Nekad je nužno odabrati stranu

EU sve teže može pravdati kupnju ruskih energenata; od početka rata Putinu je uplatila 35 milijardi eura

Istovremeno je, za naoružanje i druge vrste pomoći Ukrajini, izdvojila milijardu eura

FOTO: AFP

Jasno je da EU državama politički postaje sve teže pravdati diskrepanciju između činjenice da sankcijama pokušavaju Putinovu Rusiju natjerati na uzmak u Ukrajini i činjenice da u isto vrijeme plaćaju izdašne svote za ruske energente

Zbog napada na Ukrajinu zapadne države, uključujući Europsku uniju, uvele su Rusiji teške sankcije, ciljajući ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove najbliže suradnike, oligarhe i njihovu imovinu, središnju banku i ostatak bankarskog sektora i tako dalje. No, EU se još uvijek nije odrekla ruskih energenata za koje svakog dana Moskvi šalje goleme iznose novca.

Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, danas je pred Europskim parlamentom iznio izračun o kolikim se svotama ustvari radi: od početka rata, kazao je Borrell, Europska unija je na ruske energente potrošila čak 35 milijardi eura. Istovremeno je, za naoružanje i druge vrste pomoći Ukrajini, izdvojila milijardu eura, tvrdi potpredsjednik Europske komisije.

‘Dnevno milijardu eura’

“Izdvojili smo milijardu eura za Ukrajinu. Možda se čini da je to mnogo, ali mi svakoga dana platimo Putinu milijardu eura za energiju. Od početka rata platili smo mu 35 milijardi eura. U usporedbi s time, izdvojili smo samo milijardu eura za Ukrajinu, za oružje i druge vrste pomoći. Vidite koja je to golema razlika”, poručio je Borrell, prema prijevodu njegovog govora pred EU parlamentom.

Upravo zbog velikih iznosa koje i dalje uplaćuju za ruske energente, države članice EU-a su od početka ruske invazije na Ukrajinu pod sve većim pritiskom da uvedu energetski embargo na rusku naftu, plin i ugljen. Borrellov izračun pritom je samo jedna od procjena koliko novca EU članice uplaćuju ruskim energetskim kompanijama, odnosno Putinovim državnim financijama.

Rast cijena pomaže Rusiji

Točan izračun ovisi o više faktora, količini energenata koja se dnevno kupuje, kao i njihovoj cijeni koja varira ovisno o okolnostima. No, stručnjaci od početka rata u Ukrajini skreću pozornost na goleme iznose kojima se i dalje financira ruska država, zahvaljujući velikoj ovisnosti EU-a, pogotovo pojedinih njezinih članica, o opskrbi energentima iz Rusije.

Dva tjedna nakon početka ruske invazije, New York Times je objavio komentar uglednih stručnjaka s briselskog Instituta Bruegel, specijaliziranog za ekonomiju. Ako cijene energije budu nastavile rasti, napisali su u zajedničkoj kolumni, iznos novca koji Europa plaća Rusiji svakog dana nastavit će se povećavati i “mogao bi u prosjeku iznositi 850 milijuna dolara na dan u prvoj polovici 2022.”, prema njihovim izračunima.

EU odustaje od ugljena

Uoči jednog od ministarskih sastanaka u Bruxellesu, na kojem se raspravljalo i o mogućnosti embarga na ruske energente, irski ministar Simon Coveney iznio je nešto drugačiju računicu. Kazao je tada da europske države svaki dan Rusiji plaćaju 260 miljuna dolara za naftu i sličan iznos za plin. S obzirom da rat traje već više od mjesec dana, ruske financije su, prema toj računici, popunjene s oko 20 milijardi dolara. Ponovimo, izračun se mijenja kako se mijenjaju cijene energenata na globalnom tržištu.

No, kako god izračunali, iznosi su golemi i stoga je EU pod sve većim pritiskom da sankcije usmjeri i na energetski sektor, odnosno da se odrekne ruskih energenata. Prvi korak trebala bi biti zabrana uvoza ugljena iz Rusije, koja je dio petog paketa sankcija, predstavljenog u utorak. Godišnje, EU plaća četiri milijarde eura za ugljen – to je, dakle, iznos koji će biti uskraćen ruskoj strani kada EU odustane od uvoza ugljena.

Teško branjivi postupci

Iz Bruxellesa, međutim, najavljuju da će ići i korak dalje i sankcijama ciljati uvoz nafte, od koje Rusija ima značajne prihode. Prema izračunima nevladinih organizacija, na rusku naftu ide 285 milijuna dolara dnevno. No, to nije dio paketa sankcija o kojem se sada odlučuje jer se zemlje članice oko toga još nisu usuglasile.

Borrell je kazao da je EU dosad za Ukrajinu izdvojila milijardu eura, no vjerojatno se radi samo o iznosu iz zajedničkih fondova, odnosno nije mu pribrojena bilateralna pomoć. Bez obzira na to, jasno je da EU državama politički postaje sve teže pravdati diskrepanciju između činjenice da sankcijama pokušavaju Putinovu Rusiju natjerati na uzmak u Ukrajini i činjenice da u isto vrijeme plaćaju izdašne svote za ruske energente.