Danas je u Zagrebu prosvjed Udruge Franak, a ovo je mali pregled njihova dosadašnjeg djelovanja
Najvažnije stvari koje je udruga postigla od osnutka do danas
Udruga Franak danas u Zagrebu organizira prosvjed na kojem se očekuje 15-20 tisuća ljudi, a mi vam donosimo kratki pregled njihova djelovanja i dosadašnjih akcija. Udruga Franak osnovana je 2011. godine, a od tad se zalaže za zaštitu prava dužnika koji stambene kredite otplaćuju u švicarskim francima. Statut Udruge kaže da je osnovana radi “promicanja, unapređenja, zaštite i ostvarivanja prava potrošača korisnika usluga kreditnih i financijskih institucija us kladu s pravnom regulativom Republike Hrvatske i pravnom stečevinom Europske Unije”.
Tijekom nekontroliranog rasta švicarskoga franka, ova udruga mnogima je predstavljala jedinu realnu nadu u zaštiti od rastućih rata kamatnih stopa. Udruga je od početka tražila promjenu valutne klauzule i zaustavljanje promjenjive kamatne stope, te su smatrali da su potrošači u odnosu s bankama ostali zakinuti – na primjer, tvrde kako gotovo trećina dužnika nije mogla birati valutu u kojoj će uzeti stambeni kredit.
1. Potpis ugovora s potrošačkim udrugama
Navodeći tada kako je gotovo 42 posto svih stambenih kredita vezano uz švicarski franak, kazali su kako to više nije pitanje samo onih koji imaju spomenute kredite, već da je to preraslo u prvorazredan ekonomski, socijalni i politički problem. Apelirali su i na promjenu valutne klauzule u kune, ali bezuspješno, pisao je Poslovni.hr.
Potpisivanjem ugovora o suradnji s Hrvatskim savezom udruga za zaštitu potrošača Potrošač 2012. godine počinje dogovor o suradnji kako bi se stekla pravna osnova za podizanje tužbe protiv banaka. Franak je već tužio RH, međutim, tužba je odbijena obzirom da Udruga nije bila ovlaštena za takve aktivnosti. Potrošač potom u ime Udruge Franak podiže najveću kolektivnu tužbu u Republici Hrvatskoj protiv osam poslovnih banaka, obzirom da je to, prema Zakonu o zaštiti potrošača, jedna od sedam institucija koje su ovlaštene za podizanje kolektivnih tužbi u Hrvatskoj.
2. Kolektivna tužba protiv osam banaka
Banke koje su bile obuhvaćene tom tužbom bile su Zagrebačka banka d.d., Privredna Banka Zagreb d.d., Erste & Steiermärkische bank d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Hypo Alpe-Adria Bank d.d., Hrvatska poštanska banka, OTP banka Hrvatske d.d., Societe Generale – Splitska banka d.d. i Volksbank d.d..
Prilikom podizanja tužbe, iz Udruge Franak objavili su rezultate istraživanja, prema kojima oko 31 posto ispitanih nije imalo pravo na odabir valute s obzirom na to da su zbog nemogućnosti podizanja kredita u drugim valutama bili kreditno sposobni za kredit samo u švicarskim francima, zbog uvjeta da rata ne prelazi trećinu kredita. Najviše ljudi koji su imali kredit u švicarcima u starosnoj su skupini između 30 i 39 godina. Iako se podizanje tužbe dogodilo u travnju, prihvaćena je u prosincu 2012. godine.
3. Pokušaj promjene Zakona o kreditnim institucijama
Udruga je zahtijevala i promjene prijedloga Zakona o kreditnim institucijama, jer su, kako su poručili tada, željeli stati na kraj samovolji banaka u određivanju promjenjive kamatne stope. Upravo je toga vremena na javnu raspravu iznesen i prijedlog izmjena i dopuna zakona. Udruga je tim povodom bila održala i veliku panel diskusiju, u kojoj je kazala kako će tadašnja promjena zakona koristiti tek nekim budućim korisnicima kredita, dok se za stare, koji su pogođeni promjenjivim tečajem i samovoljom banaka, baš ništa neće promijeniti.
Potom su HNB-u prijavili Zagrebačku i Splitsku banku zbog nezakonitosti u poslovanju, a o tom su potezu obavijestili i Ministarstvo financija. Željeli su da HNB spriječi spomenute banke u njihovim nastojanjima da svoju samovolju opravdaju zakonom koji ne vrijedi za velik dio postojećih korisnika kredita. Iz Udruge su to smatrali dovođenjem u zabludu postojeće korisnike kredita, što predstavlja povredu odredaba članka 284. Zakona o obveznim odnosima, kazali su tad.
