čini se da bi Trump mogao potaknuti europske lidere da se ujedine, i odluče kakvu ulogu zapravo žele

Žestoke kritike američkog predsjednike zamislile su europske lidere

US President-elect Donald Trump talks with Ronald Lauder, President of the World Jewish Congress, after a meeting on December 28, 2016 at Mar-a-Lago in Palm Beach, Florida. / AFP PHOTO / Don EMMERT
FOTO: AFP

Dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi imati značajnu ulogu za Europu u smislu da se napokon definira kakvu ulogu Europska unija želi imati. Žestoke kritike novog američkog predsjednika potaknule su europske lidere da se drže zajedno i obnove potporu Europskoj uniji.

Njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je zadržati jedinstvo kroz kontinuirani dijalog s drugim članovima. Nizozemski premijer Mark Rutte pozvao je da se obnovi naglasak na gospodarstvo, dok je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans upozorio kritičare da ne podcjenjuju odlučnost bloka, piše Bloomberg.

Je li obnovljeni angažman dovoljan?

Test koji slijedi pokazat će je li obnovljeni angažman europskih lidera dovoljan za rješavanje nedostataka u strukturi Europske unije koji su bili zanemarivani posljednjih nekoliko godina. Visoka razina integracije donijela je jedinstvenu valutu i ekspanziju na istok, a Europska unija na brzinu je morala riješiti pitanja kao što su kako udružiti svoje poreze i dugove, koliko potrošiti na obranu, i treba li usvojiti zajedničku vanjsku politiku prema vanjskim susjedima kao što su Rusija i Libija.

Uz sve to, tu je i nezanemariva odluka Ujedinjenog Kraljevstva koje je odlučilo okrenuti leđa Europskoj unijiji, ali i probudilo slične populističke pokrete diljem kontinenta. Trumpovi zajedljivi komentari nagnali su lidere Europske unije da odluče kakva Europa želi biti, i to vrlo brzo, smatra Guntram Wolff, direktor Bruegel instituta u Bruxellesu. “Ovo je veliki problem, jer moramo reagirati sada, a postoji velik otpor”, izjavio je u telefonskom razgovoru za Bloomberg.

Trumpova kritika

Trump je napao Europsku uniju u intervjuima koje je za dva europska lista dao 15. siječnja. Rekao je kako je EU zapravo njemački instrument, te kako će druge zemlje slijediti primjer Ujedinjenog Kraljevstva i napustiti EU. I NATO je nazvao zastarjelom organizacijom. A sve je to bila uvertira otvaranju prema Rusiji.

Kada se Trump obratio naciji na inauguraciji u petak, sa stepenica Capitola odjeknula je jasna poruka kako je vrijeme da “samo Amerika bude na prvom mjestu”. Govorio je o dominaciji vojne moći Amerike, zemlji koja je najveće svjetsko gospodarstvo, no opustošena zbog slabih granica, neuravnoteženih saveza i loše trgovine koju vodi.

Neodređena obećanja

Unatoč pretjerivanju, postoji element istine u Trumpovim kritikama. Političari i birači u južnoj Europi su, tijekom krize koja je zahvatila eurozonu, radili po zahtjevima Njemačke, a lideri najvećih svjetskih ekonomskih blokova svjesni su da desetljećima imaju potporu američke vojske.

Nacrt za integraciju na kojem su radili šef Europske komicije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i glavni čovjek Europske središnje banke Mario Draghi,spremljen je u ladici u Bruxellesu, a nakon Brexita, incijativa za obrambenu suradnju, koja je dosad poznata, tek je malo više od neodređenih obećanja.

Rast populističkih pokreta

Nizozemski premijer Rutte prošloga je tjedna u švicarskom Davosu izjavio kako su snovi osnivača Europske unije o “uniji sa tijesnim vezama” mrtvi i pokopani, te dodao kako se današnji čelnici moraju usredotočiti na gospodarske koristi, ističući tako jednu od pukotina koja se nazire u Uniji.

“Borit ću se za Europsku uniju koja se vraća svojoj jezgri, u kojoj države članice provode ono što su obećale raditi za rast i stabilnost pakta”, rekao je u intervjuu za Bloomberg televiziju Erik Schatzker. “Stoga da, reforme u Nizozemskoj, ali i u Francuskoj i Italiji.” Oba dužnosnika, Rutte i Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, smatraju kako države Europske unije moraju povećati svoje troškove obrane. Trump se i u petak ponovno požalio kako je već mnogo desetljeća SAD “subvencionirala vojske drugih zemalja”.

Zemlje bez vizije

Problemi koji izjedaju Europu dolaze baš u vrijeme kada se vlade tri zemlje članice EU-a, u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj, suočavaju s izborima koji će biti prilično neizvjesni obzirom da se birači osjećaju dosta zanemareno. To je pogodovalo jačanju populističkih pokreta koji proklamiraju nacionalističke interese. “Mi nemamo tu viziju”, rekao je talijanski ministar financija Pier Carlo Padoan tijekom rasprave u Davosu- “To je izazov koji je Trump postavio, i koji je Brexit postavio. Oni imaju viziju, mi ne.”

Umjesto postavljanja velikih planova, najmoćnija političarka na europskoj sceni, Angela Merkel, brani se pragmatizmom, sustavnim pristupom izazovima, kojima se iskazala kroz odgovore na grčku dužničku krizu, stvaranjem bankarske unije i zaustavljanju ruske agresije u Ukrajini. “Bit svega i kraj svega je da si Europa ne dopusti podjele, a to ćemo osigurati kroz vrlo intenzivne kontakte”, rekla je Merkel na konferenciji za novinare u Berlinu 18. siječnja.

Je li centar dovoljno kohezivan

Njemačka čelnica krenula je u tešku borbu za osvajanje četvrtog mandata. Izbori će biti ove jeseni, a slobodno možemo reći da se Merkel suočava s najtežim izazovom u karijeri. Njena politika otvorenih vrata prema migrantima naišla je na velike kritike dijela njemačke javnosti, a taj potez i sam Trump je okarakterizirao kao “katastrofalnu pogrešku”. S druge strane tu je i anetieuropski pokret Alternativa za Njemačku koja osvaja sve veću potporu ljutih birača. Merkelini saveznici također je pritišću da veći fokus stavi na domaće potrebe, a ne probleme Europe.

Takva situacija smanjuje šanse da Nijemci prihvate kompromise potrebne za dovršetak ekonomske unije kontinenta, a posebno nakon što je ministar financija Wolfgang Schaeuble na izvanrednoj konferenciji o monetarnoj politici prozvao Draghija. Ubrzanim porastom cijena u Njemačkoj, Schaeuble je izrazio nelagodu zbog Draghijevih napora za jačanje cijena.

“Može li centar biti dovoljno kohezivan da ekstremi nisu oni koji kontroliraju?”, upitao je Ray Dalio, milijarder i osnivač hedge fonda Bridgewater Associates u Davosu. “Mogu li Mario Draghi i Schaeuble opstati zajedno?” Uz antieuropske stranke koje su već na vlasti u nekim istočnim članicama, konsenzus o sankcijama Rusiji koji je na klimavim nogama i vladama koje ignoriraju pravila proračuna Europske unije kada im to odgovara, centar je nedvojbeno pred teškim izazovom.