Dok svijet nafte paničari zbog pada cijena događa se nešto posve novo; cijena dizela počela je sumanuto rasti

Stručnjaci se boje golemog udarca na naftnu industriju

Procjenjuje se da dnevno oko 60.000 brodova troši oko 3,5 milijuna barela visokosumpornog brodskog dizela dnevno, pa će svi oni sada biti pred ozbiljnom dvojbom: hoće li nabaviti strojeve kojima će sami čistiti mazut od sumpora, kupovati naftu koja zadovoljava nove standarde ili možda početi koristi plin kao pogonsko gorivo. Brojni stručnjaci ne kriju bojazan da bi naftna industrija mogla pretrpjeti udarac od kojeg će se teško oporaviti.

Chris Midgley, voditelj S & P Global Platts Analitike izjavio je kako će nova pravila stajati energetsku industriju u razdoblju od 5 godina oko 1000 milijardi dolara. American Bureau of Shipping objavio je pak kako više od 1.500 brodova već ima uređaje za uklanjanje viška sumpora, a očekuje se da će te uređaje do 2020. nabaviti još oko 2.278 brodova. No pojavio se novi problem: Singapur je već zabranio brodovima ispuštanje otpadnih voda iz postrojenja za smanjivanje sumpora, pa je pitanje vremena kad će tu mjeru primijeniti i druge luke.

Zbog toga se vjeruje da će većina velikih brodarskih kompanija kupovati čišću naftu. No, većini to neće biti moguće jer u rafinerijama u svijetu nema kapaciteta koji će zadovoljiti potrebe za čišćom naftom i mazutom. Tako će doći do manjka dizel goriva što će neminovno dovesti do poskupljenja dizela i za automobile. Da bi, naime, zadovoljile povećanu potražnju za čišćim gorivom naftne kompanije morat će uložiti stotine milijardi dolara u instaliranje potrebne opreme za smanjenje sumpora pa će zbog toga proizvodnja dizel goriva biti skuplja od proizvodnje benzina.

Najveća investicija u povijesti INA-e

U želji da zadovolji sve veću potražnju za kvalitetnijim gorivom uprava Ine upravo je priopćila kako će u projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka (DCU), rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu luku sa zatvorenim skladištem za naftni koks te veću ukupnu složenost, uložiti više od 4 milijarde kuna što predstavlja najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije.

Time će se Ina pridružiti kompanijama koje namjeravaju što prije zadovoljiti sve više kriterije u proizvodnju goriva. Sve to neminovno će dovesti do toga da će cijene dizel goriva biti veće od cijena benzina. Uostalom, posljednjih tjedana dizel je na benzinskim crpkama već skuplji od benzina.

Nazire se nova ekonomska kriza

Inače, do novog pada cijena nafte došlo je zbog bojazni od mogućeg usporavanja svjetskog gospodarskog rasta te najavljene ekonomske krize o kojoj se sve više priča. Da takav strah nije bez razloga pokazuju podaci koji stižu u posljednje doba s američkih tržišta nekretnina koja su sve nervoznija jer se osjećaju ugroženim zbog najavljenih većih kamatnih stopa, čemu se predsjednik Donald Trump žestoko protivi.

Uz to ozbiljno je smanjena prodaja automobila u Aziji, rast njemačkog i kineskog BDP-a također je osjetno usporen, a trgovinski rat između Kine i SAD-a već je nanio štete svjetskom gospodarstvu i to stanje moglo bi se dalje pogoršavati. Tomu svakako valja dodati i prevelike količine nafte koje se nude na svjetskom tržištu.

Padaju cijene dionica naftnih kompanija

Ministar energetike Saudijske Arabije Khalid al-Falih izjavio je u srijedu u Rijadu kako je tržište nafte previše podložno političkim i gospodarskim čimbenicima, ali i spekulacijama na tržištu. Zbog toga će članice OPEC-a, najavio je, ponovno smanjiti proizvodnju kako bi se do proljeća 2019. potražnja uskladila s ponudom. Pad cijena nafte odmah je povukao za sobom smanjenje vrijednosti dionica naftnih kompanija.

Mnoge su posljednjih dana izgubile i do 2 posto vrijednosti, dok su Exxon Mobil i Chevron izgubili i više od 2 posto. Slična sudbina zadesila je dionice najvećih naftnih kompanija u Europi, Shellu, Totalu, Eniu i Equinoru, dok je Aker BP zabilježio najveći gubitak vrijednosti dionica od čak 9 posto. Sve to preplašilo je investitore koji su počeli odustajati od planiranih ulaganja u proširenje proizvodnje te transportnih kapaciteta.