Iz Zagrebačke su banke tada poslali priopćenje u kojemu su reagirali na navode Udruge. Kazali su kako posluju profesionalno te se savjesno pridržavaju svih mjerodavnih propisa, ograđujući se od svih navoda rečenih iz Udruge Franak.
4. Nepravomoćna presuda protiv banaka
Uslijedile su brojne špekulacije i računanja gubitaka za banke, ukoliko se ostvare želje Udruge Franak, gube i do 7 milijardi kuna. Sudac koji je vodi slučaj Radovan je Dobronić te je poručio objema stranama da razmisle o nagodbi.
2013. je godine Udruga Franak dobila nepravomoćnu presudu na Trgovačkom sudu protiv osam banaka. Ovisno o tumačenju presude, banke bi gubitak spora mogao stajati i do pet milijardi kuna, pisao je Večernji list.
Prva je to pobjeda u prvoj kolektivnoj tužbi u Hrvatskoj ikad. Odvjetnica Nicole Kwiatkowski bila je iznenađena presudom i tad je rekla kako mnogi ljudi zapravo i nisu imali izbora u uzimanju kredita, te da je 82 posto njih kredit u švicarcima dobilo, jer ni za jedan drugi nisu imali uvjete, a ne zato što su na njemu htjeli uštedjeti. Dodala je, kako su banke, za razliku od građana, znale kakva će biti sudbina rasta franka, jer su konstantno dobivale upozorenja, dok ih nisu dalje prosljeđivale građanima.
5. Reakcija banaka na sudsku presudu
Iz banaka su presudu proglasile nezakonitom i neutemeljenom na činjenicama i pravilnoj primjeni prava. Odvjetnici banaka poručili su da je presuda štetna, jer ne zadire samo u dosadašnji način poslovanja banaka, nego se njome potencijalno mijenjaju odnosi u svim segmentima života i poslovanja i to na način koji je u praksi nemoguć i neprovediv i može dovesti do nemogućnosti ili bitno otežanog odvijanja poslovanja na svim razinama društva.
Iz Udruge su se pobunili i na Vladino očigledno favoriziranje banaka. Pobjedu su okarakterizirali velikom, iako dio tužbe nije prihvaćen, a da će se presuda najviše isplatiti eurodužnicima, obzirom da im je utaban put za slične radnje. Prozvali su i Zagrebačku banku za negiranje presude te pozvali na povlačenje tumačenja članka Zakona o potrošačkom kreditiranju.
6. Privatne tužbe protiv banaka i borba protiv ovrha
2014. su godine najavile i dodatne aktivnosti prema bankama sa svrhom da prihvate realnost i vrate dužnicima nezakonito stečen novac, bez dodatnih sudskih procesa, prenijeli su mnogi naši mediji. Potom su održali tribinu u kojoj su objasnili što je sve potrebno za podnošenje privatne tužbe protiv banaka zbog nezakonitih promjenjivih kamata.
Krajem prošle godine pozvali su vlast da uvede privremeni moratorij na ovrhe. Ako je dovođenje dužnika u postupak ovrhe rezultat nezakonitih radnji, onda smatraju da je takva ovrha nezakonita, kazali su tad u priopćenju. Naveli su i brigu da rast udjela nenaplativih kredita prošle godine i dalje raste, posebice za stambene kredite s valutnom klauzulom eura i švicarskoga franka.
7. Mala pobjeda: Vlada zamrznula tečaja franka
Sabor je, potom, početkom ove godine izglasao zamrzavanje tečaja franka na 6,39 kuna, a Vlada je to i učinila i za kredite veće od milijun kuna. Iz Udruge su poručili kako i dalje smatraju da je najbolja opcija pretvoriti kredite u švicarskim francima u kune.
Tražili su i konverziju u eure, govoreći da su ovi krediti u švicarcima u Hrvatsku doveli dužničko ropstvo. Konverzija kredita moguća je isključivo u dogovoru s bankama i Europskom Komisijom, rečeno je tad.
8. Posao nije gotov: Najava prosvjeda u Zagrebu
Krajem ožujka iz Udruge su najavili velike prosvjede ukoliko se ne dogovore s bankama. Potom su napustili radnu skupinu i zahtijevaju Vujčićevu ostavku te kreću u masovne prosvjede. Prvi je najavljen za subotu, 25. travnja u Zagrebu. Najavili su kako će blokirati centar glavnoga grada i da očekuju oko 15-20 tisuća sudionika.