Zašto Trump ide Macronu, tipu koji se izgradio na antitrumpizmu i s njim se vrlo otvoreno sprda

Francuska nakon odbijanja Ujedinjenog Kraljevstva

Trump putuje u Francusku prvenstveno zato jer je prva ideja, da posjeti Veliku Britaniju, propala, a on želi dokazati da ima dobre odnose s najbližim američkim saveznicima. U London, s kojim Washington ima ‘poseban odnos’, Trumpa je službeno pozvala kraljica Elizabeta još u siječnju, kad je premijerka Theresa May posjetila Bijelu kuću. Iako je Trump isprva bio sklon prihvatiti poziv, čini se da ga je minirala sama britanska premijerka. Kad je shvatila da bi joj je slikanje s njim naštetilo u predizbornoj kampanji, britanski mediji počeli su pisati o tome da Trump ne želi doći u London, ako će Britanci prosvjedovati protiv njega. Takva reakcija bila bi očekivana od Trumpova narcisoidnog karaktera i njegovog poimanja državničkog posla na koji je izabran, no čini se da je glasina došla iz redova britanske vlade. Theresa May htjela je izbjeći još jedno slikanje s Trumpom, i to još u Londonu, vjerojatno usred prosvjeda.

Američki predsjednik nije omiljen u britanskoj javnosti, ali ni među britanskim političarima – parlament je svojedobno raspravljao čak i o prijedlogu da mu se zabrani dolazak u Ujedinjenu Kraljevinu. Kad je Trump nakon terorističkih napada u britanskoj prijestolnici neosnovano na Twitteru napao Sadiqa Khana, gradonačelnika Londona koji je musliman, sudbina njegova posjeta najbližoj američkoj saveznici bila je zapečaćena. Većina koja Theresu May drži na vlasti visi o koncu i zadnja stvar koja joj treba je Donald Trump. Detalji pregovora o njegovu mogućem posjetu nisu objavljeni, ali je jasno da Trump uskoro ne dolazi. U govoru kojim je prošlog tjedna otvorila zasjedanje parlamenta, Kraljica je po običaju navela sve važne državničke posjete koji se planiraju za iduću godinu. Trumpa nije spomenula.

Trump u posjeti kandidatu kojem nije dao podršku

Novi francuski predsjednik, iako žestoki kritičar, iskoristio je priliku i neočekivano u utorak u telefonskom razgovoru pozvao Trumpa da dođe u Pariz. U srijedu, Trump je prihvatio. U kratkoj osobnoj povijesti dvojice političara ništa nije naslućivalo ovakav ishod. U kampanji za francuske predsjedničke izbore Trump je otvoreno podržavao Macronovu suparnicu, lidericu ekstremne desnice Marine Le Pen. Ona je ideološki vrlo bliska onome za što se zalaže aktualni američki predsjednik, a u posljednje vrijeme i dobar dio vladajuće Republikanske stranke.

Bivši predsjednik Barack Obama javno je podržao Macrona, čak je i snimio i video u kojem poziva Francuze da glasaju za njega. Bliskost dvojice političara vidjela se i iz snimke njihova razgovora nakon prvog kruga izbora, kad je Obama nazvao Macrona da mu čestita na uspjehu. Iako je Trump hvalio Le Pen kao “najjaču kandidatkinju”, ona je izgubila predsjedničke izbore, a na nedavnim parlamentarnima osvojila je samo osam od 577 mjesta u Narodnoj skupštini.

Populizam doveo i Trumpa i Macrona na vlast

Uspjeh koji je Macron ostvario, Trump i Republikanci mogli su samo sanjati, iako su oba proizašla iz dubokog nezadovoljstva birača postojećim političkim elitama i rješenjima koja su nudile etablirane stranke. I Trump i Macron fenomeni su populističkog vala. No, dok je Trump bio najjači motor populizma, Macronov izbor označio je vjerojatno njegov kraj. Tu njih dvojica ne mogu biti različitiji. Trump je podgrijavao najniže strasti, inzistirao na nacionalizmu, rasizmu i šovinizmu, i uspio dovoljnom broju birača prodati svoju mračnu viziju u kojoj će “Amerika biti prva”, a vrijednosti liberalne demokracije otići u prošlost.

