Dubravka Šuica u Bruxellesu će se baviti demografijom i demokracijom. Što to uopće znači?
Kandidatkinji iz Hrvatske pripalo je jedno od pet potpredsjedničkih mjesta u novoj Komisiji
Kada su Andreja Plenkovića prije tri tjedna novinari pitali koji će resor u novoj Europskoj komisiji pripasti Hrvatskoj, premijer je bio vrlo tajnovit. „Bit ćete jako zadovoljni”, uzvratio je Plenković, ne želeći otkriti što bi Dubravka Šuica mogla raditi u timu Ursule von der Leyen.
Danas je nova predsjednica Komisije predstavila povjerenike i područja za koja će biti zaduženi. Od 1. studenog, ako sve prođe u redu na saslušanju u Europskom parlamentu, HDZ-ova politička veteranka Dubravka Šuica trebala bi se baviti „demografijom i demokracijom”, novim resorom koji u dosadašnjim sastavima Komisije nije postojao.
No, Šuica neće biti povjerenica s resorom, nego potpredsjednica Komisije. Iako u novoj Komisiji ima veći broj potpredsjednika (pet plus još tri izvršna potpredsjednika), ne može se osporiti da je predloženo mjesto za kandidatkinju iz Hrvatske popriličan uspjeh.
Vlada lobirala za potpredsjedničku dužnost?
Hrvatska je dosad u Komisiji imala povjerenika za međunarodnu suradnju i razvoj (Nevena Mimicu) kojem krajem listopada istječe mandat. Taj je resor, međutim, bio slabo atraktivan, pogotovo za domaću javnost.
Šuica je predložena za potpredsjedničko mjesto vjerojatno i zato što je nova šefica Komisije raspodjelom dužnosti pokazala da želi pomiriti različite interese – velikih i malih država, novih i starih članica, sjevera i juga, istoka i zapada EU-a… Unatoč tome, njezino imenovanje nije bez političke težine. U medijima se spekuliralo da je Vlada lobirala da Šuici pripadne potpredsjednička dužnost, pa bi se, dakle, moglo zaključiti da su u tome bili uspješni.
Spekulacije o ribarstvu i proširenju
Posljednjih mjeseci nagađalo se i o različitim resorima koje su, navodno, ili priželjkivali u Banskim dvorima ili su ih diplomatski izvori navodili kao moguću opciju za kandidatkinju iz Hrvatske. Jedan od njih bila je regionalna politika, sektor koji se u osnovi tiče fondova Europske unije, koje Hrvatska obilato pokušava iskoristiti.
U kuloarima (i medijima) spominjalo se i pomorstvo i ribarstvo, kao i resor proširenja, mada je upravo potonji resor izazivao najviše skepse. Bilo bi u najmanju ruku neobično da taj resor pripadne povjerenici iz države koja sa zemljama koje žele postati članice EU-a ima niz otvorenih sporova.
EU novac za demografiju?
No, još uvijek nije do kraja jasno kakva će točno zaduženja Šuica imati u novoj Komisiji. Njezino područje nazvano je prilično općenito, „demokracija i demografija”. Drugi dio naziva još je i relativno jednostavno objasniti – trebala bi se, dakle, baviti demografskim izazovima koji su pred EU-om, posebno u novim članicama koje brzo gube stanovništvo.
„Bavit će se egzistencijalnim temama za niz država članica”, kazao je danas Plenković koji već dulje vrijeme zagovara da se EU počne sustavnije baviti demografskim problemima svojih članica. Koliko će Šuica (i hrvatska Vlada) u tome biti uspješna, moći će se i egzaktnije izmjeriti – primjerice, ako u novom proračunu EU-a (o kojem se još pregovara) doista budu raspodijeljena sredstva i za pomoć članicama u suočavanja s demografskim problemima.
Što od nje traži nova šefica EK
Svaki budući povjerenik dobio je i tzv. mandatno pismo u kojem Ursula von der Leyen objašnjava svoju viziju rada Komisije, ali i ono čime bi se povjerenici trebali baviti. Tako se od Šuice, primjerice, očekuje da u prvih šest mjeseci mandata izradi izvješće u kojem će analizirati demografske promjene i pomoći EU da utvrdi što treba poduzeti.
Predviđa se i da, u suradnji sa zemljama članicama, utvrdi kako pomoći europskim regijama ciljanim reformama ili ulaganjima, radi poboljšanja infrastrukture i pristupa javnim uslugama (očito, zbog zadržavanja stanovništva). Šuica treba koordinirati rad i na dugoročnoj viziji razvoja ruralnih područja.
Rasprava o budućnosti EU-a
To je dio njezinih budućih zaduženja oko demografije. Što se, pak, demokracije tiče – koja je također u Šuičinom resoru – čini se da se to prije svega tiče Konferencije o budućnosti Europe. Takav zaključak nameće se iz spomenutog mandatnog pisma.
„Europski građani moraju imati vodeću i aktivnu ulogu u izgradnji naše Unije (…) U isto vrijeme, jasno je da, uz glasovanje na izborima, postoji potreba da se poboljša sudjelovanje u našoj demokraciji. (…) Moramo se pozabaviti dubljim promjenama u našim društvima koje su dovele do toga da je dio ljudi izgubio vjeru u našu demokraciju”, piše, među ostalim, u tom dokumentu koji potpisuje Ursula von der Leyen, a upućen je Šuici.
Kako bi HDZ-ova eurozastupnica i bivša saborska zastupnica mogla vratiti vjeru u demokraciju? Odgovor na to pitanje, čini se, skriva se iza već spomenute Konferencije koja bi trebala biti pokrenuta sljedeće godine i trajati dvije godine. Na njoj bi se, prvenstveno uz sudjelovanje građana, brusile ideje o tome kakva bi EU trebala biti u budućnosti. Uloga Dubravke Šuice je da u ime Komisije „predvodi rad” na tom projektu, što među ostalim znači da s članicama i EU parlamentom dogovori kakav će biti koncept Konferencije, koliko će točno trajati i čime će se konkretno baviti.