Čini se kako Trumpov odnos prema EU i Njemačkoj neće baš biti sjajan. No, što to zapravo znači za svijet

Telegramov reporter analizira odnos Njemačke i SAD-a

(COMBO) This combination of file photos created on January 16, 2017 shows US President-elect Donald Trump (December 16, 2016 in Orlando, Florida) and German Chancellor Angela Merkel (R, September 17, 2013 in Magdeburg).
Chancellor Angela Merkel made a "catastrophic mistake" in letting migrants flood into Germany, US President-elect Donald Trump said in a newspaper interview on January 15, 2017.
 / AFP PHOTO / Jim WATSON AND Ronny HARTMANN
FOTO: AFP

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je, doduše posrednim putem, šokirao Berlin i Bruxelles. Njegov glavni strateg Steve Bannon upozorio je njemačkog veleposlanika u SAD-u Petera Wittiga da može očekivati, nakon što Velika Britanija napusti EU, “neprijateljski” odnos Washingtona. Zaključio je kako je EU neprikladna konstrukcija prepuna pukotina i mana te da SAD neće pregovarati s Bruxellesom već sa svakom članicom EU zasebno, pa tako i s Njemačkom.

Tri anonimna izvora koji su upoznati sa sadržajem razgovora Bannona i Wittiga potvrdila su agenciji Reuters da se europski čelnici moraju pripremiti za novu američku politiku “neprijateljstva spram EU”. Jedan od sugovornika Reutersa opisao je kako u Washingtonu nema nikakve zahvalnosti za pozitivnu ulogu EU u osiguranju mira u Europi te da se uopće ne razumije kakve bi grozne posljedice imao njen eventualni raspad.

No, Bannon je zapravo samo ponovio stajalište koje je iznio 2014. na konferenciji u Vatikanu te na svom radikalno desničarskom websiteu Breitbart News. Tada je istaknuo da je Zapadna Europa “utemeljena na snažnim nacionalističkim pokretima te kako je nacionalizam u porastu u Europi jer ljudi osjećaju da jedino nacionalna država može čuvati njihov identitet, a ne amorfna skupina država okupljena oko EU”.

‘Nitko ne zna kakve će odluke dolaziti iz Washingtona’

Premda je nešto kasnije potpredsjednik SAD-a Mike Pence obećao u Bruxellesu “čvrstu i trajnu” američku predanost EU, a u Munchenu da će predsjednik Trump produbiti političku i gospodarsku suradnju s EU, u to, međutim, malo tko vjeruje. Thomas Matussek, bivši njemački veleposlanik u Velikoj Britaniji i UN-a, izjavio je za Reuters:

“Mi smo zabrinuti jer nitko ne zna kakve će sve odluke dolaziti iz Washingtona”. A odlazeći američki veleposlanik pri EU Anthony Gardner kazao je kako Trump podržava izlazak Velike Britanije iz EU te da će poduprijeti svaku članicu koja se odluči na isti korak.

Trump nikada nije tajio svoju potporu Brexitu te je u više navrata pohvalio bivšeg vođu ultradesničarskog UKIP-a Nigela Faragea. Trump je također u predizbornoj kampanji ponavljao kako je EU instrument njemačkih interesa, a da je NATO zastarjela institucija koja se održava samo zahvaljujući SAD-u koji pokriva 65 posto njegovih troškova.

Dramatično pismo Donalda Tuska o stanju EU

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u dramatičnom pismu svim članicama Europske unije, osim Velikoj Britaniji, nije krio da je Trumpova administracija prijetnja Europskoj uniji.

“Sve samouvjerenija Kina, posebice na moru, ruska agresivna politika prema Ukrajini i susjedima, teror na Bliskom Istoku i Africi s radikalnim islamom u glavnoj ulozi, kao i zabrinjavajuće izjave nove američke administracije, čine našu budućnost krajnje nepredvidivom. Prvi put u našoj povijesti, u sve multipolarnijem vanjskom svijetu, sve veći broj subjekata postaje otvoreno protueuropskim ili u najboljem slučaju, euroskeptičnim.

