EU bi ovih dana trebala zabraniti lošije proizvode za istočno tržište. Rješava li to problem? Bojimo se da ne
Kad se pravila počnu primjenjivati, kreće nova bitka za njihovo tumačenje
Na zadnjoj sjednici pred raspuštanje, Europski parlament imat će priliku napraviti veliku stvar za potrošače: građanima iz istočne i srednje Europe omogućiti da proizvodi koje kupuju budu jednako kvalitetni kao ti isti proizvodi na zapadnom tržištu. Europski parlament, kako se očekuje, trebao bi upravo na travanjskoj plenarnoj sjednici donijeti novi europski propis kojim će se zabraniti dvostruka kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu Europske unije.
Dogovor europskih institucija o tome je postignut prošlog tjedna, nakon finalnih pregovora koji su trajali više od deset sati. Time je završena još jedna ključna etapa u višegodišnjoj bitci za izjednačavanje kvalitete proizvoda na tržištu Europske unije. No, bitka koja slijedi mogla bi biti još i važnija.
Zastupnici bi mogli pokušati još izmijeniti tekst
Postignuti dogovor predviđa da se, izmjenom Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi, zabrani da proizvod na jednom tržištu – a uglavnom je riječ o istočnom – ima sastojke lošije kvalitete od istog tog proizvoda na policama zapadnoeuropskih trgovina, iako su pakirani u identičnoj ambalaži. Primjerice, da se riblji štapići prodaju pod istim imenom i u istom pakiranju, iako na istočnom tržištu sadržavaju manje ribe nego na zapadu; ili da sok od naranče, za razliku od verzije za zapadno tržište, naranču nije vidio.
Kada se institucije usuglase, kao u ovom slučaju, dogovor bi, u principu, trebao biti čvrst kao beton, kažu upućeni u složene zakonodavne procedure EU-a. No, ovdje je riječ o vrlo osjetljivoj temi na kojoj se prelamaju veliki interesi. Ujedno, bliže se izbori za Europski parlament. Sve to, neslužbeno se procjenjuje, moglo bi rezultirati većim brojem plenarnih amandmana kojima će eurozastupnici pokušati promijeniti tekst. Za njegovu finalnu verziju – i hoće li ona biti blaža ili možda čak stroža od dogovorene – trebat će, dakle, ipak pričekati plenarnu sjednicu.
Dugotrajna bitka među članicama
S obzirom da su se pojedine zemlje članice dugo odupirale da se europskim propisom regulira ovo pitanje, ne bi bilo iznenađujuće da se u tekst direktive, kroz EU parlament, pokušaju unijeti još neke izmjene. Bitka oko ovog pitanja koja se vodila u Vijeću, gdje sjede predstavnici zemalja članica, zorno pokazuje da nije bilo jednostavno doći na korak do zabrane nejednakih proizvoda.
Prema stajalištu hrvatske Vlade iz jeseni prošle godine, proizlazi da su neke države bilo vrlo rezervirane prema donošenju novog propisa. Njemačka, Italija, Velika Britanija, Finska i Francuska smatrale su, primjerice, da bi najprije trebalo provesti studiju procjene učinaka. Rasprave su se vodile i oko toga trebaju li se pravila odnositi na sve proizvode ili samo na prehrambene.
Istočna Europa protiv povlačenja prijedloga
Njihovo neslaganje došlo je posebno do izražaja netom prije lanjskog Božića, pred sam kraj austrijskog predsjedanja EU-om. Upravo je tada, za vrijeme tehničkih pregovora, pitanje dvostruke kvalitete maknuto iz papira, potvrdili su Telegramu iz slovačkog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Na tom sastanku krajem prosinca, kako doznajemo, predloženo je da se uređenje dvostruke kvalitete proizvoda, budući da oko toga nema suglasnosti, izuzme iz većeg zakonodavnog paketa za zaštitu potrošača i ostavi za neko drugo vrijeme.
Zemlje istočne i srednje Europe, čiji se građani najčešće žale na nejednaku kvalitetu, odmah su se usprotivile. Slovačka delegacija čak je i pisanim putem, mjesec dana kasnije, tražila pojašnjenje Europske komisije i novog, rumunjskog predsjedništva EU-a što se događa sa zakonskim uređenjem različite kvalitete proizvoda. “U prosincu 2018. godine primijetili smo pokušaj da se dvojna kvaliteta povuče iz Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi”, upozorila je slovačka delegacija u dopisu na dvije stranice koji su tada podržale i Hrvatska, Bugarska, Češka, Mađarska i Poljska.
Nekoliko dana kasnije o tome se ponovno razgovaralo na ministarskom Vijeću za poljoprivredu. “Srećom, posložilo nam se, sve zemlje iz istočne EU u svim institucijama radile su u istom smjeru i nisu pristajale na kompromis”, komenirala je eurozastupnica Biljana Borzan kada su pregovori među institucijama prošlog tjedna konačno završeni.
Dvije iznimke od pravila
No, i ono što je dogovoreno, objašnjava Borzan, predviđa iznimke pod kojima je moguće da proizvod u lokalnoj trgovini bude u istom pakiranju, ali od različitih sastojaka. Primjerice, ako neka država ima stroge zakone: ako, recimo, nacionalnim zakonom propiše da sok od naranče mora sadržavati najmanje 60 posto naranče, tu odredbu proizvođač mora poštivati samo u toj državi. Na ostalim tržištima može prodavati jednako pakirani sok, ali s manjim udjelom naranče.
Druga se iznimka tiče lokalnih sastojaka. “Proizvodi i dalje mogu imati specifičan okus jer se koristi lokalna sirovina, primjerice, ako se za čips koristi krumpir koji je uzgojen u Hrvatskoj”, objašnjava Borzan, prisjetivši se anegdote iz EU parlamenta kada se kolegica iz jedne sjeverne zemlje članice zgražala nad mirisom njezine kreme za ruke koju je dobila u Dalmaciji. Miris lavande, cimeta, naranče i maslinovog ulja toj zastupnici sa sjevera Europe “nije bio blizak, nije s njime odrastala”, kaže Borzan, kojoj iznimka s lokalnim sastojcima nije sporna jer se na taj način, smatra, potiče lokalna proizvodnja. “Ali to se smije koristiti samo da bi se očuvale različitosti, a ne da se nekome podvaljuju jeftiniji sastojci”, upozorava pritom.
Bitka za tumačenje zakona tek slijedi
Kada pravila budu izglasana – a očekuje se, dakle, da to bude u travnju – trebat će dvije godine da se počnu primjenjivati u praksi. U te dvije godine, do 2021., države članice trebaju direktivu unijeti u nacionalna zakonodavstva, a proizvođači će se morati prilagoditi. No, što ako nađu načina da zaobiđu nova, stroža pravila? Što ako, umjesto sastojaka, promijene ambalažu? Ako promijene, recimo, samo boju omota na proizvodu koji prodaju na našem tržištu, a sastojke ne izjednače s onima koje taj isti proizvod – upakiran u omot druge boje – ima u Njemačkoj?
“To će biti početak nove bitke za tumačenje zakona, dok sve ne sjedne kako treba. Tu će biti ključna uloga inspekcije da nadzire što tko plasira na tržište i da u skladu s time reagira”, poručuje Borzan.