Nekad je nužno odabrati stranu

Počeli su razgovori s kandidatima za Ustavne suce koje bi Sabor uskoro trebao odabrati. Napravili smo vodič

Odbor za Ustav danas je započeo razgovore s jedanaest kandidata

FOTO: Pixsell

Ustavni sud uskoro bi trebao dobiti troje novih sudaca zbog isteka mandata trojici dosadašnjih. Konkretno, radi se o predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću kojemu je mandat istekao u travnju te sucima Matu Arloviću i Antunu Palariću čiji mandati ističu u srpnju.

Na javni poziv za izbor sudaca koji je objavljen u ožujku pristiglo je 12 kandidatura, od čega je jedna bila nevaljana. Danas je saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav započeo razgovore s 11 kandidata, a prema najavama, Sabor bi prije ljetne stanke trebao glasati o sucima. Izdvojili smo nekoliko važnijih pitanja o cijeloj situaciji.

1. Tko se sve kandidirao?

Kandidirala su se sva trojica dosadašnjih sudaca, Šeparović, Arlović i Palarić. Osim njih, među kandidatima je glavni tajnik Ustavnog suda Teodor Antić, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, odvjetnica Mila Mikecin Mišetić.

Osim njih, kandidirali su se Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koji je i prošle godine bio kandidat, sutkinja Visokog upravnog suda Mirjana Juričić, viši savjetnik u Ministarstvu uprave Sulejman Tabaković, sutkinja Prekršajnog suda Vesna Posavec te Dragan Bolanča, sveučilišni profesor i bivši dekan splitskog Pravnog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Splitu.

2. Čija kandidatura nije prihvaćena?

Na javni poziv objavljen u ožujku pristiglo je 12 kandidatura, no samo ih je 11 bilo valjano. Kandidaturu Joška Badžima, višeg stručnog savjetnika u Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost, saborski Odbor nije prihvatio i to zato što nije dostavio traženu dokumentaciju.

3. Kako se biraju Ustavni suci?

Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina. Saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav prvo raspisuje javni natječaj kojim poziva pravne institucije da predlože svoje kandidate, a kandidati mogu i sami sebe predložiti.

Kandidati koji zadovoljavaju uvjete pozvani su na razgovor što je upravo u tijeku. Kandidati koji ostvare najbolje rezultate na razgovoru ulaze u uži izbor i predstavljaju se u Saboru.

Ustavne suce Sabor bira dvotrećinskom većinom, dakle sa 101 glasom. Bira ih iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

4. Zašto ovaj put nije panika kao prošle godine?

Ustavni sud bez trojice sudaca zapravo privremeno može normalno funkcionirati jer i dalje ima kvorum. Međutim, prošle godine nastao je veliki problem kada je Ustavni sud ostao bez sedam sudaca. Obzirom da ih je ukupno 13, Ustavnome sudu prijetila je situacija da ostane bez kvoruma, odnosno ikakve mogućnosti odlučivanja, te da dođe do potpune blokade rada suda. Ipak, na kraju su se dvije najveće stranke HDZ i SDP ipak uspjele dogovoriti te izglasati suce.

5. Što je obilježilo današnje razgovore?

Jedno od pitanja na koja je danas odgovorio aktualni predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović jest što misli o ploči u Jasenovcu na kojoj je pozdrav “Za dom spremni”. Rekao je kako joj nije mjesto u Jasenovcu. “Imam respekt prema braniteljima i uvjeren sam da im nije bila namjera veličati NDH, ali takav pozdrav ne poštuje žrtve”, pojasnio je Šeparović.

Obzirom na česte medijske istupe suca Kolakušića, članovi Odbora su pitali je li ispravno da suci svakodnevno nastupaju u medijima i ponašaju se poput političara. Na to je odgovorio da je jedan od temeljnih uvjeta za kandidate za Ustavnog suca to da su se istaknuli javnim djelovanjem. “Mi moramo javno upozoravati na to kako će kakav zakon biti u praksi i kakve će biti posljedice”, rekao je Kolakušić.

U nastavku ga je HDZ-ov Branko Bačić pitao misli li da zastupnici donose zakone u mraku i pod utjecajem interesnih skupina, što je jednom izjavio. “Govorio sam o situacijama kada nije provedena javna rasprava i kada stručnjaci nisu o tome stigli raspravljati. Zastupnici koji put nisu upoznati s problematičnim detaljima zakona. Zato se zalažem da se ukine hitna procedura donošenja zakona”, rekao je Kolakušić.

6. Treba li zapravo Hrvatskoj Ustavni sud?

Telegramov suradnik i kolumnist Božo Kovačević, nekadašnji ministar okoliša i hrvatski veleposlanik u Moskvi, prije dvije godine napisao je veliku detaljnu analizu odluka Ustavnog suda u slučajevima Bandić i Glavaš, u kojima se, po mišljenju autora, sud miješao u pravosudni sustav i istrage koje su bile u tijeku, te djelovao kao politički čimbenik podložan financijskim i političkim utjecajima. Obzirom da sve funkcije Ustavnog suda može preuzeti Vrhovni sud, a vjerojatno je pravno kompetentniji, Kovačević se pitao zašto Hrvatska plaća dvije skupe institucije isti posao?