Promjena u Washingtonu stavlja Europsku uniju u posebno tešku situaciju jer nova američka administracija, kako se čini, dovodi u pitanje zadnjih 70 godina američke vanjske politike. Problem je što nacionalni egoizam također postaje privlačna alternativa europskoj integraciji, a pad vjere u europski projekt, prihvaćanje populističkih argumenata i sumnje u temeljne vrijednosti liberalne demokracije, sve su vidljiviji.”

Sve ozbiljnije optužbe na račun Njemačke

Šef Trumpovog Nacionalnog vijeća za trgovinu Peter Navarro odmah je reagirao te izjavio kako svi znaju, ali ne žele priznati, da Njemačka “bezobzirno koristi podcijenjeni euro kako bi iskorištavala svoje partnere u EU i SAD te je to razlog zašto ima tako veliki višak u trgovinskoj razmjeni sa svijetom.”

Iz te izjave mnogi zaključuju kako valutni rat koji je Trumpova administracija pokrenula protiv Kine i Meksika, namjerava sada proširiti na Njemačku i EU. Navarro je u intervjuu za Financial Times optužio Njemačku da je najveća prepreka američkoj trgovini s EU jer je tu organizaciju pretvorila u svoje ekonomsko i političko oružje.

Navarro je nazvao euro “maskiranom njemačkom markom” uz pomoć koje Berlin stvara enormni trgovinski suficit, a istodobno blokira ekonomski rast drugih država. Novi američki veleposlanik u EU, Ted Malloch, najavio je u intervjuu za BBC da će euro propasti za nešto više od godinu dana te da je njegova zadaća obuzdati EU.

Moguće američke kaznene trgovinske mjere?

Premda je savezništvo sa SAD-om kamen temeljac njemačke vanjske politike, Berlin ne krije da će učiniti sve kako bi zaštitio svoje ekonomske interese. Stoga se intenzivno priprema kako bi mogao učinkovito odgovoriti eventualnim američkim kaznenim trgovinskim mjerama.

Tijekom posljednjih pet godina, njemački trgovinski višak na tekućem računu gotovo se udvostručio, dosegnuvši u 2015. čak 256,1 milijardi eura i sada je najveći u povijesti. SAD uvozi iz Njemačke robu u vrijednosti od 114 milijardi dolara, dok izvozi za svega 49 milijardi dolara.

Zbog toga Washington optužuje Berlin da ne čini dovoljno za povećanje uvoza, a da istodobno potiče politiku štednje tražeći od članica EU da smanjuju svoju potrošnju čime se onemogućuje jačanje eura. Njemačka je 2016. uknjižila proračunski suficit od gotovo 24 milijarde eura, što je rekordna razina od ujedinjenja 1990., objavio je Federalni ured za statistiku Destatis. Suficit iznosi 0,8 posto ukupnog BDP-a, dok je 2015. dosegnuo 19,4 milijarde eura, ili 0,6 posto BDP-a.

Valutne manipulacije s bitno podcijenjenim eurom

U Washingtonu su uvjereni da je nezaustavljiv rast novog njemačkog ekonomskog čuda posljedica valutnih manipulacija s bitno podcijenjenim eurom. Također, da većina članica EU ovisi o Njemačkoj kojoj moraju polagati račune i vraćati dugove. Analitičar Bečkog instituta za međunarodne financije doktor Vladimir Gligorov smatra kako je pred Njemačkom zaista veliki izazov i zadatak:

“Morat će rekonstruirati svoju izvozno orijentiranu ekonomiju jer je neizdrživo da njen vanjsko trgovinski suficit iznosi između 7 i 8 posto BDP-a. Njemačka će morati jasno odrediti kako će rebalansirati svoju ekonomiju i kako će smanjiti suficit”. Ekonomski analitičar Ratko Bošković upozorava pak da Njemačka, novac koji zaradi izvozom, posuđuje zemljama u koje izvozi:

