Desna vlast uvela je retoriku optužbi bez ikakvih dokaza. Stručnjaci objašnjavaju zašto je to opasno

Predsjednica je optužila Lozančića da je Milanovićev privatni obavještajac

27.04.2017., Zagreb - HNK, Svecanost obiljezavanja 100. obljetnice priznanja islama u Hrvatskoj. Kolinda Grabar-Kitarovic.
Photo: Igor Kralj/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović optužila je Dragana Lozančića da je bio privatni obavještajac Zorana Milanovića. U intervju koji je ovaj tjedan dala za HTV, u kojem novinar nije postavio ni jedno podpitanje na njene tvrdnje, predsjednica je zapravo rekla da je Milanović ilegano špijunirao, pratio ili prisluškivao građane, za privatne potrebe.

Predsjednica ničim nije potkrijepila svoje tvrdnje, nije ponudila ni jedan konkretan dokaz navodnog kaznenog djela. “Ono što mogu reći jest da je gospodin Lozančić bio privatni, odnosno osobni obavještajac gospodina Milanovića, i tu ću stati”, izjavila je.

Senzacionalistički napadi bez dokaza

Predsjedničin istup nije izoliran slučaj. Nova je vlast na svim razinama počela uvoditi takvu retoričku šprancu: prvo lansiraju brutalan, senzacionalistički napad s insinuacijom kriminala koji svi mediji prenesu, zatim kažu kako će “na tome stati”, valjda zbog dostojanstva svoje funkcije, a zapravo zbog nedostatka konkretnih dokaza.

Iznošenja dokaza ili argumenata nema, a na kraju cijela stvar padne u zaborav ili ostane na razini političkog prepucavanja. Eventualno se, ukoliko nema problema s imunitetom dužnosnika, podiže privatna tužba radi klevete, no medijska šteta ostaje.

‘Predsjednica je ispala neozbiljna’

“Ne možete tvrditi da je netko kršio zakon, a imate ovlasti da ga na toj osnovi razriješite i na kraju i pokrenete kazneni postupak zbog zloupotrebe službenog položaja, a da ništa od toga ne napravite,” rekao je ugledni odvjetnik Anto Nobilo u razgovoru za Telegram.

“Ako je Lozančić, pak, bio privatni obavještajac Zorana Milanovića onda je sigurno kršio zakon, kaže Nobilo. “Predsjednica nije netko s ulice, već je osoba koja ima određene ovlasti. Ovako ispada neozbiljna. Ne možete vi tvrditi da je netko kršio zakon i da je počinio kazneno djelo ako nemate dokaza za to. Inače bi Vas se moglo tužiti za klevetu, no ovdje se to ne može jer predsjednica ima imunitet,” kaže Nobilo za Telegram.

Zagađivanje komunikacijskog prostora

Cijenjena odvjetnica Vesna Alaburić upozorava da ovakve izjave mogu izrazito štetiti društvu. “Mislim da je vrlo opasno za zdravlje komunikacijskih prostora u svakoj zemlji i društvu ovakav način komunikacije. Ako oni sebi dopuštaju da iznose razne insinuacije, implicitne tvrdnje o kriminalu, a ne smatraju se obveznim da za to prilažu odgovarajuće dokaze, oni zagađuju naš komunikacijski prostor”, kaže Alaburić za Telegram.

“Stoga bi bilo dobro da nekim sudskim presudama bude izrečeno kako ni najviši državni dužnosnici to ne smiju činiti jer ćemo tako omogućiti da odgovaraju, ne samo novinari i mediji, već i oni koji su na najodgovornijim funkcijama u zemlji”, kaže.

Ovo su još neki slični slučajevi u posljednjih nekoliko mjeseci.

1. Karamarkove optužbe za izbornu krađu

Krajem siječnja prvi potpredsjednik Vlade i šef HDZ-a Tomislav Karamarko iznio je sumnju kako je njegova stranka pokradena na parlamentarnim izborima.

“Ima indicija, kažem ima indicija da me netko ne bi tužio, da smo pokradeni u izbornoj noći za 5-6 mandata. Ispitat ćemo to. Na sve su bili spremni da se ne vratimo na vlast“, izjavio je Karamarko na stranačkom skupu u Imotskom.

Nakon što su iz SDP-a odbacili Karamarkove optužbe, šef HDZ-a je ponovio kako se nada da će nadležna državna tijela progovoriti o načinu kako je u državno vlasništvo u vrijeme vladavine SDP-a dospjela tvrtka APIS, koja je imala potpuni nadzor nad biračkim popisima i prebrojavanjem glasova na paralamenatarnim izborima, te istaknuo kako će to biti početak rasvjetljavanja što se događalo u izbornoj noći 8. na 9. studenog 2015.

2. HDZ-ove optužbe obitelji Milanović za kriminal

HDZ je krajem prošle godine, netom nakon parlamentarnih izbora, objavio prilično oštro priopćenje u kojem optužuje Zorana Milanovića da ucjenama i tajnim razgovorima pokušava zadržati vlast ne bi li spriječio istrage o brojnim nezakonitim radnjama. U istom priopćenju HDZ-a stoji kako je Milanovićev brat Krešimir upleten u nezakonite radnje s državnim institucijama, te kako je bivši premijer to prikrivao.

3. Predsjednica optužuje Lozančića za kršenje zakona

Početkom veljače predsjednica Grabar Kitarović potpisala je odluku o smjeni ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića. Predsjednica je kao razlog navela Lozančićevu povredu Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu, te je objavila kako mu je i osobno priopćila da ne uživa njezino povjerenje. Javnost nikad nije doznala o čemu se konkretno radi.

Mediji su nagađali kako su u pozadini slučaja česti kontakti predsjednice i Zdravka Mamića, koje je SOA, obzirom na istrage protiv Mamića, bilježila i snimala. No, predsjednica to nikad nije potvrdila.

4. Grmoja optužuje Ostojića za špijuniranje

Glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja prilično je uzburkao javnost izjavom da je bivši ministar policije Ranko Ostojić nezakonito pratio Boža Petrova. “Nemam dokaze, ali imam indicije i sumnje da je Ranko Ostojić preko šefa PNUSKOK-a pratio čelnika Mosta“, izjavio je Grmoja početkom siječnja.

USKOK je kasnije utvrdio da prema čelniku Mosta Boži Petrovu, nisu poduzimane radnje praćenja, nisu traženi izlisti i podaci o ostvarenom telekomunikacijskom prometu, kao i da nisu provedene mjere tajnog nadzora. Ostojić je na kraju i podigao tužbu protiv Grmoje za klevetu.

5. Karamarko optužuje Orepića za topničke dnevnike

Odnosi Karamarka i ministra unutarnjih poslova Vlaha Orepića otpočetka mandata Vlade nisu idilični. Uslijed žestokih sukoba ove dvojice, Jutarnji list objavio je kako je Orepić dio topničkih dnevnika čuvao kod kuće kao suvenir. Orepić je odgovorio kako se radi o nekulturnom, nekompetentnom i primitivnom pokušaju obračuna.

Sve je, naravno, prokomentirao i Karamarko. “Ušli smo tada u jednu krizu tražeći te dnevnike i materijale i onda se to kod njega (Orepića) pronađe. Čuvao ih je kao uspomenu, i zato morate njega pitati zašto ih je čuvao”, rekao je Karamarko i podsjetio na vrijeme kada je 2010. nastupila kriza u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji zbog topničkih dnevnika.