Najveći udarac američkim proizvođačima nafte iz škriljavca

Najveći udarac međutim pretrpjet će američki proizvođači nafte iz škriljavca koji s cijenom nafte ispod 50 dolara po barelu ne mogu poslovati. Kad su cijene nafte u prosjeku iznosile oko 50 dolara po barelu, skupina od 30 najvećih proizvođača nafte iz škriljavca u SAD jedva je preživljavala, dok su manje kompanije zapale u teške probleme.

Premda je Međunarodna energetska agencija najavljivala da će američka proizvodnja nafte iz škriljavca u 2019. porasti za 1,3 milijuna barela dnevno to je sada zbog niskih cijena dovedeno u pitanje. Banka Morgan Stanley u bilješci od 13. prosinca upozorava da su proizvođači nafte iz škriljavca vrlo osjetljivi ako cijena padne ispod 60 dolara, a ona je na američkom tržištu već pala ispod 50 dolara.

Stoga, ako se cijene nafte ne vrate na iznad 60 dolara, neće doći do predviđenog rasta proizvodnje. Morgan Stanley također upozorava da veće američke naftne kompanije, poput ConocoPhillips ili Occidental Petroleum, još ne smanjuju proizvodnju jer su otpornije na toliki pad cijena nafte. No, manje tvrtke, kao Apache Corp, Murphy Oil, Newfield Exploration, Oasis Petroleum, Whiting Petroleum i Chesapeake Energy s tako niskim cijenama ne mogu uspješno poslovati. Zbog svega toga očekuje se da umjesto očekivanog povećanja proizvodnje, u 2019. doći do smanjenja količina nafte koja se dobiva iz škriljavca.

Stručnjaci za sve krive Donalda Trumpa

Stručnjaci su suglasni da je američki predsjednik Donald Trump glavni krivac što je došlo do tako dramatičnog pada cijena nafte, jer je na tomu inzistirao, čime je nanio golemu štetu proizvođačima nafte u SAD. Predsjednik Trump zalagao se za niže cijene nafte vjerujući da će to potaknuti gospodarske aktivnosti u SAD-u. No, nije očekivao da će se one baš toliko sunovratiti da će ugroziti same temelje američke industrije nafte. I dok ljudi širom svijeta uživaju sada u nižim cijenama goriva, osim američkih naftnih kompanija, u nevoljama su se našli i državni proračuni zemalja najvećih izvoznika nafte.

Da bi imale uravnotežene državne budžete Venezueli je potrebna cijena nafte od 216 dolara po barelu, Nigeriji od 127 dolara, Libiji od 114 dolara, Bahreinu od 111 dolara, Saudijskoj Arabiji od 88 dolara, Alžiru od 84 dolara, Angoli od 83 dolara, Ekvadoru od 78 dolara, Omanu od 77 dolara, Iranu od 72 dolara, Ujedinjenim Arapskim Emiratima od 72 dolara, Kazahstanu od 62 dolara, Azerbejdžanu od 59 dolara, Iraku od 55 dolara, Rusiji od 53 dolara, Kuvajtu od 48 dolara, Kataru od 47 dolara…

S ovim cijenama može preživjeti samo 5 velikih izvoznica

Dakle, s cijenama nafte ispod 60 dolara po barelu mogu preživjeti samo 5 velikih izvoznica nafte dok će svi ostali zapasti u ozbiljne probleme. Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC i njeni partneri dogovorili su se da će od siječnja, kako bi zaustavili pad cijena, zauzdati proizvodnju nafte za ukupno 1,2 milijuna barela dnevno. No, pitanje je hoće li to biti dovoljno da se uravnoteži ponuda i potražnja, budući da je Rusija upravo objavila da je u prosincu podignula proizvodnju na rekordnih 11,42 milijuna barela nafte dnevno.

Naftne kompanije i investitori sve su nervozniji zbog mogućeg globalnog usporavanja potražnje za naftom, a glavni izvoznici nafte nisu uspjeli ublažiti njihovu zabrinutost zbog prekomjerne opskrbljenosti tržišta. No, manjak dizel goriva i njegovo poskupljenje, po logici stvari, trebali bi ipak dovesti do povećanja potražnje te oporavka naftne industrije koja se ponovo, zbog najnovijeg pada cijena, našla u velikim problemima. Međutim iz sadašnje perspektive koja je sve prije nego li povoljna te nakon posljednjih pretumbacija na tržištu nafte koje nitko nije mogao predvidjeti, teško se upuštati u bilo kakve prognoze.