Nekad je nužno odabrati stranu

Drago Hedl bio je u Beogradu i pokušao skužiti što to Vučić izvodi oko izbora i hoće li se kandidirati za predsjednika

Većina ljudi s kojima je razgovarao smatraju da će se Vučić ipak kandidirati

12.04..2016., Mostar, Bosna i Hercegovina - Svecano otvaranje Medjunarodnog mostarskog sajma gospodarstva. Na otvaranju su bili nazocni predsjednica RH Kolinda Grabar Kitaovic, premijer RS Aleksandar Vucic, predsjednik CG Filip Vujanovic i clanovi Predsjednistva BiH Dragan Covic, Mladen Ivanic i Bakir Izetbegovic.
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/Pixsell

Iako još nije poznato kada će biti raspisani predsjednički izbori u Srbiji, koji bi se trebali održati u travnju, kampanja se već uvelike zahuktala. No, puno veća zagonetka od toga kada će se održati izbori za šefa države jest tko će biti kandidat vladajuće Srpske napredne stanke (SNS), aktualni predsjednik Tomislav Nikolić ili premijer Aleksandar Vučić. Također, još je nepoznato hoće li, zajedno s predsjedničkim izborima, biti održani i izvanredni parlamentarni, a to pak ovisi o tome tko će biti kandidat SNS-a za šefa države. Sve je naravno u rukama najmoćnijeg čovjeka u Srbiji, Aleksandra Vučića, koju uz premijersku funkciju drži i čelno mjesto SNS-a.

On je odluku u tome tko će biti kandidata SNS-a u predsjedničkoj utrci u travnju najavio za 15. veljače, na Sretenje, srbijanski Dan državnosti. Ali već sad, prema izjavama njegovih bliskih suradnika – prije svega potpredsjednice Vlade Zorane Mihajlović i ministra rada Aleksandra Vulina, zaduženih za puštanje probnih balona – Vučić će vrlo izgledno u predsjedničku utrku. Dogodi li se to, a sada se čini prilično izglednim, bit će to veliki udarac Tomislavu Nikoliću, kome bi to, sasvim sigurno, bio kraj političke karijere.

Ulazak Vučića u predsjedničku utrku objašnjava se strahom da bi Nikolić mogao izgubiti izbore. U prvom krugu bi ih dobio, ali što bi se dogodilo u drugom, velika je nepoznanica. Među sadašnjim kandidatima (Vuk Jeremić, Vojislav Šešelj, Saša Janković, Boško Obradović, Milan Stamatović, Nenada Čanak, Danijela Srenaci moguće Ivica Dačić, pa i Rasim Ljajić) najozbiljniji igrači su Vuk Jeremić i Vojislav Šešelj, prema anketama gotovo izjednačeni s petnaestak posto potpore biračkog tijela. I Jeremić i Šešelj, ovisno o tome tko će u drugi krug, mogli bi lako dobiti Nikolića, a to je situacija koju Vučić ne želi dopustiti.

Čini se da će se Vučić kandidirati za predsjednika

U nedavnom intervjuu zagrebačkom tjedniku Globus, kada je još tvrdio da neće u predsjedničku utrku, Vučić je izrekao znakovitu rečenicu: izgubi li kandidat njegove stranke, SNS-a, na izborima za šefa države, on će podnijet ostavku.

“Vlast previše zanima Vučića da bi tek tako odstupio s političke scene”, kaže jedan od sugovornika s kojima smo prošlog tjedna u Beogradu razgovarali o predstojećim predsjedničkim izborima. I drugi se slažu da je tako.

Iako su ovlasti predsjednika Srbije male u odnosu na one kojima raspolaže premijer – kao i u Hrvatskoj predsjednik Vlade je i u Srbiji najmoćnija politička figura – a novinarka tjednika Novi magazin, Jelka Jovanović, duhovito primjećuje kako je, u političkom smislu, ”predsjednik Srbije važan samo malo više nego princ Karađorđević”, dio sugovornika upozorava da u Srbiji nije toliko važna funkcija, koliko onaj tko je obnaša.

Nije važna funkcija nego tko je obnaša

Potkrepljuju to dokazima: Slobodan Milošević bio je predsjednik Srbije ali je držao apsolutno sve konce u rukama. Slično, mada u značajno manjoj mjeri, bilo je i u vrijeme Borisa Tadića. Iako je bio ”samo” šef države (u dva mandata), Tadić je dominirao u odnosu na premijera Mirka Cvetkovića, tek blijedu figuru u odnosu na šefa države. To isto budućeg srbijanskog premijera čeka postane li Aleksandar Vučić šef države, upozoravaju naši sugovornici.