Macron se predstavio kao borac za liberalnu demokraciju, dapače, njegov zadnji bastion. Val nezadovoljstva francuskih birača okrenuo je u podršku svojoj viziji u kojoj će i Francuska i Europska unija “biti prve”, boreći se za nastavak suradnje među državama i očuvanje međunarodnog poretka koji je svijetu donio sedam desetljeća mira. Ironično, taj je poredak nakon Drugog svjetskog rata stvorila Amerika, čiji ga predsjednik sad potkopava. A borac za očuvanje tog poretka je predsjednik Francuske, koja je u sedam desetljeća najviše napravila ne bi li taj poredak potkopala. Prije nego što je Donald Trump postao predsjednik Amerike, najteži udarac NATO-u zadao je Charles de Gaulle, kad je Francusku povukao iz zapovjedne strukture NATO-a. Tu je odluku opozvao tak predsjednik Nicolas Sarkozy prije osam godina.

Trumpova neugodna rukovanja

Trump i njegov francuski antipod susreli su se prvi put u Bruxellesu prošlog mjeseca, uoči summita NATO-a. Bio je to na brzinu dogovoren sastanak, jer je francuski predsjednik bio tek izabran, pa su protokoli htjeli izbjeći da se lideri važnih članica prvi puta vide za velikim stolom, skupa s 27 drugih lidera NATO-a. No, za razliku od mlade hrvatske predstavnice, koja je u Trumpa zaljubljeno gledala i gurala se uz njega da ih skupa slikaju, još mlađi francuski predsjednik Trumpu je pristupio drukčije. Kratak susret obilježilo je neugodno čvrsto rukovanje Trumpa i Macrona.

Američki predsjednik ima neobičnu naviku da ljude s kojima se rukuje stisne jako čvrsto i potom ne pušta njihovu ruku, nego počne njom mlatarati naprijed-nazad. Ne treba biti stručnjak za body language da se iščita Trumpova mužjačka potreba za dominacijom, koja proizlazi iz njegova patrijarhalnog svjetonazora i narcisoidne ličnosti. Japanski premijer Šinzo Abe bio je prva žrtva Trumpova stiska među svjetskim državnicima, kad je posjetio Bijelu kuću u siječnju. Prizor se ponovio gotovo svaki put nakon Abea, osim u jednoj situaciji. Kad je u Bijelu kuću došla Angela Merkel, Trump se odbio rukovati s njom, čak i nakon što su novinari, pa onda i njemačka kancelarka, pitali hoće li se rukovati. Trump nije htio.

Macron pokazao dominaciju u sljedećem rukovanju

Ali u Bruxellesu s Macronom, Trump se namjerio na nekoga tko mu nije htio pustiti da ponovi svoj ritual dominacije. Po običaju je stisnuo Macronovu šaku, ali je francuski predsjednik uzvratio još čvršćim stiskom. Kad ju je Trump htio pustiti, Macron mu nije dao. Držao je Trumpovu šaku čvrsto stisnutom. Nekoliko sekundi gledali su se oči u oči, bez riječi. Kad je Macron nakon užasno dugih šest sekundi rukovanja popustio, šake obojice bile su bijele od stiska. «To rukovanje nije bilo nevino», rekao je poslije Macron. «Bio je to trenutak istine u kojem sam mu dao do znanja da nisam spreman na male ustupke, čak ni kad su simbolični.» Emmanuel Macron nastupio je u tom trenutku na svjetsku pozornicu na krilima anti-trumpizma. Događaji u idućih nekoliko tjedana pomoći će mu da se izgradi u prvog pravog anti-Trumpa.

Za ručkom koji je uslijedio nakon neugodnog rukovanja, Macron je Trumpu govorio o važnosti Članka 5. Atlantskog ugovora, koji jamči da će članice NATO-a priteći jedna drugoj u pomoć u slučaju potrebe. Taj je članak temelj najuspješnijeg vojnog saveza u povijesti i svi predsjednici Amerike, najmoćnije članice, javno su potvrđivali tu obvezu još od osnutka saveza. No, nakon rukovanja s Macronom, Trump je pozvao svog savjetnika Stephena Millera i rekao mu da iz pripremljenog govora izbaci ikakav spomen Članka 5. U govoru koji je potom održao, američki predsjednik prvi put je u povijesti svjesno je potkopao temeljni mehanizam američke i europske sigurnosti – zato jer ga je netko nadmudrio u njegovoj vlastitoj igri, čvrstom stiskanju šake.

