Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

EK poručuje da će se nova Vlada uskoro suočiti s nizom velikih političkih izazova

Ističe se da vlasti trebaju potvrditi i ubrzati provedbu reformi

Pošalji Podijeli Tweetaj

Nova hrvatska Vlada bit će suočena s velikim političkim izazovima, počevši od visokog javnog i vanjskog duga, visoke nezaposlenosti i slabog upravljanja, kaže se u izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža.

Komisija je svoje treće izvješće o ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, koje je objavila prije nekoliko dana, pisala u vrijeme dok su se u Hrvatskoj vodili pregovori o sastavljanju parlamentarne većine nakon izbora održanih 8. studenoga prošle godine. U izvješću se daje pregled gospodarske situacije od zadnjeg izvješća, objavljenog u veljači, do kraja prošle godine.

Dugovi, nezaposlenost, loše upravljanje…

“Početni ekonomski oporavak pruža prigodu za odlučno ubrzanje reformskog ritma. Nova će Vlada biti suočena s velikim političkim izazovima, od visokog javnog i inozemnog duga do visoke nezaposlenosti i slabog upravljanja. Puno pripremnog rada na potrebnim strukturnim reformama i fiskalnoj prilagodbi je napravljeno, ali vlasti trebaju potvrditi i ubrzati provedbu reformskog programa”, kaže se u izvješću.

Komisija ističe da je Hrvatska nakon šest godina recesije prošle godine ostvarila rast, što je prvi rast na godišnjoj razini od 2008. godine, ali da je to još uvijek manje za 11 posto nego 2008. “Rastući dug opće države izvor je zabrinutosti”, navodi Komisija, dodajući da bi javni dug prema njezinim jesenskim prognozama do 2017. godine mogao narasti na 92,9 posto BDP-a.

Što se proračunskog deficita tiče, on bi u prošloj godini trebao pasti na 4,9 posto, ali i pored toga vjerojatno će biti najveći u Europskoj uniji. Komisija kaže da su poduzeti neki koraci na poboljšanju proračunskog planiranja i jačanja kontrole troškova, ali da se kasni s jačanjem fiskalnog okvira. Navodi se i da se Vlada 2014. godine obvezala uvesti porez na nekretnine, ali da su ti planovi ostavljeni po strani.

Nedovoljne reforme

Neke mjere štednje, posebice u zdravstvu i racionalizaciji državnih agencija se provode, ali sporo, dodaje Komisija. “Iako rastuće financijske potrebe Hrvatske ističu važnost razvoja i održavanja pouzdanih financijskih izvora, nisu poduzete mjere za jačanje upravljanja javnim dugom”, stoji u izvješću.

Nezaposlenost se počela smanjivati 2014., što je nastavljeno i prošle godine, ali i dalje ostaje visoka. Učinjeni su neki pripremni koraci prema reformama plaća u javnom sektoru, ali preostalo je donijeti konkretne mjere. Nedavne mjere za potporu zapošljavanja mladih počele su davati rezultate, a poduzeti su i koraci na suzbijanju neprijavljenog rada.

U prvoj polovici prošle godine počeo se smanjivati broj prijevremenih odlazaka u mirovinu, ali su zaustavljeni planovi da neke kategorije zaposlenih ostanu dulje u svijetu rada. Komisija u svom izvješću ističe slabosti u upravljanju javnim sektorom. “Sveobuhvatna reforma lokalne uprave kako bi se prevladale fragmentiranost i administrativne slabosti još nije na vidiku, iako su ograničene akcije poduzete kako bi se uspostavio pravni okvir za spajanje jedinica lokalne samouprave i racionalizirao sustav državnih agencija”, kaže Komisija.

Kritike pravosuđu

Za poslovno okruženje dobro će doći nedavno poduzeti koraci na smanjivanju administrativnog tereta i reforma zakona o nesolventnosti, a određeni napredak postignut je u smanjenju parafiskalnih nameta te su poduzeti konkretni koraci na smanjenju administrativnog tereta za poduzeća.

Komisija kritizira pravosudni sustav zbog sporih sudskih postupaka i velikog broja neriješenih predmeta koji otežavaju efikasnosti i kvalitetu pravosuđa, iako su u određenim područjima postignuta poboljšanja. “Učinkovita provedba nedavno reformiranih zakona o stečaju poduzeća i novi zakon o osobnom stečaju pomoći će u ubrzavanju postupka likvidacije i restrukturiranja te omogućiti građanima smanjenje dužničkog tereta”, navodi Komisija.

Problematična konverzija kredita iz franka u euro

Kreditne aktivnosti banaka ostaju prigušene zbog velikog broja kredita koji se ne vraćaju. “Na profitabilnost bankarskog sektora utjecao je novi zakon o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, što utječe na sposobnost banaka da podupru početni oporavak, a stvara i negativne implikacije za javne financije”, navodi Komisija.

U izvješću se pozdravlja plan vlasti da se 2017. provede analiza kvalitete kreditnog portfelja HBOR-a, s obzirom na ključnu ulogu te razvojne banke u gospodarstvu i činjenicu da se ona sve više uključuje u izravno kreditiranje.

Podijeli 1 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani