Donosimo nove brojke: nastavlja se rekordna zarada domaćih banaka
U devet mjeseci na kamatama su ubrali pola milijarde eura više nego tijekom cijele prošle godine
Domaće banke nastavile su i u trećem tromjesečju ove godine ostvarivati rekordne rezultate. Raste im ukupna imovina, prinos na tu imovinu i prinos na kapital su na rekordnim razinama, povećavaju se prihodi od kamata i raste dobit.
Padaju jedino, što je za banke dobra vijest, udjeli loših kredita u ukupnim kreditima, što znači da građani i poduzeća sve urednije plaćaju svoje obveze. Rezultat je ukupna dobit banka od 1,1 milijardu eura u razdoblju od početka siječnja do kraja rujna, što je rast od 66 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Prihodi od kamata eksplodirali
Poslovanje banaka pogurale su mjere Europske središnje banke, koje su donijele rast kamata, pa su prihodi eksplodirali u ovoj godini. Porasle su kamate građanima i tvrtkama, banke su za višak likvidnosti dobivale i kamate od HNB-a, a to nije jednakom dinamikom pratio rast kamata na depozite.
Rezultat je prihod od kamata u iznosu od milijardu i 913 milijuna eura u prvih devet mjeseci ove godine. To je 850 milijuna eura, odnosno 80 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ili pola milijarde eura više nego u cijeloj prošloj godini. Cjelogodišnji prihod od kamata posljednji je put bio veći od 1,9 milijardi eura 2017. godine.
Basnoslovne zarade banaka
Da je ovo, po pitanju kamata, zlatna godina za banke, pokazuje i neto kamatni prihod, odnosno razlika između kamata što ih banke naplate i onih koje banke plaćaju. Porasli su u prva tri tromjesečja i izdaci banaka za kamate i to na 342 milijuna eura, ali i dalje je zarada na kamatama znatno veća nego ranijih godina.
Ukupno je neto kamatni prihod u devet mjeseci ove godine bio 1,67 milijardi eura, što je 731 milijun eura ili 77 posto više nego lani u isto vrijeme. Zarada banaka na kamatama u prvih devet mjeseci veća je za 300 milijuna eura od cjelogodišnje zarade u 2022. godini.
Smanjen udio nenaplativih kredita
Bankama na ruku ide i smanjenje udjela nenaplativih kredita, pa pada i potreba da barem dio tih kredita naplate prodajom agencijama za naplatu potraživanja. U devet mjeseci ove godine banke su prodale nekoliko desetaka milijuna eura svojih potraživanja, dok su ranijih godina prodavale po nekoliko stotina milijuna eura. Pada i popust koji banke odobravaju agencijama kad im prodaju kredite svojih dužnika. Taman kad se Vlada odučila malo bolje regulirati prodaju potraživanja, taj se posao podosta ispuhao.
Prema podacima HNB-a, a na mrežnim stranicama središnje banke moguće je pronaći podatke od 2010., taj se posao ozbiljno počeo zahuktavati 2012. godine. Od tada su banke prodale ukupno 5,6 milijardi eura nenaplativih kredita u prosjeku za jednu trećinu vrijednosti, a rekordna je bila 2017. godina, kad je prodano ukupno 1,1 milijarda eura nenaplativih kredita. I dok su tih udarnih godina banke svoja potraživanja prodavale za jednu četvrtinu vrijednosti, sada je popust 25 posto.