Dodik opet provocira, misli da bi Srebrenica trebala biti proglašena mjestom genocida i nad Srbima

“Ako je nužno da se usvoji rezolucija o Srebrenici, zašto ne bi bila takva da Srebrenica bude proglašena mjestom genocida i nad Srbima i nad Bošnjacima?” Izjavio je to danas predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a prenosi B92. Dodao je da bi to “bilo u funkciji pomirenja u Bosni i Hercegovini”, a ne, kako je rekao, “jednostrane kvalifikacije koje se zagovaraju”.

“Ne bih imao ništa protiv da bilo tko uputi rezoluciju u Vijeće sigurnosti UN-a i da kaže da je Srebrenica mjesto genocida i nad Srbima i nad Bošnjacima. Prihvatit ćemo takvo što. Onda bi to moglo biti integralni dio pomirenja, a ne stalnog razilaženja i sukoba”, izjavio je Dodik. Najavio je i da će o tome razgovarati s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejom Lavrovim tijekom predstojećeg posjeta toj zemlji.

Prijepori i među srpskim zastupnicima

Nacrt te rezolucije, čiji su izvaci dospjeli do medija, snažno osuđuje genocid što su ga u Srebrenici u srpnju 1995. počinile snage bosanskih Srba ubivši više od osam tisuća Bošnjaka. O toj bi rezoluciji, koju je potaknula Velika Britanija, 7. srpnja trebalo raspravljati Vijeće sigurnosti UN-a, a izazvala je prijepore i među zastupnicima u srbijanskom parlamentu.

Nekadašnji predsjednik države Boris Tadić ocijenio je da Srbija još ima vremena za diplomatsko djelovanje kojim bi se “popravio tekst” rezolucije. “Srbija nije na vrijeme reagirala na pisanje rezolucije o Srebrenici koju predlaže Velika Britanija”, rekao je Tadić za B92 i sugerirao da “još nije sve izgubljeno” i da bi Srbija morala raditi na tome da poboljša predloženi tekst.

“Srbija nije reagirala kad je počelo pisanje rezolucije. Trebalo je ranije to učiniti kako bi sadržaj rezolucije bio pogodan i za naše interese, ali – vidjet ćemo kako će vlada Srbije dalje reagirati”, rekao je Tadić. Zastupnik vladajuće Srpske napredne stranke Milovan Drecun britanski prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici ocijenio je “klasičnim pokušajem zloporabe zločina u političke svrhe”, a Zapadu je zamjerio kako nema osjećaj da bi “samo osuda svih zločina” pridonijela pomirenju na Balkanu.

Srbija bi morala i sama osuditi taj zločin, bez pritisaka iz inozemstva

“Ili ćemo osuditi sve zločine i sve koji su sudjelovali u zločinima procesuirati i tako dovesti do pravog pomirenja ili ćemo u idućih 50 i 100 godina imati pokušaj zloporabe zločina”, rekao je Drecun, koji je i predsjednik parlamentarnog odbora za Kosovo. Zastupnik oporbene Demokratske stranke Borko Stefanović ocijenio je da Srbija dva desetljeća poslije masakra u Srebrenici “mora osuditi taj zločin, ne čekajući pritiske iz inozemstva”. “Važno je da premijer (Aleksandar Vučić) ima namjeru i želju, i da pokaže kako želi otići u Potočare. Prošlo je 20 godina i mi kao država se trebamo suočavati s time ne zato što nas netko pritišće, već zbog nas samih. Ovo je pitanje normalnog civilizacijskog odnosa i Srbija tamo (na komemoraciji u Potočarima) treba biti”, sugerirao je Stefanović.

Srbijanski mediji su u svibnju objavili da predsjednik Srbije Tomislav Nikolić neće nazočiti komemoracji u Srebrenici, što on nije ni potvrdio niti zanijekao, dok je premijer Vučić najavio da će donijeti odluku o tome u interesu Srbije i da umjesto njega neće odlučivati nitko drugi. “Išao ili ne u Srebrenicu, bit će to odluka Srbije, a ne odluka SAD-a, Velike Britanije, Ruske Federacije ili bilo koga drugog”, rekao je Vučić.