Doznajemo: 14 Hrvata poreznicima opravdalo one milijunske račune u inozemstvu, sumnjivo još njih šest

Ispitane su osobe iz Splita, Zagreba, Rijeke i Zadra

29.06.2012., Zadar - Adriatic Security je prva zastitarska tvrtka koja ima NATO certifikat u Hrvatskoj. Glavni i najveci trezor smjesten je u Zadru. 
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Istraga o štednim računima hrvatskih državljana u stranim bankama, koju zajednički provode Ministarstvo financija, Porezna uprava i USKOK, koncentrirala se, u zadnjoj fazi, na šest hrvatskih državljana.

Kako doznajemo, riječ o osobama koje imaju prebivališta u četiri hrvatska grada: Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu. Prema dostupnim informacijama, a iz izvora bliskih poreznoj istrazi, provjerom njihovih primanja i stanja imovine jasno je da nisu mogli priskrbiti tolike iznose na štednim računima u inozemnim bankama. Iznosi oročenih sredstva iznose oko milijardu kuna.

Nogometaši među provjerenima

Od prve informacije, koja se odnosila na ukupno 20 hrvatskih državljana s astronomskim iznosima štednje, 14 osoba je, kako smo razumjeli, dalo legitimna objašnjenja podrijetla novca na računima. Oni su, dakle, provjereni i, kako se čini, nema sumnjivih okolnosti oko sredstava položenih na stranim bankama.

Neki od njih su nogometaši s dugogodišnjim inozemnim karijerama, ali istražitelji ne žele otkrivati imena.

Oprezna istraga

U ovakvoj istrazi, pojašnjavaju izvori Telegrama, treba biti posebno suzdržan. Sa zakonskog stajališta, još nije jasno jesu li počinjene bilo kakve nepravilnosti.

Treba bez ikakve sumnje utvrditi jesu li se astronomski iznosi kamata koje su im isplaćene odnosile na jednu godinu ili na duže razdoblje. To u bitnome mijenja cijelu stvar. Nadalje, porez na kamate u Hrvatskoj na snazi je od početka godine i nije prekršena obveza prijavljivanja.

Krađa identiteta

Spominje se i mogućnost krađe identiteta, korištenja tuđeg imena za otvaranje bankovnog računa u stranoj državi o čemu je Telegram već pisao.

Problem je dijelom u činjenici da hrvatski zakoni omogućuju prijavu prebivališta u Hrvatskoj bez da osoba stvarno živi na prijavljenoj adresi. Dakle, postoji mogućnost da neke od tih osoba desetljećima žive, rade i zarađuju u inozemstvu, pune račune u bankama, i s Hrvatskom, osim adrese prebivališta i državljanstva, nemaju nikakve druge veze.