Doznali smo da je suradnica odbjeglog lihvarskog bossa (koji je od 660 ljudi uzeo 90 milijuna kuna) osuđena na prilično blagu kaznu
Bandu je vodio Marko Romanič, a Ivanka Bina je na sudu sve priznala
Još jedna suradnica odbjeglog lihvarskog bossa Marka Romaniča, Ivanka Bina, priznala je na sudu suradnju s njegovim kreditnim uredima preko kojih su plasirani milijunski lihvarski krediti. Riječ je o aferi što je službeno razotkrivena još krajem svibnja 2012. godine, no do sada nije dobila cjeloviti sudski epilog. Sumnja se da je ova skupina oštetila 660 građana i uzela im najmanje 91 milijun kuna.
Doduše, dio Romaničevih suradnika, poput Bine, nagodio se s USKOK-om za relativno blage kazne. Tako je i ona osuđena na tek godinu dana zatvora, što joj je odmah zamjenjeno radom za opće dobro.
Enormne kamate
Jedan od kreditnih ureda skrivao se iza tvrtke “OMH-Razvitak” čije je službeno sjedište u Vukovaru. Na Jadranskom trgu u Rijeci nalazilo se sjedište kamatarske tvrtke “Kaligrafija”, dok je u Gundulićevoj 6 bila prijavljena “Nova karaka”. Prema optužnici, krediti su s enormno visokim kamatama plasirani preko tvrtki “Aristotel”, “IAP Siscia”, “Usavršavanje”, “Ekonomska analiza”, “Imetak plasman”, “Usluge Axia”, “Mundus Maximus”, “Ekvivalent” i “Zapadni način”.
Sve je krenulo početkom 2007. godine kada su se Romanič i njegovi suradnici priključili organizaciji koja se bavila davanjem zajmova. Tko je točno bio u njezinom samom vrhu još nije utvrđeno, no dogovor je bio da se krediti izdaju uz ugovaranje nesrazmjerne koristi.
Osim ovih tvrtki koje su figurirale i kao posrednici u odobravanju zajmova, građani su novac mogli tražiti i u “kreditnim uredima” u gotovo svakom hrvatskom gradu.
I novčane kazne za nevraćanje kredita
Romanič je bio prvi “vođa” ove lihvarske organizacije u Hrvatskoj, no početkom 2008. godine, nakon što je on otišao, preuzeli su ju Andrea Škalić, Emir Isaković, Ivanka Bina i Enis Almašta.
Potpisivanje ugovora o zajmu bilo je uvjetovano navođenjem puno većeg iznosa nego što je stvarno posuđen, ugovarane su i “novčane kazne” u slučaju odstupanja od dogovorenog tempa povrata zajma, a prikupljani su i podaci o imovini zajmoprimaca kojom bi se mogao osigurati povrat zajma.