Dok je cijela Europa prosvjedovala u znak potpore imigrantima i Grcima, neonacisti organizirali svoje marševe

Desetci tisuća ljudi su se skupili u gradovima Njemačke, Italije i Francuske

Demonstrators walk past the Cenotaph on Whitehall as they take part in a protest march against the British government's spending cuts and austerity measures in London on June 20, 2015. The national demonstration against austerity was organised by People's Assembly against government spending cuts.    
 AFP PHOTO / JUSTIN TALLIS
FOTO: AFP/AFP

U Berlinu je oko 3700 ljudi, po podacima policije, a 10.000 po podacima organizatora, sudjelovalo u mirnoj povorci uz slogan “Drukčija Europa”, na poziv različitih ljevičarskih organizacija, napose oporbenih stranaka Die Linke i Zelenih. Povorka je krenula s trga Kreuzberg nedugo nakon podneva u smjeru Brandenburških vrata.”Nepodnošljiva je tehnokratska, hladna, neoliberalna Europa koju vodi Njemačka”, pisalo je na jednom transparentu.

U subotu, kada se obilježava Svjetski dan izbjeglica, okupljeno mnoštvo izvikivalo je slogane poput “Bez granica, bez nacije, prekinite deportacije” i “Recite jasno i glasno: izbjeglice su dobrodošli”, izvijestio je AFP. Neki su nosili grčke zastave i transparente s izrazima potpore Ateni koja je u kritičnoj fazi pregovora s europskim vjerovnicima i kojoj prijeti izlazak iz eurozone.

Drugi skupovi održani su u Francuskoj i u Italiji. U Parizu je na skupu potpore imigrantima i grčkom narodu sudjelovalo više stotina ljudi. U Rimu se, unatoč kiši, gotovo tisuću ljudi okupilo ispred Koloseja u znak solidarnosti s izbjeglicama, uz slogan “Zaustavite pokolj odmah”. I ondje su neki sudionici izražavali potporu Grčkoj. “Ovdje smo da spasimo našu Europu, s imigrantima, izbjeglicama i Grčkom. Europa mora pripadati svima, a ne smo Nijemcima i bankama”, zaključio je jedan 66-godišnji sudionik.

Neonacisti u Bratislavi

U Slovačkoj se pak tristotinjak neonacista okupilo na bratislavskom trgu prosvjedujući protiv imigranata, NATO-a i Roma. Čuvalo ih nekoliko desetaka interventnih policajaca, dok su oni na međunarodni dan izbjeglica izvikivali parole protiv europskih kvota za prihvat imigranata, protiv nezasitnosti Zapada te za “Slovačku Slovacima”.

Izbjegličko pitanje se zaoštrilo zadnjih mjeseci u Europi nakon više potonuća brodova krcatih izbjeglicama u Sredozemnome moru, svaki put s velikim brojem mrtvih. Europska unija će uskoro početi pomorsku misiju radi suzbijanja krijumčarenja ljudi na Mediteranu i razmišlja o kvotama za raspodjelu izbjeglica po europskim zemljama. No ta zamisao ne nailazi na jednodušno prihvaćanje u drugim europskim prijestolnicama. Na dan obilježavanja izbjeglica u Zagrebu je izveden performans u znak potpore toj ugorženoj skupini ljudi.

U Londonu prosvjedovali protiv Cameronove štednje

Više tisuća ljudi provjedovalo je u subotu na ulicama Londona protiv politike štednje konzervativne vlade Davida Camerona, na prvom velikom skupu nakon što je pobijedio na parlamentarnim izborima 7. svibnja. Taj skup obilježava “početak prosvjednih kampanja, štrajkova, izravnih akcija i građanskog neposluha diljem zemlje”, rekao je Sam Fairbairn, dužnosnik skupine Pučka skupština koja je organizirala skup. “Nećemo posustati sve dok štednja ne postane daleka prošlost”, dodao je.

Povorka je krenula iz središta Cityja, poslovne četvrti britanske prijestolnice i tijekom poslijepodneva je stigla pred Westminstersku palaču, javlja AFP. “Štednja ne djeluje”, “Ne proračunskim rezovima”, “Van Torijevci”, pisalo je na transparentima sudionika. “Proračunski rezovi Cameronove vlade imaju dramatičan utjecaj na cijelo britansko društvo”, rekla je jedan nastavnica, sudionica mimohoda, kojem se pridružio i veliki broj protivnika nuklearnih aktivnosti, sindikalnih predstavnika i nekoliko glumaca i pjevača. Davida Camerona oporba redovno optužuje za antisocijalnu politiku odgovornu za produbljivanje nejednakosti.

Njegova je vlada početkom lipnja pokrenula novi niz privatizacija i mjera štednje kako bi smanjili javni dug, uz 18 milijardi eura rezova koje su predvidjela ministarstva i 12 dodatnih milijardi u socijalnoj pomoći tijekom slijedeće dvije godine.