Dobra vijest za Putina: Čini se da Amerika i Europa u strahu od recesije odustaju od naftnog embarga
Iz izjava visokih dužnosnika može se iščitati da od potpune zabrane uvoza ruskog plina i nafte neće biti ništa
Američka ministrica financija Janet Yellen u četvrtak je u Washingtonu na sastancima MMF-a i Svjetske banke izjavila da bi „potpuna zabrana EU-a na uvoz ruske sirove nafte i plina mogla imati neželjene ekonomske posljedice za SAD i njihove zapadne saveznike.“ Istaknula je da Europa doista treba smanjiti svoju ovisnost o ruskoj nafti i plinu, „ali moramo biti oprezni kada razmišljamo o tome, jer bi takva zabrana mogla donijeti više štete nego koristi.“
Izjava Janet Yellen temelji se na upozorenju JP Morgana da bi potpuna i trenutna zabrana opskrbe EU ruskom energijom podigla cijene sirove nafte na 185 dolara po barelu. Zbog toga Yellen smatra da bi embargo mogao imati vrlo mali negativan utjecaj na Rusiju, jer bi manji izvoz nadoknadila višim cijenama nafte.
Ta je izjava težak udarac za Ukrajinu. Jer, nastavak prodaje ruskog plina, nafte i ugljena Zapadu stabilizirao bi rusko gospodarstvo te bi omogućio dodatno financiranje ratnog stroja Vladimira Putina.
Došlo je do raskola u EU
Istodobno stajalište Janet Yellen izazvalo je oduševljenje u Kremlju jer najavljuju da od potpune zabrane uvoza ruskog plina i nafte neće biti ništa. Jednako tako s velikim je zadovoljstvom ruski predsjednik Vladimir Putin pročitao intervju Josepa Borella visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u francuskom Le Figarou. On potvrđuje ono što se u Moskvi priželjkivalo: da dođe do raskola u EU.
“Bit će vrlo teško,“ istakao je Borella, „postići pristanak na embargo na isporuku ruske nafte ili podizanje carina, jer su neke zemlje članice već najavile da će staviti veto na svaku kolektivnu odluku.”
Objasnio je da postoji puno prijedloga koji se proučavaju. Upitao je: „Koji je najbolji način za to? Porez? Zabrana? Mnogi su ekonomisti rekli da bi najracionalnije bilo poskupiti rusku naftu i plin kako bi se potaknulo traženje drugih izvora. Niti jedan od ovih prijedloga nije jednoglasno poduprijet.”
U strahu od recesije
Francuski ministar gospodarstva i financija Bruno Le Mer također je potvrdio da se „niz država članica EU protive planovima za uvođenje embarga na isporuku ruske nafte.“ Ali je pokazao i djelomično razumijevanje za njihova stajališta. „Za sada su neke od njih razumno zabrinute i protive se tome pa će možda će proći još nekoliko tjedana da se takva odluka donese.“
Više europskih dužnosnika napomenulo je da, čak i kada bi sve članice EU pristale na embargo, bili bi potrebni mjeseci da se embargo formulira i provede.
Bundesbank, središnja njemačka banka upozorila je da „bi trenutna zabrana uvoza ruskog plina koštala Njemačku 180 milijardi eura kroz izgubljene proizvodnje ove godine.“ U svom mjesečnom biltenu objavljenom u petak, zaključila je da bi embargo na ruski plin smanjio bruto domaći proizvod za 5 posto u 2022. te potaknuo porast cijena energije i izazvao jednu od najdubljih recesija u posljednjih nekoliko desetljeća. Martin Brudermüller, izvršni direktor grupe za kemikalije BASF-a, kaže da bi embargo gurnuo njemačka poduzeća u „najgoru krizu od Drugog svjetskog rata”.
Njemački instituti procjenjuju da bi potpuni energetski embargo izazvao oštru recesiju u Njemačkoj, smanjujući proizvodnju za 2,2 posto sljedeće godine i izbrisao više od 400.000 radnih mjesta. Njemačka bi u proizvodnji u tom slučaju izgubila 220 milijardi eura 2022. i 2023., što je ekvivalentno 6,5 posto BDP-a. Inače, od početka ruske agresije na Ukrajinu članice EU platile su Rusiji 35 milijardi eura za plin i naftu.
‘Moraliziranje je besmisleno’
Gergelj Guljas, predstojnik Ureda premijera Viktora Orbana, izjavio je danas da Mađarska želi vidjeti detalje prijedloga Europske unije o sankcijama na uvoz ruske nafte i plina prije nego što odluči hoće li taj prijedlog blokirati ili ne. Dok za rusku naftu još možda ima alternative,“ rekao je Guljas, „za uvoz plina, takve alternative u dogledno vrijeme nema.“
Dodao je da bi ne samo mađarska, nego i njemačka ekonomija bile uništene i skliznule bi u duboku recesiju bez ruskog plina. „Stoga je svaka rasprava o tome, ili moraliziranje, besmisleno. Ni po pitanju nafte situacija nije bitno bolja, ali ima više alternativa”, istakao je Guljaš.
Mađarska uvozi oko 80 posto potrebnog plina i 65 posto nafte iz Rusije, a MOL-ove rafinerije u Százhalombatti i Bratislavi u Slovačkoj trenutno pretežno prerađuju rusku naftu. Gulyas je napomenuo da će trebati nekoliko mjeseci ili do godinu dana i stotine milijardi forinti da se MOL-ove rafinerije prilagode preradi nafte koja nije iz Rusije. “Potrebne su nam odgovorne odluke ako želimo uvesti bilo kakve sankcije. Moramo pokazati odakle možemo uvesti energente, u kojim količinama…i tko će to platiti. Danas to ne možemo vidjeti i stoga bi bilo neodgovorno govoriti o tim dodatnim sankcijama”, rekao je Gulyas.
Kako to objasniti Ukrajini
Čak i ako se sve članice EU slože s takvom zabranom, i dalje bi bili potrebni mjeseci za izradu i pripremu potrebnih dokumenata. Za sada EU pregovara s drugim zemljama proizvođačima nafte kako bi nadoknadila ruske isporuke nafte.
Premda se može imati razumijevanja za probleme Njemačke, Mađarske pa i ostalih članica EU koje teško mogu bez ruskih energenata, pitanje je kako će to objasniti Ukrajincima. Posebno što je sve više dokaza o ratnim zločinima koje su počinile ruske trupe u, primjerice, Buči te tijekom nove velike ruske ofenzive u istočnoj regiji Donbasa.