Doznajemo: Sud za ljudska prava pokrenuo postupke protiv Hrvatske zbog diskriminacije gej osoba
Tužbe su podnijeli Dario Krešić, nekadašnji asistent s FOI-a i lezbijska grupa Kontra
Protiv Hrvatske je Europski sud za ljudska prava pokrenuo dva nova postupka i to u slučajevima diskriminacije homoseksualnih osoba. Inicirani su tužbama koje su podnijeli profesor Dario Krešić i lezbijska grupa Kontra tvrdeći da na hrvatskim sudovima nisu imali poštena suđenja.
Danas je s Europskog suda za ljudska prava priopćeno da su na osnovu tih tužbi pokrenuli postupke protiv Hrvatske.
Je li dosuđena dovoljno visoka odšteta?
Presuda kojom je potvrđeno da se Krešića na radnom mjestu asistenta na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu diskriminira na osnovu spolne orijentacije, bila je prva takva odluka nekog hrvatskog suda. Donio ju je još u srpnju 2012. Općinski sud u Varaždinu. Nakon što je utvrđeno da je bio diskriminiran, odnosno da zbog svoje orijentacije nije napredovao, tražio je i odštetu od Sveučilišta u Zagrebu kojem varaždinski FOI pripada.
Iako je tražio 250 tisuća kuna smatrajući da je taj iznos primjeren kako bi se FOI dalje spriječilo da diskriminira svoje zaposlenike zbog seksualne orijentacije, dosuđeno mu je samo 75 tisuća kuna odštete. Krešić ulaže žalbu i postupak se ponavlja. Međutim, tada mu sud dosuđuje još manju odštetu – 40 tisuća kuna. Zato se Krešić ponovno žali i slučaj dolazi do Vrhovnog suda RH.
Potez Vrhovnog suda na ocjeni Strasbourga
Taj sud njegovu žalbu odbacuje kao nedopuštenu, što pak, smatra Europski sud za ljudska prava, može predstavljati arbitrarnost u odlučivanju. Zato se sada od hrvatske zastupnice pred sudom u Strasborugu Štefice Stažnik traži da odgovori je li potez Vrhovnog suda RH bio toliko nepredvidiv i pretjerano formalistički da bi mogao predstavljati nepošteno suđenje.
Postavljeno je hrvatskim sudovima i pitanje zašto nisu ispitali sve svjedoke koje je predložio Krešić, te je li bila osigurana javnost suđenja.
Je li homoseksualnos bolest i anomalija?
Drugi slučaj o kojem će se Hrvatska morati očitovati Europskom sudu za ljudska prava je onaj vjeroučiteljice iz Osnovne škole Bartola Kašića koja je još 2009. tijekom sata djeci navodno rekla da je homoseksualnost bolest, anomalija i nastranost. Zbog toga je lezbijska grupa Kontra pokrenula protiv nje postupak na osnovu Zakona o suzbijanju diskriminacije. Vrhovni sud RH tužbu je, nakon šest godina procesa, odbacio 2015. Zaključio je kako uopće nije dokazano da je vjeroučiteljica na satu vjeronauka rekla da je homoseksualnost bolest, iako je odbijeno ispitivanje djece kao svjedoka onoga što se na nastavi događalo.
Vrhovni sud RH odbio je i zahtjev za revizijom koji je podnijela Kontra smatrajući ga nedopuštenim. Iz Kontre su se na tu odluku, koju su smatrali nedosljednom i protivnom Zakonu o suzbijanju diskriminacije, najprije obratili Ustavnom sudu RH, a zatim i Europskom sudu za ljudska prava. I u ovom slučaju hrvatski sudovi morat će objasniti svoje poteze kako bi se provjerilo je li postupak koji je vođen protiv vjeroučiteljice i škole zbog diskriminacije homoseksualaca bio pravedan.