Trumpov ponos doveo do odlaska iz sporazuma

Nakon rukovanja s Macronom, kažu izvori iz Bijele kuće, Trump je donio još jednu katastrofalnu odluku – prelomio je da Amerika ipak istupi iz Pariškog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena. U nekom normalnom svijetu, i ova rečenica bila bi smiješna: Trump se odlučio povući iz klimatskog sporazuma zato što je sporazum – potpisan u Parizu. Ali opet, ovo više nije normalni svijet, bar ne dok se pita Donalda Trumpa.

Stisak francuskog predsjednika toliko ga je naživcirao, da je američki predsjednik, ignorant kakav već jest, odlučio da će biti protiv svega što je «francusko». Iako potpisan u Parizu, klimatski sporazum s Francuskom zapravo nema više veze nego s Ugandom ili Švedskom. Ali to nije kako ga vidi Donald Trump. U govoru kojim je objavio da će se Sjedinjene Države pridružiti Siriji i Nikaragvi kao jedine države koje ne priznaju Pariški sporazum, jasno je rekao što ga žulja: “Ja sam izabran da branim američke interese, da predstavljam građane Pittsburgha, a ne Pariza!”

Povezivanje klimatskih promjena s Parizom i Francuskom brzo mu se vratilo kao šamar, kad su gradonačelnici Pittsburgha i Pariza u zajedničkoj izjavi objavili da će se oboje u svojim gradovima pridržavati odredbi Pariškog sporazuma, bez obzira na Trumpa. Jesu li poentirali, još se ne zna jer po svemu sudeći Trump i dalje misli da je Sporazum o borbi protiv klimatskih promjena rezultat antiameričke urote, moguće upravo građana Pariza.

Macron gura Francusku na mjesto globalnog lidera

No, prvi građanin Pariza Emmanuel Marcon iskoristio je ovo da Francuskoj priskrbi važniju poziciju na svjetskoj sceni, ispunjavajući vakuum u globalnom vodstvu koji je svojim ispadima stvorio predsjednik Amerike. Par sati nakon Trumpove objave, otvoreno ga je kritizirao, u istupu koji je bio bez presedana i vjerojatno bi uzrujao i političara s čvršćim živcima od Donalda Trumpa. Iste večeri, Macron je snimio video poruku Amerikancima. Bilo je to prvo obraćanje nekog francuskog predsjednika na engleskom jeziku iz Elizejske palače u povijesti.

“Večeras želim poručiti Sjedinjenim Državama da Francuska vjeruje u vas! Znam da ste vi velika nacija”, rekao je Macron u stilu političara koji se obraća građanima druge države koja je pala pod okupaciju. Američke znanstvenike, inženjere i “odgovorne građane” ogorčene Trumpovim postupkom pozvao da u Francuskoj “pronađu drugu domovinu” gdje će se moći neometano baviti istraživanjem klime. “Uvjeravam vas, Francuska neće odustati od borbe”, poručio je Macron i na kraju zario najbolniji trn u Trumpov ego. Rekao je, na engleskom, “Make our planet great again!” – Učinimo naš planet ponovno velikim! – ismijavajući izborni slogan američkog predsjednika koji želi “učiniti Ameriku ponovno velikom”.

Macron i Schwarzenegger istrolali Trumpa

Macronovo obraćanje postalo je instantni hit – dan nakon američkog izlaska iz Pariškog sporazuma bilo je najobjavljivaniji video na društvenim mrežama, s desecima milijuna pregleda. Ako netko nešto zna o rejtinzima i utjecaju na društvenim mrežama, to je Donald Trump. Ili je barem tako bilo dok se nije pojavio netko vještiji – Emmanuel Macron. Francuski predsjednik nije tu stao s trolanjem Trumpa. Slogan “Učinimo naš planet ponovno velikim!” ponovio je još u jednom viralnom videu. Ovog puta s Arnoldom Schwarzeneggerom, bivšim guvernerom Kalifornije koji je prvak borbe protiv globalnog zatopljenja. Popularnost holivudske zvijezde i milijunski broj klikova nisu Trumpa ostavili ravnodušnim. Gospodar poruke na internetu odjednom više nije bio on, nego francuski predsjednik, čovjek koji se pojavio niotkud i porazio Trumpa u njegovom sportu.

