Ekskluziv. Vrdoljakova tvrtka mora platiti 150.000 kn jer su Bulajiću ukrali materijale za film o Titu
Tvrtka Mediteran film, koju vodi režiserov sin Andrija Vrdoljak, morat će platiti odštetu zbog otuđenih prava
Zbog Vrdoljakove serije Josip Broz Tito emitirane 2010. na HRT-u, vodi se niz sudskih procesa; od navodnih dugovanja do naknada za autorskih prava.
Telegram je sada došao do nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu koja potvrđuje kako je Antun Vrdoljak otuđio autorska prava svom kolegi Veljku Bulajiću. Tvrtka Vrdoljakovog sina, koja je producirala spornu seriju, zato će morati platiti HRT-u 150.000 kuna.
Sud u novoj presudu na ovu temu potvrđuje kako je Vrdoljak za svoj uradak o Titu obilato iskoristio dijelove Bulajićeve serije Titovi memoari. Za to nije imao Bulajićevo odobrenje, odnosno nije na vrijeme uredio autorska prava.
Kako je došlo do krađe Tita?
Bulajićevi Titovi memoari iz sedamdesetih godina nalazili su se u arhivi Hrvatske radio televizije. Otamo ih je Vrdoljak, kojem je ponestalo materijala o maršalu, jednostavno uzeo.
Zbog toga je Bulajić prvo tužio HRT i Vrdoljakovu tvrtku Mediteran film. Prvo je dobio 200 tisuća kuna zbog povrijeđenih autorskih prava i taj mu je iznos već isplaćen. Onda je HRT dio tog iznosa, točnije 150 tisuća kuna, odlučio tražiti od filmske tvrtke koju vodi redateljev sin Andrija Vrdoljak.
Ugovor s HRT-om, ne i s Bulajićem
Sve je počelo još 2007. kada je Mediteran film s HRT-om sklopio ugovor za seriju Josip Brzo Tito. Mediteran film bio je producent serije, te je, prema odredbama ugovora, bio odgovoran za sav snimljeni materijal. U ugovoru je eksplicitno bilo navedeno da će producent “regulirati sva autorska prava”.
Na jednom od sastanaka uoči početka snimanja Vrdoljak je, kako tvrdi njegov sin Andrija, od ondašnjeg direktora programa HRT-a Božidara Domagoja Burića dobio potvrdu da se arhivski materijal iz Titovih memoara može slobodno koristiti.
“Rekli su nam da je ugovorom iz 1974. gospodin Bulajić sva autorska prava prenio na tadašnji Jadran film i RTV Zagreb”, uvjeravao je mlađi Vrdoljak. Njegova producentska tvrtka sva je ostala autorska prava za ovu seriju, poput onih Krste Papića i Branka Ivande doista uredila.
Animozitet Vrdoljaka i Bulajića
“Kako između mog oca i Bujalića postoji animozitet, ja sam negdje u proljeće 2010. zvao gospodina Bulajića i pitao ga je li točno da je prenio autorska prava na HRT ugovorom iz 1974. godine. On mi je odgovorio da je to vjerojatno tako i da ne želi imati nikakve veze sa serijalom Josip Broz Tito. Nije želio da se njegovo ime bilo gdje spominje. No, nakon što je počelo emitiranje serije doznali smo da nas je Bulajić tužio zbog povrede autorskih prava”, opisuje Andrija Vrdoljak.
Taj spor u tišini je, u Bulajićevu korist, okončan na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Utvrđeno je da su mu HRT i Mediteran film doista povrijedili autorska prava. Istom presudom dosuđeno mu je 200 tisuća kuna odštete.
Čija su autorska prava za Tita?
Ovih dana riješena je i prostupanjska presuda u slučaju HRT protiv Vrdoljakovog Mediteran filma. “Ovaj sud smatra kako Mediteran film nije ispunio svoju ugovornu obvezu prema HRT-u, odnosno nije regulirao autorska prava s Veljkom Bulajićem”, zaključuje na kraju sud. Andrija Vrdoljak kao direktor Mediteran filma sada ima pravo uložiti žalbu na ovu presudu.
Zbog serije Josip Broz Tito Vrdoljak i Mediteran film tražili su putem suda od HRT-a dodatnih 2,34 milijuna kuna jer su umjesto dogovorenih šest epizoda isporučili još dodatnih šest. Međutim, HRT se u ugovoru zaštitio, navevši kako dodatnog ulaganja, osim onog prvotno dogovorenog, ne može biti.
Vrdoljakova serija emitirana 2010. bila je jedan od najskupljih HRT-ovih projekata tog desetljeća, no krajnji rezultat razočarao je gledatelje. Poznati kritičar Nenad Polimac svojedobno je izjavio: „Na kraju je ispalo da je to najobičnija kompilacija u kojoj je glavni materijal zapravo stara Bulajićeva serija Titovi memoari”.