Čović: 'Osnivanjem Herceg-Bosne stali smo u zaštitu svog naroda i BiH'
Čović i drugi dužnosnici položili su vijence i zapalili svijeće kod spomen obilježja u Mostaru
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović ocijenio je iznimno važnom odluku o osnivanju Hrvatske republike Herceg-Bosne prije 30 godina navodeći kako su Hrvati u BiH u najvećem dijelu opstali tamo gdje je ona djelovala, dok su nestali i prognani s drugih područja.
“Ta odluka je bila preznačajna. Tim činom mi smo kao narod stali u zaštitu svog naroda i Bosne i Hercegovine kada smo razumjeli da se nitko drugi neće organizirati i suprotstaviti napadu na BiH, te ugrozi života i imovine”, rekao je Čović u izjavi za medije nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća u Mostaru.
Počast palim braniteljima kod središnjeg spomen obilježja u Mostaru iskazali su i predstavnici veleposlanstva RH u Sarajevu, ministarstva obrane BiH i braniteljskih organizacija. Čović je dodao kako su najprije s utemeljenjem Hrvatske zajednice, a zatim i Hrvatske republike Herceg-Bosne Hrvati uspjeli osigurati svoj opstanak u Bosni i Hercegovini koju je nazvao domovinom.
Vance-Owenov plan
“Činjenica jeste da tamo gdje nismo bili organizirani – da je hrvatski narod stradao. Rastjeran je, a najveći dio njihove imovine spaljen i uništen. Veseli me da smo sve institucije zakonodavne izvršne i sudbene vlasti Hrvatske republike Herceg-Bosne uspjeli ugraditi kao sastavnicu onoga što danas jeste naša domovina BiH”, dodao je čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
U organizaciji hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ HB) organiziran je okrugli stol naziva ‘Krivotvorenje povijesti”. Predsjednik udruge HZ HB Ivo Čolak rekao je kako je Hrvatska republika Herceg-Bosna utemeljena kao dio napora o preustroju BiH na temelju Vance-Owenova plana o deset regija.
Književnik i publicist Darko Juka rekao je da su bošnjačka politika i mediji krivotvorili povijest o BiH iz Domovinskoga rata s ciljem stigmatiziranja Hrvata kako bi njima mogli vladati po uzoru na Srbe iz Jugoslavije.
Etničko čišćenje
Doc. dr. Mijo Beljo s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu ocijenio je kako je hrvatsko-bošnjački rat započeo zločinom u siječnju 1993. godine u zeničkom selu Dusini daleko prije otvorenoga sukoba dva naroda. Tamo su pripadnici 7. muslimanske brigade pobili zarobljene hrvatske vojnike i civile.
Profesor povijesti Ivica Glibušić naveo je primjer Konjica, većinskog bošnjačkog gradića na sjeveru Hercegovine u kojemu je prema posljednjem popisu koji vodi katolička Crkva bilo svega 676 Hrvata katolika, dok ih je prije rata po popisu 1991. godine bilo čak 11.546.
Hrvatska republika Herceg-Bosna službeno je postala sastavnim dijelom Federacije BiH nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u proljeće 1994. godine, a službeno su sve njezine institucije prestale s radom sredinom 1996. godine. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio je šestoricu nekadašnjih dužnosnika Hrvatske republike Herceg-Bosne za etničko čišćenje Bošnjaka na području Herceg-Bosne, počinjeno u okviru udruženog zločinačkog pothvata u koji su bili umiješani i najviši dužnosnici Republike Hrvatske.