Čini se da je konačni učinak Trumpove odluke da Amerika istupi iz Pariškog sporazuma ipak konsolidiranje podrške tom sporazumu, u čemu prednjače europske države predvođene Njemačkom i Francuskom i, ironično, Kina koja je najveći svjetski zagađivač. Iako su tome pridonijeli i drugi elementi, poput Trumpova starog uvjerenja da je globalno zatopljenje “podvala koju su izmislili Kinezi da naškode Americi”, odluka je i rezultat osobne taštine osobe koja bi trebala biti najmoćniji, pa time i najodgovorniji, čovjek na svijetu.

Susret u Hamburgu bi mogao biti problematičan za Trumpa

Sve ovo ne vodi zaključku da bi Donald Trump odabrao Francusku kao odredište svog prvog posjeta nekoj važnoj europskoj saveznici. Dapače, odlazak u Pariz za Dan Bastilje čak mu je i logistički problematičan, jer će u tjednu prije toga biti u Hamburgu, na sastanku G20 i potom u Poljskoj. To znači da će Trump, koji ne voli putovati, u dva tjedna dvaput letjeti preko Atlantika. A Hamburg se usto može pokazati problematičan, jer će se tamo susresti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, čija sjena neizbrisivo prati njegov mandat. Trump je našao načina i vremena da se obračuna s mnogim figurama na američkoj i svjetskoj sceni, od Angele Merkel do Meryl Streep (i njegove su žrtve, nije iznenađenje, često žene), ali nikad nije rekao ništa loše o Putinu. Svojedobno je čak i lagao da ga je upoznao u televizijskoj emisiji, iako su on i Putin bili u dva različita prethodno snimljena priloga.

Iako nakon Hamburga ide u Poljsku, posjet državi kojom vlada radikalno desna politička opcija slična njegovoj ne rješava Trumpov kompleks. On zna razliku između Francuske i Poljske i zna da ga da ne zovu oni koji odlučuju. Otkad je izabran, bivšu zvijezdu reality televizije proganja činjenica da je jako nepopularan – ne samo u Americi, gdje jedva dobiva 35% podrške, nego još više u svijetu. Prvo putovanje izvan Amerike, u Saudijsku Arabiju, nije popravilo taj dojam. U istoj turi posjetio je Vatikan, što papa Franjo nije mogao odbiti, ali je sve rekao svojim izrazom lica na zajedničkim fotografijama i izborom da Trumpu pokloni encikliku o globalnom zatopljenju. Ostala dva susreta – summit NATO-a u Bruxellesu i G7 na Siciliji – bila su mjesta na koji američki predsjednici idu po dužnosti, kao što će biti i summit G20 u Hamburgu.

Nenamjerno racionalan potez Donalda Trumpa

Zato je Trumpova odluka da posjeti Pariz mudar potez. Svaki politički konzultant savjetovao bi šefu države, kojega saveznik otvoreno izaziva, da napravi upravo ovo što je Trump napravio – da prihvati poziv, pojavi se i pokuša okrenuti odnos snaga u svoju korist. Ali to bi napravili političari koji razmišljaju racionalno i gledaju dugoročni interes, a ne donose odluke zato jer su planuli kad im je netko prečvrsto stisnuo ruku. Odlazak u Pariz netipičan je za Trumpa baš zato što je racionalan. Od njega se takve odluke ne očekuju.

S druge strane, kako Francuzi gledaju na američkog predsjednika? Na pitanje misle li da bi u međunarodnoj krizi donio dobru odluku, pozitivno je odgovorilo samo 14 posto Francuza. Za Obamu to je mislilo njih 84 posto. To je pad od 70 postotnih poena! Ovi postoci za Trumpa gori su jedino u Njemačkoj, gdje se samo 11 posto uzda u njegove sposobnosti.

