Sabor je razriješio NO HRT-a i potvrdio Sessu za šefa Vrhovnog suda; evo još par polemičnih pitanja koje treba riješiti
Danas je zadnji dan Sabora, prije ljetne stanke
Sabor će nakon današnjeg ciklusa glasanja otići na ljetnu stanku do 15. rujna. Ono najznačajnije o čemu su saborski zastupnici danas odlučili je izbor Đure Sesse za predsjednika Vrhovnog suda. Zanimljivo će biti i glasanje o novom Zakonu o pravobranitelju za djecu koji je prije nekoliko dana izazvao i reakciju Vijeća Europe.
Ono o čemu se dosta polemiziralo posljednjih dana je izbor ustavnih sudaca i osnivanje istražnog povjerenstva o Agrokoru. Konsenzus oko ustavnih sudaca bio je gotovo postignut, a onda je SDP najavio kako neće biti ništa od dogovora s HDZ-om, ukoliko ne podrže njihov prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva oko Agrokora. Zbog te ucjene, kako su u HDZ-u to nazvali, predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgodio je glasovanje o tim temama za jesen. Donosimo kratki pregled koji je doveo do današnjeg raspleta.
1. Izbor Sesse za šefa Vrhovnoga suda
Sessa je danas izglasan za predsjednika Vrhovnog suda s 84 glasa za, 14 protiv i 33 suzdržana. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović početkom ovog tjedna uputila je Saboru prijedlog za imenovanje Sesse za šefa Vrhovnoga suda, nakon čega je on dobio podršku svih sudaca Vrhovnog suda, ali ne i oporbe.
SDP-ovci su u srijedu tražili odgodu rasprave o Sessi jer su htjeli detalje o Sessinoj imovinskoj kartici. Konkretno, zanimalo ih je zemljište koje je Sessa prodao Agrokoru u iznosu od 500 tisuća kuna. Sjednica je ponovno održana u četvrtak, no SDP-ovci su je tada napustili jer nisu dobili uvid u Sessine imovinske kartice starije od 2012. godine. Ipak, prijedlog je prošao na Odboru jer ga je podržala većina zastupnika.
2. Konsenzus oko ustavnih sudaca bio je postignut…
Dvojici sudaca ustavnog suda u srpnju ističe mandat, a jednom, predsjedniku ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću, mandat je već istekao u travnju. Obzirom da je za izbor ustavnih sudaca potrebna dvotrećinska većina, dakle podrška minimalno 101 zastupnika, nužan je konsenzus dvije najveće stranke, SDP-a i HDZ-a.
Oni su se prilično lako i dogovorili; tako je u konačnici izbor pao na dvojicu kandidata koje je predložio HDZ, Miroslava Šeparovića i Matu Arlovića, i jednoga kojega je predložio SDP, Gorana Selaneca. Međutim, sve je postalo upitno kada je SDP počeo inzistirati na potpori o svom prijedlogu za osnivanje istražnog povjerenstva u vezi Agrokora.
3. …ali je zapelo zbog istražnog povjerenstva za Agrokor
Sredinom tjedna SDP je najavio kako će pokrenuti istražno povjerenstvo koje bi trebalo istraživati Agrokor. No, da bi to finalizirali, prijedlog je trebao dobiti većinu u Saboru. Most je podržao SDP-ov prijedlog, a obzirom da su u HDZ-u ranije davali izjave o toj temi, činilo se kako ni oni nemaju ništa protiv.
Ipak, na Klubu zastupnika HDZ-a odlučeno je kako neće podržati SDP-ov prijedlog, a isto je odlučio i njihov novi koalicijski partner, HNS. “Mi jesmo otvoreni za istražno povjerenstvo, ali bi radije vidjeli hoće li DORH podignuti optužnicu u procesu koncerna”, rekao je tada Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a. U tom trenutku postao je upitan i dogovor o ustavnim sucima. SDP-ovci su otvoreno poručili kako, ukoliko ne dobiju podršku za svoj prijedlog o istražnom povjerenstvu, propada i dogovor o ustavnim sucima. Sve je rezultiralo odgodom glasanja o obje točke, sve do jeseni.
4. Smijenjen NO HRT-a
Nakon što je na Odboru za informiranje, informatizaciju i medije prošao prijedlog o razrješenju četvero članova NO HRT-a, na plenarnoj sjednici danas, oni su i smijenjeni podrškom 78 zastupnika. Radi se o četvero članova kojima mandat zapravo istječe za dvije godine, to su Anja Šovagović Despot, Katarina Bakija, Miroslav Grgić i Šenol Selimović.
Cijeli slučaj iznenadne smjene dosta je zanimljiv obzirom na činjenicu da je prošlog tjedna NO HRT-a upozorio na navodne nepravilnosti i koruptivne radnje u radu uprave tog javnog servisa, te su DORH-u proslijedili određenu dokumentaciju, o čemu smo detaljno pisali.
5. Izglasan Zakon o pravobranitelju za djecu
Sa 81 glasom za, u Saboru je danas izglasan i novi Zakon o pravobranitelju za djecu kojem se protivila oporba, a pravobraniteljica za djecu Ivana Klarić Milas smatra da se radi o manevru za njenu smjenu. Kritike na sami prijedlog stigle su i iz Vijeća Europe. Upozoravalu su da se Zakon još jednom razmotri jer bi se njime mogla ugoziti neovisnost instituta pravobranitelja za djecu.
Ono na što se posebno upozoravalo je odredba o tome kako neprihvaćanje izvješća pravobranitelja može biti razlog za razrješenje pravobranitelja. Osim toga u Zakon je dodana i odredba kojom se predviđa raspisivanje novog natječaja za pravobranitelja za djecu u roku od 90 dana od stupanja zakona na snagu, iako mandat Klarić Milas traje sve do 2022. godine.