Državni tajnik Uhlir godinama ozbiljno zarađivao sa strane. Zaboravio je to spomenuti u imovinskoj kartici
Protiv Željka Uhlira pokrenut je postupak zbog mogućeg sukoba interesa
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa potvrdilo je zbog čega je pokrenulo postupak protiv državnog tajnika u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine HNS-ovog Željka Uhlira. Riječ je o isplatama za edukacije što ih Uhlir redovito drži, ali ih nije precizirao u svojoj imovinskoj kartici. Radi se o nezakonitom neskladu prihoda a Povjerenstvo je to otkrilo analiziravši koliko Uhlir zarađuje na predavanjima.
Prijavi za skrivanje podataka i imovine, Uhlir je tako sada dodao i postupak zbog netransparentne zarade. Postupak je pokrenut zbog mogućeg kršenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa, a Uhlir će morati objasniti zašto nije prijavio svu zaradu.
Evo koliko je zarađivao
Prema dostupnim podacima, Uhlir nije prijavio da je od sredine kolovoza do kraja 2017. dobivao naknade od Tehničkog veleučilišta Zagreb u iznosu od 1000 kuna, od Društva građevinskih inženjera Zagreb 760 kuna, od Xenon savjetovanja d.o.o. 2000 kuna, od Inženjerskog biroa u ukupnom iznosu od 34000 kuna i Hrvatske gospodarske komore 2000 kuna.
I godinu kasnije otkrivene su neprijavljeni Uhlirovi prihodi: od Društva građevinskih inženjera Zagreb 4520 kuna, Europske poslovne škole Zagreb 3070 kuna, Hrvatske gospodarske komore 11.882 kune, konzultantske firme Libusoft Cicom 5000 kuna i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu još 8200 kuna.
Dodatno je državni tajnik zarađivao i 2019., no do 2020. ništa od te ekstra zarade nije precizirao u imovinskoj kartici.
Tko je plaćao Uhlira?
Povjerenstvo je provjere pokrenulo nakon što su još u studenom 2019. zaprimili prijavu protiv Željka Uhlira. U njoj je bila citirana medijska objava o zaradi državnog tajnika. Spominjalo se da je imao više od 170.000 kuna neprijavljenih prihoda od edukacijske djelatnosti.
Uhlir je, doduše, nešto pokušao naknadno ispraviti, no kako ni do kraja 2020. nije prema zakonskim odredbama popunio imovinsku karticu Povjerenstvo je odlučilo provjeriti od koga točno prima ekstra keš.
Iz podataka Porezne uprave proizašlo je da je od 2017., kada je stupio na dužnost, Uhlir povremeno ostvarivao drugi dohodak od različitih isplatitelja i u različitim iznosima. Do tada je dodatno zarađivao samo u tvrtki Feris usluge, građevinskoj firmi koju je osnovao njegov stranački kolega Srećko Ferenčak. Kasnije su se zaredali iznosi koje nije prijavio.
Prijava dodatne zarade
“Dužnosnici imaju obvezu, ako ostvare neki od ostalih prihoda, prijaviti ga do isteka te godine u kojoj su ostvareni. Iznos za to nije važan. To je nešto što vrijedi već godinama i Povjerenstvo je to sankcioniralo u svojoj praksi. Osim toga, obveza prijavljivanja dodatnih prihoda navedena je u i Smjernicama i uputama iz 2018. godine”, primjećuje Povjerenstvo.
Uhlir je Povjerenstvu priznao da doista nije prijavio ove dodatne prihode, a sada još mora objasniti i zašto to nije učinio.