Lukavo odabran datum za posjet, i to sa obje strane

Posjet Francuskoj predstavljen je kao obilježavanje stote godišnjice američkog uključenja u Prvi svjetski rat. Američki vojnici zajedno će s francuskima marširati po Champs Elysées, a Trump će se prikazati kao vrhovni zapovjednik vojske koja je dvaput oslobađala Europu. On to voli, biti važan. Osim toga, cijeli će Pariz biti u paradnom štihu, a kad je parada, teško je organizirati demonstracije. To je sigurno igralo ulogu u odluci da prihvati Macronov poziv. Parada u centru Pariza, gdje će on stajati na centralnom mjestu, pa kasnije i veliki vatromet kod Eiffelovog tornja, vjerojatno će impresionirati Trumpa.

Iako je riječ o najmoćnijem svjetskom državniku, na njega barem u ovom aspektu treba gledati kao na dijete – i to nije uvreda, još manje opravdanje, nego dijagnoza: impresioniran dočekom sa zlatnim lancem koji su mu stavili oko vrata u Rijadu, laskanjem, podilaženjem i spektakularnim plesom sa sabljama, dao je Saudijskoj Arabiji odriješene ruke da pokrene destruktivnu regionalnu kampanju i blokira Katar. Bliski istok još trpi od Trumpove taštine. A to mu je bilo tek prvo putovanje.

S druge strane, Macronov poziv isto je lukav potez, iz barem tri razloga. Prvo, kao političar s jasnim mandatom i komotnom većinom u parlamentu, on si može priuštiti ono što Theresa May ne može u Britaniji, koja pokazuje ozbiljne simptome talijanizacije političke scene. Macron se može slikati s Trumpom jer je njegova pozicija anti-Trumpa nedvosmislena i zaslužena. To samo dodatno marginalizira Britaniju i u Europi i u svijetu.

Trumpa ne očekuje pristojan Macron

Nadalje, ako Trump misli da će Macron biti kurtoazan, nedavni posjet Putina Parizu može mu biti upozorenje. Macron je tada pred ruskim predsjednikom sasuo paljbu na propagandu koju šire RT i Sputnik, dok je Putin pored njega gledao u plafon dvorane u Versaillesu. Osim toga, Macron ovim učvršćuje globalnu poziciju Francuske, a time i Njemačke koja još uvijek preferira voditi iz pozadine i svjetla reflektora prepušta drugim europskim prijestolnicama ili Bruxellesu. Čovjeku koji je Trumpa ponizio javim apelom Amerikancima da presele u Francusku i ismijavanjem njegovog slogana, Donald Trump dolazi “na noge”.

Na tribini parade 14. srpnja u Parizu stajat će dvojica lidera – Donald Trump koji će izgledati slab i Emmanuel Macron koji će izgledati jak. Macron je relativno neiskusan i mlad, ima tek 39 godina. No, Donald Trump, stariji od njega 32 godine, još je neiskusniji, jer je Macron bio bankar i ministar, a Trump, prije nego što je postao predsjednik, bio je samo bogati nasljednik i televizijska zvijezda. U pola godine otkad je izabran, nije ništa napravio da ostvari svoj slogan po kojem bi “Amerika ponovno bila velika”. U niti dva mjeseca otkad je izabran, Macron je uspio dati novu snagu ne samo Francuskoj, nego i Europskoj uniji, o kojoj se konačno ponovno govori pozitivno, zahvaljujući njegovoj pobjedi i osnaženoj suradnji Berlina i Pariza.

Donald Trump i Emmanuel Macron dolaze iz dva potpuno drukčija svijeta i imaju potpuno suprotna poimanja stvarnosti i vizije budućnosti koju žele graditi. Njih dvojica ne mogu biti različitiji nego što jesu. Razmislite samo što Donald Trump, koji je u braku sa ženom mlađom od sebe 25 godina, misli o Emmanuelu Macronu, koji je u braku sa ženom starijom od sebe 25 godina. Na obljetnicu početka borbe za liberalni i demokratski poredak – Francuske revolucije, inspirirane Američkom revolucijom dva desetljeća ranije, u Gradu Svjetla vatromet će gledati Trump i anti-Trump. Njezinim vrijednostima bit će privržen samo anti-Trump.