Prema ozračju koje stvaraju bliski Vučićevi suradnici, a potvrđuju i neka istraživanja (agencija Faktor plus) širi se raspoloženje da bi aktualni srbijanski premijer i danas najpopularnija ličnost u Srbiji, Aleksandar Vučić, predsjedničku utrku dobio već u prvom krugu. Vučić bi, prema tim tvrdnjama, dobio 55,2 posto glasova, a Nikolić samo 36,2 posto. Aktualni srbijanski šef države, Nikolić, bio bi vrlo ranjiv u drugom krugu – s priličnom izgledima da ga pobijede bivši haaški optuženik Vojislav Šešelj ili nekadašnji ministar vanjskih poslova Srbije, Vuk Jeremić.

Može li pobijediti Vojislav Šešelj?

Tako Milan Nikolić, direktor Centra za proučavanje alternativa, tvrdi kako je ”gotovo sigurno”, da ukoliko se Vučić ne kandidira ”Šešelj pobjeđuje u drugom krugu predsjedničkih izbora”. Vučić naprosto tu situaciju ne može zamisliti, ne zbog animoziteta prema Šešelju (ili Jeremiću), već zato što je kohabitacije posljednje s čim želi imati posla.

Još je jedan razlog zbog kojeg bi se Vučić mogao odlučiti za predsjedničku utrku: riješio bi se Tomislava Nikolića. Njihovi odnosi, poznato je, sve su samo ne idilični. Zbog bliskosti s Moskvom, Nikolić je – a ne Vučić – ljubimac Kremlja i taj, ”ruski faktor”, borba za Putinovu naklonost, svakako je važna za Vučića.

Drugo, Nikolić u SNS-u uz sebe veže dobar dio ljudi kojih bi se Vučić rado riješio i koji predstavljaju latentnu, ali stalnu opasnost za destabilizaciju SNS-a. To su razlozi zbog kojih bi, ulaskom u predsjedničku utrku, Vučić najlakše eliminirao Nikolića. Ali naravno, aktualni šef države, Tomislav Nikolić, ne miri se s idejom o političkom umirovljenju. Njegova moćna i utjecajna savjetnica Stanislava Pak krajem siječnja izjavila je kako Nikolića, kao predsjedničkog kandidata, podržava 82 posto članova SNS-a. Time se željelo pritisnuti Vučića i posredno upozoriti na moguću pobunu u SNS-u.

Nikolićeve ucjene

Potom su, kažu naši sugovornici, iz Nikolićevog štaba krenule ucjene. Ne podrži li SNS (a o tome naravno odlučuje Vučić, kao šef stranke) Nikolića za stranačkog predsjedničkog kandidata, on bi mogao pozvati građane da glasaju za Vuka Jeremića! Bio bi to naravno ozbiljan udarac Vučiću, ali i stranci, što si srbijanski premijer ne smije dopustiti. Druga Nikolićeva ucjena, čuje se u beogradskim političkim kuloarima, jest zahtjev da mu Vučić, u slučaju kandidature za predsjednika, vrati Srpsku naprednu stranku. Tomislav Nikolić, naime, kada je prije četiri godine izabran za predsjednika Srbije, želeći biti predsjednik svih građana, podnio je ostavku na mjesto šefa SNS-a. Stranku je tada preuzeo Vučić, a Nikolić je sada želi vratiti.

Silazak s čela SNS-a, najjače i trenutno vladajuće stranke u Srbiji, Vučiću također ne odgovara, pa će trebati puno vještine za političku eutanaziju Nikolića. Pred Vučićem je također i dilema da li uz predsjedničke raspisati i prijevremene parlamentarne izbore (ali i izbore za gradonačelnika Beograda). Predsjednički izbori za razliku od parlamentarnih, imaju bitno manju izlizanost, a u takvoj situaciji, moguća su svakakva iznenađenja.

Kombinacija Vučić Dačić

Ne odluči li se za prijevremene parlamentarne izbore (prošle godine u Srbiji su također održani izvanredni parlamentarni izbori), a uđe u predsjedničku utrku, postavlja se pitanje njegova nasljednika na mjestu premijera. Po svemu sudeći to bi mogao biti Ivica Dačić, sadašnji potpredsjednik srbijanske Vlade i ministar vanjskih poslova, čija je Socijalistička partija Srbije (SPS) vjerni koalicijski partner SNS-a. Dačić je, podsjetimo, bio premijer u vrijeme kada je Vučić bio prvi potpredsjednik Vlade Srbije, a zapravo već tada vodio glavnu riječ. Zato među tim tandemom nije problem tko će biti prvi u Srbiji, ako Vučić postane predsjednik, a Dačić preuzme njegovo premijersko mjesto. Takav odnos oni su već imali.

Da se i Dačiću sviđa ta zamisao, vidljivo je iz poruke koja dolazi iz krugova njegovih socijalista o ”pobjedničkoj kombinaciji Vučić – Dačić”. Sam Dačić pak javno obznanjuje kako se zalaže da SNS i SPS imaju zajedničkog kandidata – misleći pri tom na Vučića – no ukoliko se to ne dogodi (to jest bude li kandidata SNS-a Nikolić), i Dačić se namjerava upustiti u predsjedničku utrku. A tada izreka – mala bara, puno krokodila – u predsjedničkoj utrci u Srbiji dobiva svoj puni smisao.