Čini se kako su građani zadovoljni prekidom arbitraže, popularnost Vlade najveća u posljednje 3 godine

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 31,3 posto glasova (prema 30,4% iz srpnja). U odnosu na prošlogodišnji kolovozj vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora od 7 postotnih bodova (u kolovozu 2014. godine HDZ je bilježio izbor od 24,3%). S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije – SDP, bilježi izbor od 26,6 posto (prema 25,5% prije mjesec dana, odnosno 20,3% u istom mjesecu prošle godine).

SDP i HDZ povećali rejting

Zanimljivo je da su obje stranke u posljednjih mjesec dana povećale svoj rejting (SDP za 1,1, a HDZ za 0,9 postotnih bodova). Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, tri stranke su zadovoljile prohibitivnu klauzulu od 5 posto (uz spomenute HDZ i SDP, još i Orah prelazi izborni prag, dok mu je Živi zid vrlo blizo). Uglavnom, Orah je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,1 posto (5,2% prije mjesec dana, a najviši je rejting zabilježen u studenom 2014. godine kad je iznosio 16,8%), dok je Živi zid s izborom od 4,8 posto (u srpnju 4,4%) na četvrtom mjestu.

Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2%), da bi se u posljednjih šest mjesečnih istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 9,9%). Ako se ima na umu izborni model u zemlji (10 izbornih jedinica, preferencijalni glasovi, bez jednog nositelja liste za sve izborne jedinice, izborni prag od 5%) sadašnja potpora ovim dvjema strankama ne mora značiti i njihov finalni parlamentarni status (barem ne u mjeri koju očekuju u ovom trenutku čelništva ovih dviju stranaka). Sasvim je drugačija situacija sa strankama koje su na nacionalnoj razini daleko od izbornog praga, ali imaju koncentraciju izborne potpore u jednoj regiji (odnosno jednoj izbornoj jedinici, poput HDSSB-a u IV. i V. izbornoj jedinici, odnosno IDS u VIII.).

Mobilizacijska snaga HDZ-a

Iza ove dvije skupine (HDZ i SDP; Orah i Živi zid) slijede dvije stranke s izbornom podrškom od oko 2 posto. HSS je peti s izborom od 2,6 posto (prije mjesec dana 2,3%), a slijedi HNS s izborom od 2,2 posto (prije mjesec dana 2,3%). Sljedeću skupinu sačinjavaju stranke s izborom manjim od 2 posto: HDSSB (1,7%), Most nezavisnih lista (1,7%), Stranka Milana Bandića (1,7%), Hrvatski laburisti (1,2%), IDS (1,2%), HSP AS (1,0%), HSU (1,0%), HSP (0,9%), NS Reformisti (0,9%), Naprijed Hrvatska (0,9%), HSLS (0,9%) i HKS ( 0,6%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 0,7 posto. Zabilježeno je i 13,1 posto neodlučnih.

Na ljestvici s preferencijama koalicija (HDZ-ova s potpisanim Sporazumom, a SDP-ova bez sporazuma a u kojoj je zasada IDS, ali od ovog mjeseca i Laburisti), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih četiri mjeseca. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,7 posto (prema 30,7% iz srpnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 30,1 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 28,3%). Ako se promatra prednost desne koalicije u ovoj godini koju je bilježila u odnosu na onu lijevog centra, ona je bila najveća u siječnju ove godine kad je iznosila 7,1 postotnih bodova, odnosno u vrijeme izborne kampanja za predsjedničke izbore. Ta izborna podrška iz siječnja, odnosno prednost u odnosu na lijevu koaliciju, može biti koristan pokazatelj mobilizacijske snage HDZ-a, koju treba uzeti u obzir u svim predviđanjima mogućih izbornih ishoda. Ta se mobilizacijska snaga ne može izmjeriti standardnim istraživanjem javnog mnijenja, ali se u politološkim analizama mora uzeti u obzir kad se govori o elementima izbornog procesa. Na ovoj ljestvici dalje slijede stranačka lista Živog zida na trećem mjestu s 5,7 posto izbora (prema 5,3% prije mjesec dana), dok je lista Oraha četvrta s 5,4 posto izbora (u srpnju 5,7%). Stranka Milana Bandića na ovoj ljestvici bilježi izbor od 2,4 posto (u srpnju 2,7%), a slijede HDSSB (2,2%), Most nezavisnih lista (1,8%), Naprijed Hrvatska (1,2%), NS Reformisti (1%), HKS (0,9%) i HSP (0,9%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 2,2 posto, uz 13,5 posto neodlučnih.

Najpopularnija Grabar Kitarović, pa Leko

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 28,2 posto (prema 28,4% iz srpnja). Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,8 posto (prije mjesec dana 10,5%). Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,4 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 6,5 posto. Mirela Holy je peta s 4,8 posto, a slijede Boris Lalovac s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,1 posto, Tonino Picula 2,4 posto, Milan Bandić 2,2 posto i Božo Petrov 1,6 posto.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,6%) i Zoran Milanović (30,3%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,6%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 5,3 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2,7%), Milorad Pupovac (1,1%), Radimir Čačić (0,8%), Nenad Stazić (0,7%), Tihomir Jakovina (0,7%), Kolinda Grabar Kitarović (0,7%).

Vlada povećala razinu potpore

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: raskidanje Sporazuma o arbitraži granice sa Slovenijom što je najvažniji događaj za 42,6 posto hrvatskih građana/građanki. Slijede tri teme s izborom između 5 i 10 posto: iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje (7,6%), gospodarska kriza u zemlji (7,5%) i pripreme za obilježavanje 20. obljetnice Oluje (6,7%). Slijedi skupina događaja/tema s izborom između 3 i 5 posto: požari na Jadranu s 4,2%, dobra turistička sezona s 4,1%, ukidanje presude Ivi Sanaderu za slučaj INA i Hypo s 3,7% i pozitivni trendovi u hrvatskom gospodarstvu s 3,7%. Šest je tema zaslužilo izbor hrvatskih građanki i građana u rasponu između 1 i 3 posto: događaji i stanje u Grčkoj (2,8%), pritvor u Remetincu braće Mamić i puštanje uz jamčevinu (2,7%), prosvjedi branitelja u Savskoj i zastoj u pregovorima s Vladom (2,3%), UEFA-ina kazna za skandal sa svastikom na Poljudu (1,7%) i odluka Vlade da Imunološki zavod ostane u vlasništvu države (1,9%). Ostale su teme s izborom do 1 posto.

Vlada RH je u ovom mjesecu, a na valu odluke o raskidanju arbitražnog sporazuma, značajno povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 36,3 posto na sadašnjih 41,4 posto), dok vladinu politiku ne podržava 44,9 posto građana (prema 49,6% iz srpnja), uz sadašnjih 13,7 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,52, u odnosu na 2,31 iz srpnja. Ovo je ujedno najviša ocjena u posljednjih tri godine (još od srpnja 2012. godine kad je isto iznosila 2,52). Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,40 prema 3,43 iz srpnja. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, jednako kao i u slučaju Vlade RH, zabilježilo veliki rast ocjene za svoj rad i to na valu sazivanja izvanredne sjednice radi odluke o raskidanju Sporazuma o arbitraži, te je zabilježena ocjena od 2,40 (prema prošlomjesečnih 2,17).