Economist predvidio kako će svijet izgledati 2050., i to se nimalo neće svidjeti velikim europskim silama

Rusija, danas deseta ekonomija svijeta, također će izgubiti svoje mjesto na ljestvici deset najvećih svjetskih ekonomija, prema predviđanjima EIU-a. Brazil je jedina ekonomija među deset najvećih koja će ostati na svom mjestu – trenutno, a i 2050. Brazil će biti sedma ekonomija svijeta. U deset najvećih ekonomija ući će Meksiko i Indonezija, koji će 2050. biti osma, odnosno treća ekonomija svijeta. Makroekonomska predviđanja idu i u korist Indije, koja bi sa sadašnjeg devetog, trebala skočiti na treće mjesto.

Nastavlja se rast Azije

Rast azijskih ekonomija nije nov fenomen. Japan i Južna Koreja ostvaruju dobre ekonomske rezultate još od polovice dvadesetog stoljeća. Početak milenija donio je novi boom azijskih ekonomija, pa je tako udio Azije u svjetskom BDP-u porastao s 26 posto u 2000. godini na 32 posto u 2014. Predviđanja EIU-a govore kako će se taj rast nastaviti, pa će tako 2050, Azija činiti 53 posto globalnog BDP-a.

Udio Europe i dvaju Amerika u globalnom BDP-u smanjit će se do 2050., govore predviđanja.

Veća ekonomska i politička moć Kine i Indije

2030. godine 3 vodeće svjetske ekonomije bit će SAD, Kina i Indija. Njihovo će se bogatstvo povećati pa će tako sve te tri ekonomije pojedinačno biti bogatije nego sljedećih pet na ljestvici zajedno (Indonezija, Njemačka, Japan, Brazil, Velika Britanija).

S obzirom na ekonomski rast Kine i Indije, povećat će se i njihova uloga u odlučivanju o ostalim pitanjima, poput klimatskih promjena, globalne sigurnosti i globalne ekonomske politike, stoji u izvješću. Prisilit će to postojeće svjetske sile, prije svega SAD, da Indiji i posebno Kini, omoguće veću ulogu u svjetskoj političkoj areni.

Pad globalnog rasta populacije

Globalni rast do 2050. neće se dramatično odmaknuti od povijesnog prosjeka. Pa ipak, regionalni rast počet će opadati nakon 2030. godine. Dobar se dio globalnog rasta u posljednjim desetljećima bazirao na rastu populacije.

Dugoročna predviđanja govore kako će rast globalne populacije znatno pasti s godišnjeg rasta od 1.3 posto koliko je prosječno iznosio od 1980. do 2014. na 0.5 posto koliko će iznositi u periodu od 2015. do 2050. Još značajniji pad je zamjetan u rastu populacije radne snage – s godišnjeg prosjeka 1.7 posto koliko je iznosio od 1980. do 2014. na 0.3 posto od 2015. do 2050. godine.

Rast broja radne snage u Africi, a pad u istočnoj Aziji i Europi

Većina zemalja u Africi i na Bliskom istoku imat će koristi od povećanja radne snage. Potencijalna radna snaga Angole, Nigerije i Kenije gotovo će se utrostručiti između 2014 i 2050. Radna snaga Alžira, Egipta i Irana će se, prema predviđanjima, povećati za duplo do 2050. godine

U suprotnosti s tim trendovima, većina europskih i zemalja Istočne Azije očekuje pad u broju radne snage. Japan će doživjeti najjači pad u toj kategoriji – radna snaga smanjit će se za više od četvrtinu sa 66 na 47 milijuna. Kina i Južna Koreja doživjet će pad od 17 do 18 posto u broju radne snage.

U Europi, veliki pad radne snage do 2050. doživjet će Grčka s 4.8 na 3.8 milijuna, Portugal s 5.2 na 4.2 milijuna i Njemačka s 45 na 35 milijuna.

Kolektivno bogati, individualno i ne baš

Očekuje se kako će rast zemalja u razvoju biti veći od rasta razvijenih ekonomija. No, u kategorijama poput BDP-a po stanovniku današnje razvijene ekonomije nastavit će svoju dominaciju.

Kina, Indija i Indonezija značajno će rasti i u toj kategoriji, pa će Kina gotovo dostići Japan u BDP-u po stanovniku do 2050.

Analiza EIU-a temelji se na analizi više faktora poput obrazovanosti radne snage, otvorenosti ekonomije, izgrađenosti institucija, fiskalnoj politici, razini državne regulacije, te kretanjima u populaciji. Važan faktor je i tehnološki napredak zemlje. Predviđeni rast BDP-a po stanovniku temelji se na tim faktorima kombiniranim s demografskim previđanjima