Nekad je nužno odabrati stranu

Danas bi konačno trebalo početi suđenje Bandiću ali, kako Telegram doznaje, opet će se pokušati izvući na Ustavni sud

Odvjetnici će tražiti odgodu na Županijskom sudu za proces slučaja Agram

25.05.2015., Zagreb
Gradonacelnik grada zagreba Milan Bandic svecano otvorio jubilarni pedeseti Foraart.
Photo: Robert Anic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Sudski nalozi na osnovu kojih je prije uhićenja tajno praćen i prisluškivan gradonačelnik Milan Bandić ponovno će se naći u fokusu afere Agram. Kako doznajemo, pozivajući se na to da se nedovoljno obrazloženim sudskim nalozima za tajni nadzor kršila privatnost Milana Bandića i njegovih suradnika, prije nekoliko tjedana podnijete su tužbe Ustavnom sudu. Bandićevi odvjetnici zato će danas na Županijskom sudu u Zagrebu tražiti odgodu sjednice optužnog vijeća koja je trebala označiti i formalni početak sudskog procesa.

Iako je Vrhovni sud RH nedavno ocijenio da su sudski nalozi bili zakoniti, odvjetnici su uputili tužbe Ustavnom sudu i traže novo propitivanje valjanosti naloga. A prije nego što to bude riješeno, tvrde, ne može se ni nastaviti sudski proces u aferi Agram.

Optužnicu koja bi se danas ponovno trebala naći pred optužnim vijećem, protiv gradonačelnika i još 17 okrivljenih, USKOK je podigao još u prosincu 2015. godine, no suđenje još uvijek nije započelo. Telegram donosi najvažnije detalje ovog slučaja i novog poteza obrane zbog kojeg će se sada u proces ponovno uključiti Ustavni sud RH.

1. Tko je sve optužen uz Milana Bandića?

Uz Bandića za brojne malverzacije u gradu optuženi su i nekadašnji predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić i vlasnik CIOS-a Petar Pripuz, gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markus, bivši direktor Holdingove službe za javnu nabavu, Filip Čulo, referent javne nabave, bivši direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović, te bivši direktor Gradske plinare Ante Dodig.

2. Što im se sve optužnicom stavlja na teret?

Osim za milijunske malverzacije s gradskim novcem o kojima je Telegram detaljno pisao, Bandić je optužen i zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon predsjedničkih izbora 2010., čime je navodno oštetio državni proračun. Detalj možete pronaći na ovo linku.

Uz sporne donacije u predsjedničkoj kampanji, Bandića USKOK tereti za pogodovanje Pripuzovom CIOS-u, te Mihaljevićevoj tvrtki Bramgrad, trgovanje utjecajem pri nezakonitom zapošljavanju bliskih osoba u Gradskom poglavarstvu i Zagrebačkom Holdingu, ali i nezakonito korištenje službenih gradskih automobila u privatne svrhe.

3. Utjecaj na jednu od ključnih svjedokinja

Bandića se optužnicom tereti i za izuzetno drski pokušaj da Vidu Demarin, uglednu liječnicu koja mu je svojedobno bila i bliska politička suradnica, nagovori da za njega laže. Tražio ju je uz to i da krivotvori dokumentaciju o slikama koje su pronađene na njegovu imanju na Slavagori kada je tamo upala policija u potrazi za dokazima.

Bilo je to početkom siječnja 2015. godine u jeku istrage u aferi Agram zbog čega je gradonačelnik neko vrijeme proveo i u istražnom zatvoru. Pretražujući tada Bandićeve nekretnine istražitelji su došli i do imanja u Slavagori gdje su u podrumu pronašli pozamašnu količinu umjetnina. Radilo se većinom o slikama što su ih dobili Bandić i njegovi prethodnici na funkciji čelne osobe grada Zagreba. Popis tih umjetnina poklopio se s Bandićevim pritvaranjem.

4. Prva odluka Ustavnog suda u aferi Agram

Upravo određivanjem istražnog zatvora gradonačelniku već se bavio Ustavni sud donijevši jednu od najkontroverznijih odluka, koju ju je Telegram već detaljno analizirao. Bandić je nakon te odluke pušten da se brani sa slobode, te da uredno obavlja funkciju gradonačelnika.

Sada se ponovno traži tumačenje Ustavnog suda RH. Tužba mu je upućena nakon što je Vrhovni sud RH zaključio da su nalozi za tajno praćenje Bandića i njegovih suradnika bili zakoniti. Vrhovni sud ocijenio je i da su bili dostano obrazloženi s obzirom na fazu postupka u tom trenutku. Naime, tada su istražitelji naišli na brojne sumnjive kontakte određenih investitora s predstavnicima grada, što je na kraju rezultiralo postupkom za nezakonite izmjene Generalnog urbanističkog plana.

Ubrzo su tajne mjere proširene i na samog Bandića.

5. Zašto se ponovno inzistira na odluci Ustavnog suda?

‘Nalog mora biti dostatno obrazložen i pravno predvidljiv, ali ne toliko predvidljiv da netko uspije prema njemu priloagoditi svoje ponašanje. Tijela javne vlasti moraju imati mogućnost tajnog nadzora’, zaključak je Vrhovnog suda koji očito dijelu odvjetnika angažiranih na obranama okrivljenih u aferi Agram nije bio dovoljan.

Zato su uputili tužbu Ustavnom sudu gdje ponovno ukazuju na problematično zadiranje u privatnost osoba koje se nađu pod tajnim nadzorom. Pri tome kao jedan od argumenata koriste i presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju splitskog pomorca Ante Dragojevića koji je osuđen zbog sudjelovanja u švercu droge. No, u Strasbourgu je uspio dokazati da sudski nalozi što ih je za njegovo praćenje izdao hrvatski sud nisu bili dovoljno obrazloženi. Zbog toga je dobio odštetu, no za sada mu nije dozvoljena obnova postupka. Ipak, suci iz iz Strasbourga upozorili su da je loše obrazlaganje sudskih naloga za tajno praćenje u Hrvatskoj gotovo postala praksa.

Iako podnošenje ustavne tužbe prema zakonu nije razlog za prekid sudskog procesa, doznajemo kako će odvjetnici u aferi Agram inzistirati da se ipak zastane prije nego što Ustavni sud donese odluku.