DORH je, dakle, u Agrokoru; izvukli smo sve što dosad znamo o tome

Zbog situacije u najvećoj hrvatskoj privatnoj kompaniji raspala se i vladajuća koalicija

20.02.2017., Varazdin - Andrej Plenkovic na 27. obljetnici varazdinskog HDZ-a.
Photo:
FOTO: PIXSELL

Koalicija HDZ-a i Mosta raspala se zbog situacije u Agrokoru. Od tada, zastupnici i članovi Mosta, bivši visoki državni dužnosnici i sam predsjednik Mosta Božo Petrov sasvim eksplicitno optužuju HDZ i premijera Andreja Plenkovića kako štite kriminal u Agrokoru. I bivši Mostov ministar gospodarstva Tomislav Panenić u istupu za Telegram ispričao je kako je, dok su obojica bila u Oreškovćevoj vladi, ušao u sukob sa Zdravkom Marićem zbog Badela. Marić je, kako tvrdi Panenić, inzistirao da ih preuzme tvrtka čudno povezana s Agrokorom.

Vladin povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak u četvrtak je kazao kako postoje dugovi koji nisu prikazani u bilanci te kako se Agrokor zaduživao na temelju friziranih izvještaja. Ramljak ne isključuje mogućnost niti da se novac izvlačio, a rekao je kako postoje naznake kaznenih dijela. Naslovnice današnjih tiskanih medija pišu o nepravilnostima u izvještavanju Agrokora i Plenkovićevom dodjeljivanju 5 milijuna kuna DORH-u za istragu. Tiskano izdanje 24 sata tako piše: “Plenković je Državnom odvjetništvu dao novac pa će istraga Agrokora biti najskuplja u povijesti” uz veliki naslov “Istražite Todorića”.

Situacija u Agrokoru trenutno je najznačajnija tema koja oblikuje i raskida političke saveze, a čini se kako će tako ostati još neko vrijeme. Eventualna uhićenja bi, sasvim sigurno, dodatno utjecala na političku situaciju, odnosno lokalne i eventualno nove parlamentarne izbore. Napravili smo pregled ove cijele situacije.

1. Vladajuća koalicija je pukla zbog Agrokora

“Imamo tri ministra koji su protiv, dakle kolege Orepić, Dobrović i Šprlje. Molim tajnicu Vlade da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra”, kazao je premijer Plenković na sjednici Vlade 27. travnja. Dan kasnije razriješio je i četvrtog Mostovog ministra, Ivana Kovačića i državne tajnike dojučerašnjeg partnera. Most je, naime, odlučio glasati za SDP-ovu inicijativu opoziva ministra financija Zdravka Marića pokrenutu zbog sumnji u sukob interesa u slučaju Agrokor. Sam je Marić na kraju ipak ostao ministar – 75 zastupnika glasalo je za njegov opoziv, a 75 protiv.

2. Sve se više priča da je Agrokor kuhao knjige

Još krajem ožujka Juri Solovjev, potpredsjednik ruske VTB banke koja je veliki kreditor Agrokora kazao je kako dug najveće hrvatske kompanije nije u potpunosti prikazan u financijskim izvještajima. Premda su iz te banke kasnije nešto ublažili izjavu kazavši kako se radi o zabuni, od tada do danas ne prestaju priče o tome da je Agrokor “kuhao knjige”, odnosno da dug kompanije prikazan u financijskim izvještajima ne odgovara stvarnosti. U četvrtak je Vladin povjerenik Ramljak dosad možda i najeksplicitnije potvrdio kako možda postoje stvari koje nisu bile pravilne.

