Druga, sumorna strana rasta BDP-a kojim se Vlada toliko diči. Imamo uznemirujuće brojke, signaliziraju dolazak teških vremena
Naše robe na najvažnijim tržištima, tamo gdje je svi doživljavaju kao domaću, sve je manje
Dok u Vladi slave rast BDP-a temeljen na povećanju potrošnje, posebice osobne, Hrvatska iz mjeseca u mjesec bilježi pad vrijednosti robnog izvoza.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je vrijednost izvoza u razdoblju od početka siječnja do kraja listopada pala za četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Slabljenje gospodarstva u Europskoj uniji smanjilo je izvoz u tri od četiri najvažnija trgovinska partnera Hrvatske.
Minus s najvažnijim partnerima
Porastao je i to za 2,6 posto izvoz u Njemačku, ali je zato pao za 5,7 posto u Italiju, šest posto u Sloveniju i gotovo 40 posto u Mađarsku. Pad vrijednosti izvoza u Mađarsku vjerojatno je posljedica pada cijena sirove nafte koja je bila glavni izvozni proizvod u tu državu. Uvoz iz Mađarske također je pao i to za 20 posto.
Iako gospodarstva Italije i Njemačke usporavaju uvoz iz tih država, u Hrvatsku je porastao u odnosu na prošlu godinu. Rastao je i uvoz iz Slovenije.
Hrvatska gubi i tržište CEFTA-e
Drugo najvažnije tržište, nakon Europske unije, za hrvatske proizvode je ono država članica CEFTA-e (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Srbija). Hrvatska na tržištu CEFTA-e zaradi svaki peti izvozni euro, a u ovoj je godini i na tom tržištu prodaja smanjena za četiri posto.
Uz to, Hrvatska s državama članicama te organizacije ima plus u robnoj razmjeni, za razliku od trgovine s EU. Vrijednost izvoza u Bosnu i Hercegovinu pala je za 8,7 posto.
Zabrinjavajući pad izvoza u BiH
Uz Italiju, Njemačku, Mađarsku i Sloveniju, susjedna BiH spada u pet najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera i jedina je u top pet država s kojom Hrvatska ima plus u robnoj razmjeni. Zato je pad izvoza od 8,7 posto zabrinjavajući, posebice ako su proizvodi hrvatskih tvrtki, koji se na tržištu BIH doživljavaju gotovo kao domaći, trajno istisnuti s tog tržišta te ako nije riječ samo o prolaznoj krizi. Po nešto nižoj stopi, od 7,6 posto, pao je i uvoz iz BiH.
Promjene su se dogodile i u robnoj razmjeni sa Srbijom, ali puno veće razloge za brigu ima Srbija. Izvoz hrvatskih tvrtki na tržište Srbije pao je 3,9 posto, dok je uvoz iz Srbije u Hrvatsku pao za čak 26,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.