“A u što Njemačka ulaže velike viškove s računa tekućeg plaćanja s inozemstvom? Daleko najviše, lani do studenoga čak 193 milijarde eura, Njemačka je uložila u inozemne vrijednosne papire. U izravne investicije u inozemstvu uložila je vrlo skromnih 18 milijardi eura. To znači da novac koji zaradi izvozom, Njemačka natrag posuđuje zemljama u koje izvozi. Osim što je najveći na svijetu izvoznik kapitalnih dobara, Njemačka tako postaje i najveći na svijetu kamatar”.

‘Monetarna politika je na korist svim članicama’

Tako se stvara zatvoreni krug koji doista pogoduje njemačkoj ekonomiji: novac koji zaradi prodajom svojih roba, vraća kupcima u inozemstvu u obliku kredita, kojim se onda financira nova kupnja njemačkih proizvoda. Njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je ovih dana na Konferenciji o sigurnosti u Munchenu sve optužbe o preslabom euru koji je navodno u interesu Berlina.

“Europska središnja banka provodi monetarnu politiku koja je na korist svim članicama eurozone, od Portugala do Slovenije. Euro je nezavisna valuta i ja kao kancelarka nemam nikakvog utjecaja na Europsku centralnu banku (ECB) i europsku monetarnu politiku. Uostalom, predsjednik ECB-a je Talijan i potpuno je izvan njemačke kontrole.”

Na Trumpove zamjerke kako je preveliki broj Mercedesa na Petoj aveniji u New Yorku te da trgovina i ekonomska suradnja moraju biti dvosmjerna ulica, Angela Merkel je na konferenciji u Munchenu odgovorila: “Ako pogledate oko sebe po dvorani vidjet ćete koliko je ovdje iPhonea i Applea. Vjerujem da će američki potpredsjednik Pence biti zadovoljan. Na Petoj aveniji ipak je puno manje njemačkih automobila.”

Trumpov napad na jeftini euro zapravo je udar na eurozonu

Kancelarka Merkel također je kazala da će Njemačka u sljedećih 20 godina doživjeti najveće demografske promjene u svijetu, slične onima koje je prošao Japan. “To je razlogom zašto su Nijemci vrlo oprezni, što ne troše puno, ali zato imaju veliku štednju što također doprinosi našem velikom suficitu.” Dodala je kako mnoge njemačke tvrtke, uključujući BMW, Volkswagen i Siemens, imaju u SAD svoja poduzeća koja zapošljavaju američke radnike i koriste komponente koje se proizvode u SAD.

Trumpova nacionalistička retorika izaziva veliku zabrinutost u Berlinu jer ona predstavlja suštinsku prijetnju globalnoj trgovini i izvozno orijentiranom njemačkom gospodartvu. Posebice se pribojavaju da bi politika protekcionizma mogla zaživjeti u nekim europskim državama ako tamo na skorim izborima pobijede radikalno desne, nacionalističke stranke.

U Berlinu su svjesni da je Trumpov napad na jeftini euro zapravo udar na cijelu eurozonu, no pribojavaju se da bi to moglo pokolebati neke od članica eurozone koje bi se mogle prikloniti nekim Trumpovim rješenjima. Vladimir Gligorov smatra da SAD ipak neće uvesti zaštitne carine jer bi ta mjera vrlo brzo postala kontraproduktivna.

‘Euro je stabilizacijski faktor kojeg se nitko ne želi odreći’

“Carine bi dovele do povećanja kamatnih stopa, a osim toga to bi značilo da se povećanje cijena svaljuje isključivo na leđa američkih potrošača. Premda EU nalikuje Jugoslaviji prije raspada, kad su sve republike žalile da ih oni drugi potkradaju i otimaju njihov novac, ne vjerujem da će doći do disolucije EU ili ukidanja eura. Znate, populisti svašta obećavaju, kažu da treba samo uvesti carine i protjerati strane radnike pa će tada poteći med i mlijeko.