Jučer je Agrokor objavio kako je dug 19 njihovih najvećih poduzeća, bez Mercatora i njegovih tvrtki-kćeri, 31. ožujka iznosio 40,4 milijarde kuna. Kako piše Jutarnji list, dug je tako od rujna 2016. do ožujka 2017. narastao sa 34,3 na 40,4 milijarde kuna. Isti list piše kako su procjene da se u tom razdoblju Agrokor zadužio za 2,4 milijarde kuna, a ne zna se na što se točno odnosi razlika do iznosa od preko 40 milijardi, odnosno 3,6 milijardi kuna. Moguće je pišu, da je za toliko narastao dug prema dobavljačima, da su se različito knjižile neke obveze, da je bilo neregularnosti u prikazivanju tih obveza ili da je ta razlika kombinacija svega navedenog.

3. Ima li Plenković većinu?

Plenković ponavlja kako se Vlada oko Agrokora ponaša odgovorno, no činjenica kako je situacija u najvećoj privatnoj kompaniji dovela do toga da trenutno nije jasno ima li premijer većinu. Zbog čitave situacije raskinuta je koalicija HDZ-a i Most, a premijer Plenković od tada samouvjereno ponavlja kako ima većinu. No, nije sasvim jasno ima li Plenković u ovom trenutku zaista podršku 76 zastupnika u Saboru. HSS i HNS negiraju da će podržati Plenkovića, a premijer oteže i s izborom ministara. Nije jasno da li bi zastupnici poput Sauche, Lackovića ili Glasnovića, koji su podržali izbor Jandrokovića za predsjednika Sabora, glasali za nove ministre. Dodamo li tu i Brunu Esih te Zlatka Hasanbegovića koji je pristupio njenoj listi za lokalne izbore u Zagrebu, a potom je izbačen iz HDZ-a, Plenkovićeveve izjave kako ima većinu, barem u ovom trenutku, ne djeluju sasvim uvjerljivo.

4. Je li ta situacija u skladu s Ustavom?

“Mogu ustavni stručnjaci kazati to god žele. Koliko sam ja kratko pročitao, vidim da su i oni svjesni da nikakvih obvezujućih rokova nema. To jako dobro znaju oni i oni političari koji su danas sudjelovali na sastanku Odbora za Ustav i poslovnik”, kazao je Plenković jučer nakon sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koju je sazvao predsjednik odbora Mostov Robert Podolnjak. Ustav ne propisuje točan rok u kojoj premijer mora imeonovati ministre, no ustavni stručnjaci suglasni su da bi ih Plenković morao imenovati u 30 dana i da državni tajnici ne mogu voditi ministarstva, kakva je situacija sada. No, s obzirom da je Sabor na stanci zbog lokalnih izbora, a Plenković je ministre razriješio još u travnju, izvjesno je kako premijer neće imenovati nove ministre u tom roku.

5. Hoće li biti uhićenja u Agrokoru?

Na pitanje može li doći do uhićenja čelnih ljudi Agrokora, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt kazala je kako je moguće da sve završi uhićenjem. Na pitanje bavi li se DORH situacijom u Agrokoru, s obzirom na Ramljakove izjave kako je moguće da je bilo nepravilnosti, kazala je: “Mislim da se DORH već bavi time, policija je davno ušla u Agrokor. Ovo su čini mi se sve konkretne najave koje idu u tom smjeru. Jedna faza je završila, došlo se do određenih relevantnih podataka i sada je ovo uvod u ono što slijedi, da će DORH imati posla ovdje.”

6. Novi detalji o ministru Mariću

Bivši ministar gospodarstva i saborski zastupnik Mosta Tomislav Panenić Telegramu je ispričao kako je ušao u sukob sa Zdravkom Marićem dok su bili ministri u Oreškovićevoj Vladi. Marić je inzistirao da Badel preuzme tvrtka Meteor čije je udjele mjesec dana ranije kupio Darko Knez, nekad izvršni potpredsjednik Agrokora koji je tamo zadržao dvije visoke funkcije. Marić je potpisao otpis 60 posto duga Badela koji je iznosio 65 milijuna kuna, a Oreškovićeva je Vlada zaključila kako je profit Meteora premali da bi financirali ulaganje. “Pitanje je zašto je nova Vlada promijenila stav”, kaže Panenić. Cijeli tekst Drage Hedla možete pročitati OVDJE.