Daniel Rafaelić danas je imenovan za v.d ravnatelja HAVC-a; izdvojili smo par najvažnijih stvari o njemu

Tko je povjesničar filma i kritičar koji je danas imenovan na dužnost

ZADNJA IZMJENA: Feb 16, 2017
Foto: PIXSELL

Hrvatski povjesničar filma i filmski režiser Daniel Rafaelić rođen 1977. u Bitoli u Makedoniji danas je izabran za vršitelja dužnosti ravnatelja HAVC-a. Nakon ostavke Hrvoja Hribara, Rafaelić će preuzeti instituciju koja je u posljednje vrijeme u fokusu javnosti. Ovaj povjesničar filma, autor knjige Kinematografija u NDH predaje na akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, na Katedri za povijest hrvatskog filma. Izdvojili smo par činjenica o njemu i nekoliko izjava novog ravnatelja HAVC-a.

1. Smatrao je Karamarko bio ‘najveća štetočina hrvatske kulture’

Gostujući u studenom prošle godine na N1 kazao je kako loša situacija u kulturi nije povezana s Hasanbegovićem, nego s Karamarkom. “On (Karamarko) je bio najveća štetočina hrvatske kulture. On je sjedio u Banskim dvorima i pustio da se ovi “kolju”. Zato mi je drago što on nije na vlasti. Hasanbegović je prije bio povjesničar, imao je doktorat. On nikad nije problem, problem je bio Tomislav Karamarko”.

2. Plenković mu se činio OK

Istom je prilikom kazao kako Plenković “djeluje kao obrazovan i pametan” i kako je “dobro što nije dao da mu ulica bira ministre”. Kazao je kako je sada stvar na Obuljen, a ne na njemu. “Dobila je šansu, vidjet ćemo. Malo je bila prepasivna kada se govorilo o PDV-u na knjigu. Mada ona mora pratiti lanac zapovijedi, ne može biti odmetnik već na prvoj sjednici Vlade.” Kazao je i kako je Zlatar Violić bila loša ministrica kulture.

3. O veteranskim udrugama i kulturi

Na pitanje voditelja N1 televizije je li normalno da se veteranske organizacije bave kulturom, Rafaelić je odgovorio: “Nemojmo to zvati normalnim. Svi povišeni tonovi, vrištanja, razbijanja, to nema što tražiti u kulturi. No branitelji sigurno imaju pravo glasa. Nažalost je premalo dobrih braniteljskih filmova snimljeno. Nije mi drago kad se kod nas sotonizira bilo koji dio populacije. Branitelji od HAVC-a imaju jednako pravo tražiti filmove o sebi koliko i LGBT organizacije.”

4. S hrvatskim filmom će biti sretan kada dobije Oscara

Kazao je tom prilikom kako se slaže s Hribarovom izjavom da hrvatski film trenutno dobro stoji i rekao kako je prepoznat vani po festivalima. “Ja kao uvijek nezadovoljan kažem da ću biti sretan kada dobijemo Oscara, Zlatnu palmu… Kada dosegnemo sam vrh, jer u Jugoslaviji je to funkcioniralo”. Na pitanje možemo li to zvati hrvatskom kinematografijom, odgovorio je: “Aposlutno, to je naša baština. To je kao da kažete da Kiklop nije hrvatski jer je napisan za vrijeme Jugoslavije.”

5. U kinoteci je dao otkaz zbog zanimljivog razloga

Rafaelić je od 2002. do 2010. kao filmolog bio zaposlen u Hrvatskoj kinoteci – Hrvatskom državnom arhivu. Od 2007. do 2009. radio je kao Načelnik odsjeka za zaštitu i restauraciju filmskog gradiva. 2010. se odlučio na raskid radnog odnosa jer je smatra da ga u Kinoteci i Hrvatskom državnog arhivu sputavaju i prisiljavaju na činovničko radno vrijeme od 8 ujutro do 4 popodne, pisao je Jutarnji list. Naime, njegov rad na studiji o kinematografiji NDH smatrali su njegovim privatnim projektom, nisu mu htjeli financirati doktorat, a izostanke zbog obilaženja privatnih zbirki odbijali bi mu od plaće. Dobio je veći broj prijava zbog radne nediscipline, pa je sam odlučio podnijeti ostavku.

6. Otkrio neke značajne filmove u stranim arhivima

Rafaelić je u raznim arhivima otkrio neke značajne hrvatske filmove. Kako je pisao Jutarnji, Rafaelić je na Bečkom filmskom arhivu otkrio dokumentarac “Život Seljaka u Hrvatskoj” Oktavijana Miletića, koji je onda i pohranjen u Zagrebu. Također u Zagreb je vraćen i Miletićev film “Agram, glavni grad Hrvatske”, snimljen 1942. za njemački Tobis film. Otkrio je kazališni komad i predložak za nikad snimljeeni film “Tito” iz 1944. Otona Oreškovića. U filmskom arhivu u Wiesbadenu pronašao je velik broj fotografija i materijala o snimanju njemačkog filma “Ljudi o oluji”.

7. Analizirao je filmsku građu nacista i NDH

Kao što je već spomenuto, autor je knjige o kinematografiji NDH. Kako je rekao Slobodnoj Dalmaciji krajem 2012. šest je godina sustavno istraživao razne njemačke arhive, posebno filmske. “Goebbels, naime, ne propušta svako malo osuditi ustaške zločine za koje navodi da se događaju diljem NDH, te ih stavlja i u širi kontekst. S jedne strane, navodi da partizanski pokret jača upravo zbog ustaških kriminalnih radnji, a s druge pojašnjava da ustaše na terenu čine isključivo kriminalci i manijaci.”, kazao je tada.

8. Nije mu jasno kako netko i danas može biti simpatizer fašizma

“Nikada neću shvatiti zašto netko i dalje, 2011. godine, insistira na tome da je simpatizer fašizma. Što on zapravo veliča? Ideju militarizma koja se pokazala promašenom? Ideju rasne isključivosti koja je suprotna svakom civiliziranom društvu? Tragične povijesne likove koji su zaslijepljeni ideologijom doveli vlastiti narod na rub uništenja?”, kazao je Rafaelić 2011. za Lupigu. Govorio je tada o programu “Nikad viđeni filmovi iz tajnih arhiva” koji se prikazivao u Hypo centru.