No, kad bi se ukinuo euro, veliki broj državljana EU pa i njihove zemlje izgubile bi golem novac i veliki dio ušteđevine. A to ne odgovara nikome. Euro je stabilizacijski faktor koga se nitko ne želi odreći. Ni najveći nacionalisti ne žele napustiti zajedničko tržište EU, ne namjerava to učiniti ni Velika Britanija. Kad se sve sagleda, onda postaje jasno da europsko zajedničko tržište nema alternative.

Na svjetskim tržištima nitko nikoga ne čeka raširenih ruku. Gdje bi, molim vas, Talijani, Francuzi, Belgijanci, Nizozemci, Danci našli kupce za svoje robe, u Australiji, Južnoj Americi, Africi? Paradoksalno je da jedino Njemačka ne bi imala problema pronaći nova tržišta, dok bi se svi ostali našli u velikim problemima”.

Iza sukoba Njemačke i SAD-a je borba za političku prevlast

No, sukobi između SAD-a i Njemačke te EU nisu samo ekonomske naravi. U pozadini svega je također ogorčena borba za političku prevlast, utjecaj i moć, ne samo u Europi. Osim toga, nacionalistička, konzervativna, ksenofobična Trumpova administracija po prirodi stvari morala se sukobiti s njemačkim liberalnim sustavom vrijednosti.

Ambicije Njemačke da ima glavnu riječ u Europi i EU ugrožavaju populizam, nacionalističko desničarski pokreti koji se bore protiv dominacije EU i nadnacionalnih liberalnih oligarhija za koje su uvjereni da rade u korist njemačkog gospodarstva.

Iz Trumpove administracije optužuju Berlin da je zahvaljujući besplatnoj vojnoj zaštiti SAD-a i NATO-a, mogao nesmetano jačati svoju ekonomiju te ostvarivati strateške političkih interese. Trump, tvrde u Washingtonu, ne želi da EU bude motor koji će jačati njemačko političko i ekonomsko carstvo te ugrožavati američke interese po svijetu.

Washington i London žele modelirati novi svjetski poredak

Američki predsjednik uvjeren je da je Njemačka iskoristila EU za promicanje svojih vlastitih ekonomskih i političkih interesa. Stoga ne čudi da je Njemačka prerasla Europu te da mora potražiti tržišta na kojima dominira SAD. Za što, dakako, Washington ne želi ni čuti. Takvog ekonomskog i političkog uspona Njemačke, još više od SAD-a, s obzirom na krajnje negativna iskustva iz bliže prošlosti, pribojavaju se sve članice EU.

Posebice Francuska i Engleska, kojima nikako ne odgovara premoćan i presnažan Berlin. Zbog toga je Trumpova administracija odlučili iskoristiti Englesku kako bi zajedno onemogućili Njemačku da postane politička i ekonomska velesila te globalni, svjetski igrač. Washington i London zacrtali su planove da oni modeliraju novi svjetski poredak u kojemu će Njemačka i EU imati tek sporedne uloge.

Poruka Therese May Njemačkoj i Europskoj uniji

Zbog toga su odlučili još više ojačati međusobne odnose i partnerstvo: glavni strateški cilj Londona i Washingtona je slabljenje pozicija Berlina i Bruxellesa u Europi i svijetu. Za nedavnog susreta s Donaldom Trumpom u Washingtonu britanska premijerka Theresa May uputila je više nego jasnu poruku Njemačkoj i Europskoj uniji.

“Vodeća svjetska uloga naših država utemeljena na našim specijalnim odnosima nije samo pobjeđivala u ratovima i porazila neprijatelje, nego je stvorila moderni svijet. Sad imamo priliku ponovno voditi svijet zajedno. Dok opet otkrivamo svoje samopouzdanje, dok obnavljamo svoje nacije, imamo priliku, ali ne samo priliku, nego i odgovornost, obnoviti naš specijalni odnos“, zaključila je britanska premijerka.