Sud je naredio Državi da plati odštetu tajnom agentu zbog mobinga bivšeg ravnatelja SOA-e
Josip Buljević, koji je bio i savjetnik predsjednice, optužen je za mobing
Donesena je prva presuda zbog mobinga u hrvatskoj Sigurnosno obavještajnoj agenciji (SOA). Naime, Općinski građanski sud u Zagrebu prihvatio je dio tužbe agenta koji je zajedno s još četvoricom kolega, kako tvrdi, doživio mobing od strane šefova, budući da je tražio isplatu prekovremenih sati.
Na temelju ove presude, koja još nije pravomoćna, Republika Hrvatska morat će agentu platiti 28 tisuća kuna s kamatama zbog šikaniranja te zdravstvnenih problema koje je zbog toga imao. Iako je agent tražio 270 tisuća kuna odštete, Općinski građanski sud u Zagrebu prihvatio je samo dio njegove tužbe.
Incident zbog kojeg je agent tužio državu dogodio se još u veljači 2012. godine, a sudu je trebalo gotovo pet godina da riješi slučaj. Tužbu je podnio u prosincu 2012.
Agenti su tražili da im se plate prekovremeni sati…
U veljači te godine skupina djelatnika SOA-e tražila je isplatu prekovremenih sati, a ovaj agent podnio je i zahtjev za rješavanjem tog duga u mirnom postupku. No, umjestno mirnog rješenje spora uslijedio je incident o kojem smo već pisali , da bi sada svoj prvi pravorijek donio i sud.
Agent je u tužbi tvrdio kako je šikaniranje počelo dva dana nakon što je tadašnji vrh SOA-e, koju ju je u ono vrijeme vodioi, doznao za zahtjev za isplatu prekovremenih. Buljević je nakon vođenja SOA-e postao savjetnik predsjednice RH, te ministar obrane, a sada se sprema u diplomatsku službu.
“Na mene je vršen psihički pritisak, pretresli su me, oduzeli mi naoružanje, službenu značku, mobitel i novčanik, bez da sam za to dobio potvrdu. Nakon tog pretresa zajedno s četvoricom kolega prebačen sam u jednu prostoriju. Tamo su nas držali bez mogućnosti komunikacije i konzumacije hrane i pića, pod naoružanom pratnjom i bez ikakvih informacija zašto se tako prema nama postupa.
…ali su dobili premještaj na druga radna mjesta
Nakon izlolacije koja je trajala više od deset sati odveli su me na poligrafsko testiranje, također bez ikakvog obrazloženja, a onda sam dobio rješenje o premještaju na drugo radno mjesto. Dva dana kasnije svi smo ipak potpisali da odustajemo od zahtjeva za isplatom prekovremenih sati, pa sam vraćen na svoje radno mjesto”, naveo je u tužbi djelatnik SOA-e.
Opisao je i kako je zbog tog šikaniranja imao zdravstvenih problema. Na kraju je završio i na bolovanju. Tijekom procesa, koji je bio zatvoren za javnost, na sudu je ispitano nekoliko onih djelatnika SOA-e koji su tražili da im se plate prekovremeni sati i koji su također prošli ispitivanje krajem veljače 2012. godine, Svjedočili su i njihovi tadašnji nadređeni, a na sud je bio pozvan i sam tadašnji ravnatelj Josip Buljević.
‘Neuobičajeno da se prekovremeni sati plaćaju’
On je opisao kako je doznao za zahtjeve nekolicine agenata, te pojasnio kako je u ono vrijeme bilo neuobičajeno da se prekovremeni sati plaćaju. “Drugi djelatnici to nisu tražili i nije uopće bilo moguće utvrditi sve prekovremene sate i postoje li oni uopće”, objasnio je Buljević. To je i rekao djelatnicima kada ih je pozvao na razgovor u svoj ured, poručivši im da problem moraju riješiti organizacijom radnog vremena. Njegove argumente svi su, prisjetio se, više-manje i prihvatili. Tijekom razgovora, tvrdio je, nije bilo ni povišenih tonova ni prijetnji ni posvki.
“Nakon razgovora uputio sam ih na poligrafsko testiranje, jer je to uobičajena procedura kada se pojavi problem u Agenciji. Djelatnici koji su bili kod mene na razgovoru u to su vrijeme radili na osiguranju zgrade SOA-e, pa je njihova uloga bila vitalna. Dopuštam mogućnost da sam tražio da ih se rasporedi na druga radna mjesta, ali sam siguran da su od tada rukovoditelji morali voditi računa da ne bude prekovremenih sati”, svjedočio je Buljević, dodajući kako je uobičajeno da sve osobe koje ulaze u ured ravnatelja SOA-e budu pretresene i razoružane. To je bio dio sigurnosne procedure.
Tvrde da je Buljević bio vrlo neugodan
Međutim, agenti koje je sud ispitao posvjedočili su kako je Buljević u razgovoru ipak bio neugodan. Optužio ih je, tvrde, da su alkoholičari i narkomani i suradnici drugih službi. Zbog podnošenja zahtjeva za isplatom prekovremenih sati optužio ih je da rade protiv svoje zemlje i da su sigurno neprijatelji Hrvatske.
Poručio im je i: “Ili ćete odustati od svog zahtjeva ili vas neće biti”. Tvrdio je kako zbog tog njihovog stava više ne može biti siguran nemaju li kontakte s nekim iz krim-miljea i ne odaju li nekome tajne podatke. Na kraju je svojim pomoćnicima rekao: “Mičite mi ih s očiju!”. Buljević se pak tih svojih riječi na sudu nije mogao sjetiti, tako je barem izjavio.
Kome je na kraju više vjerovao zagrebački sud?
Iz presude proizlazi da mu sud nije povjerovao. Vidi se to u presudi u kojoj je napisano kako je iz iskaza ostalih svjedoka nedvojbeno utvrđeno da je ravnatelj vrijeđao agente. Zbog toga će država sada platiti 28 tisuća kuna, tim više što je zbog stresa agent koji je podnio tužbu imao i zdravstvenih problema. Međutim, nije dokazao da su baš svi povezani s mobingom u SOA-i.
Nisu dokazani ni ostali navodno nekorektni potezi. Pretresanje, oduzimanje mobitela i oružja, te poligrafsko ispitivanje, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu koje je u ovom sporu zastupalo državu, uspjelo je na sudu opravdati. Naime, priložilo je pravilnike o provjerama zaposlenika SOA-e koji predviđaju i poligrafsko ispitivanje ukoliko se posumnja u njihovu lojalnost, kao i protokol za ulazak u ured ravnatelja SOA-e, pod kojim svi posjetitelji moraju biti razoružani i oduzimaju im se mobiteli.
Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH
“Djelatnik SOA-e imao je pravo tražiti isplatu naknade za prekovremene sate i to ne može dovesti u pitanje njegovu lojalnost i profesionalnost. To ni prema Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa”, zaključuje se u presudi.
I dok Republika Hrvatska mora tajnom agentu platiti 12.500 kuna troškova ovog procesa, on državi, budući da nije prihvaćena većina njegovog odštetnog zahtjev, mora podmiriti 34.700 kuna sudskih troškova. Obje strane na presudu još imaju pravo žalbe.