Čuli smo se s dva zastupnika Mosta; premijerovi partneri nisu baš oduševljeni idejom o prodaji HEP-a
Miro Bulj i Tomislav Panenić za Telegram govore o prodaji HEP-a i Ini
Status Mire Bulja na Facebooku, u kojem je poručio da Vlada nema pravo prodati dionice HEP-a prije nego što se o tome provede referendum izazvao je priličan interes. “Prodati HEP nitko nema pravo, osim vlasnika, a to je hrvatski narod. Smatram da bi svaka odluka o prodaji HEP-a bez volje većine hrvatskih građana, iskazane na referendumu, bila još jedna u nizu izdaja nacionalnih interesa”, napisao je zastupnik Mosta 31. prosinca 2016. nešto prije šest sati popodne.
Ako bi to bio i službeni stav i pozicija Mosta, moglo bi značiti i potencijalne probleme za Plenkovićevu Vladu. Nazvali smo gospodina Bulja, kako bismo provjerili je li njegov status na tragu politike koju će Most artikulirati. Bulj Ističe da je iznio svoj osobni stav, no očekuje podršku Mosta. “Rade se analize i projekcije, Most će iznijeti svoj stav o prodaji HEP-a”, kazao je. Na pitanje očekuje li da će ga kolege iz Mosta podržati, kaže: “Naravno da očekujem podršku, očekujem to od svih građana da se o ovom važnom pitanju za Hrvatsku odlučuje na demokratski način, referendumom”.
Prošlog je tjedna premijer Plenković objavio kako Vlada razmišlja o modelu ponude dionica HEP-a, po principu 25 posto minus jedna. U ovom je trenutku nejasno kakav će stav prema tome imati Most. Bulj, očito, s time nije oduševljen. Dapače, u razgovoru za Telegram, ponavlja svoj stav prema kojem bi “svaka odluka o prodaji bez volje većine hrvatskih građana iskazane na referendumu bila još jedna u nizu izdaja nacionalnih interesa”.
Bulj kaže da bi to bila izdaja nacionalnih interesa
“Moramo biti oprezni i zaštititi nacionalne interese. Na primjeru Ine smo već vidjeli kako to može izgledati kada odlučuju elite. Pravosuđe i strukture su zakazale. Nitko nije u zatvoru, a trebali bi biti svi oni koji su mešetarili s nacionalnom imovinom”, ističe.
Istupe Mire Bulja na Facebooku možda ne bi trebalo podcijeniti. Prvi je u prošlom sazivu neizravno ukazao na Tomislava Karamarka i veze njegove supruge s MOL-om. Upravo na Facebooku pozvao je gospodina Petrovića “da javno objavi da li njegova tvrtka ili MOL, ili tvrtke u vlasništvu MOL-a posluju s tvrtkama u vlasništvu hrvatskih političara ili članova njihove uže obitelji..”. Kasnije je, u intervjuu Jutarnjem, kazao kako je sad na potezu Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
Panenić kaže da je o prodaji prerano govoriti
O svemu što se posljednjih dana priča o Ini i HEP-u, kratko smo razgovarali i s bivšim ministrom gospodarstva, Mostovim Tomislavom Panenićem. On, čini se, nije oduševljen idejom o prodaji dijela HEP-a, ali ni prijedlogom svog kolege o referendumu o tom pitanju. “Svi smo emotivni kada su u pitanju državne kompanije Ina i HEP, koja je sjajna kompanija u izvrsnom stanju. No smatram da je o prodaji HEP-a još prerano govoriti. Vlada je donijela političku odluku, no mislim da trebamo pričekati i pripaziti da se prodaja HEP-a iz 25 minus jedan posto dionica ne pretvori u 25 plus jedan”, kaže Panenić.
“Koliko ja znam, još nije napravljeno dubinsko snimanje Ine, ne znamo koliko je vrijednost tog vlasničkog udjela. Nismo još čuli ni MOL, nisu se izjasnili žele li prodati, a čak i ako žele moramo znati po kojoj cijeni i po kojim uvjetima bi se to moglo dogoditi. Težište u ovoj fazi mora biti na tome, tek onda možemo razgovarati o prodaji HEP-a”, kaže Panenić. Upozorava i na arbitražu u Washingtonu, gdje je MOL pokrenuo postupak protiv Hrvatske zbog kršenja obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.
“MOL nije investirao ono što je trebao u Inu, pa treba voditi računa o tome da imamo pripremljena sredstva za provođenje investicijskog plana nakon otkupa Ine”, upozorava.
Hoće li MOL napustiti hrvatsko tržište?
“Osim toga, treba voditi računa o tome po kojim će uvjetima MOL pristati prodati Inu. Po mom mišljenju, u tom slučaju MOL mora napustiti hrvatsko tržište. Inače bi se moglo dogoditi da kupimo obezvrijeđenu kompaniju. Ako MOL ostane prisutan na tržištu sa svojim lancem Tifon, lako bi se moglo dogoditi da krenu u širenje i, recimo, kupe Crodux. U tom slučaju, MOL se pretvara u snažnog konkurenta. S druge strane, Ina na druga tržišta nije ušla, pa bi MOL mogao postati ključna konkurencija koju Ina neće moći nadvladati”, rekao je Panenić.
Kaže kako MOL želi da se tržište plina do kraja liberalizira i snažno lobira da se to dogodi. “Tu je pitanje i LNG-a i povezanosti, a za deset godina, plin će ionako prevladati naftu, koja će sve više izlaziti iz upotrebe. Cijeli proces potrajat će četiri ili pet mjeseci ili više, treba vidjeti rezultate dubinskog snimanja, treba vidjeti vrijednost kompanije i brojke, razmišljati o investicijama i tek zatim razmatrati prodaju HEP-a. Ako analize pokažu da to sve ima smisla, onda referendum nije potreban”, zaključuje Panenić.