Doznali smo neke zanimljive detalje o novim čelnim ljudima elitnih odjela hrvatske policije
Imenovanja u velikoj tišini iako su u pitanju iznimno važne funkcije
Novi čelni ljudi hrvatske kriminalističke policije i njezinog najelitnijeg dijela Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK) preuzeli su svoje dužnosti.
Petak je bio prvi radni dan Marka Srdarevića, novog šefa Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije koji je tu funkciju preuzeo od smijenjenog Vitomira Bijelića.
Srdarević bi kriminaliste trebao voditi prema ovlasti što ju je dobio od ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića, do raspisivanja natječaja za to važno mjesto u policijskoj hijerarhiji.
Nedostatak iskustva
Srdarević je u Zagreb stigao iz Splita, gdje je od listopada 2013. godine bio na čelu Policijske uprave. I tu funkciju obnašao je iščekujući natječaj za načelničko mjesto, no u dva navrata natječaji su poništavani. On se pak nikad na natječaje nije javljao. Srdarević je bio i zamjenik Zorana Petričevića, načelnika PU splitsko-dalmatinske, koji je smijenjen u 2013. godine.
Iako poznavatelji prilika u policijskom sustavu hvale Srdarevića, pogotovo njegov angažman u organizaciji poslova što ih obavljaju temeljni i prometni policajci koji ulicama patroliraju u odorama, zamjera mu se manjak iskustva u radu kriminalističke policije.
Doduše, kao čelni čovjek Policijske uprave bio je upoznat s kriminalističkim istraživanjima što su ih njegovi inspektori provodili. Zanimljivo je da je Srdarević prošao prilično neokrznuto u “aferi svastika” – iscrtavanju kukastog križa na stadionu na Poljudu zbog čega još uvijek nitko nije prijavljen.
Propala akcija
Čelno mjesto PNUSKOK-a prije nekoliko dana preuzeo je pak Ante Orlović, koji će do natječaja biti na toj funkciji. Zamjenio je Maria Bertinu, koji se nakon brojnih pritisaka povukao iz PNUSKOK-a. Orlović je do sada bio predavač na Policijskoj akademiji, dok je ranije vodio Odjel gospodarskog kriminaliteta.
Zanimljivo je da je 2007. dobio nagradu za iznimnu profesionalnost u provođenju izvida kaznenih djela u akciji Maestro. Riječ je o famoznom slučaju korupcije u Hrvatskom fondu za privatizaciju koji je na sudu neslavno propao, jer je iza rešetaka završio tek Josip Matanović, tadašnji potpredsjednik HFP.
Bio je i član Povjerenstva Vlade RH za suzbijanje sive ekonomije, koordinator provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006. – 2008. te član radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.