Europska komisija upravo je rekla članicama EU da ukinu radne dozvole za Hrvate
Kažu da u druge članice EU dolaze raditi mladi i obrazovani Hrvati, a trend se usporava
Europska komisija u novom izvještaju koji je upravo usvojen u Bruxellesu preporučuje članicama EU koje su ograničile pristup državljanima Hrvatske svojem tržištu rada, da ukinu ograničenja 1. srpnja. Preporuka se temelji na studiji Komisije koja je pokazala da dolazak radne snage iz Hrvatske dosad nije poremetio nijedno tržište rada u EU, jer tamo uglavnom dolaze mlađi i obrazovaniji hrvatski državljani a trend dolaska se usporava umjesto da se povećava kako su neke članice strahovale.
Datum 1. srpnja navodi se jer tada ističe dvogodišnja prijelazna faza dogovorena u hrvatskim pregovorima o članstvu u EU. Europska komisija u izvještaju objašnjava da će ukidanje ograničenja izazvati neznatno povećanje hrvatskih radnika u drugim državama Europske unije koje neće remetiti lokalna tržišta rada.
Hrvati u EU čine manje od 0,1 posto radne snage
Prema statistikama Europske komisije, u drugim članicama EU lani je bilo prijavljeno 229.000 hrvatskih državljana, a to je manje od 0,1 posto ukupne radne snage u EU. Kad je Hrvatska 1. srpnja 2013. ušla u Europsku uniju počao je trofazni proces otvaranja europskog tržišta rada za Hrvate. Prva dvogodišnja faza završava u lipnju, predviđa da svaka članica hrvatske državljane prima na tržište rada prema svojim nacionalnim zakonima i može birati hoće li koristiti ograničenje ili otvoriti tržište. Trenutno ograničenje koristi 13 članica, među njima su i tradicionalna vanjska tržišta hrvatskih radnika Austrija i Njemačka.
Njemački mediji su nedavno objavili najave neimenovanih dužnosnika koji tvrde da će vlada kancelarke Merkel ukinuti ograničenje 1. srpnja. Njemački podaci, slično kao podaci Europske komisije, pokazuju da Hrvatsi uopće nisu puno iseljavali u zemlje EU radi posla, posebno radi uključivanja u tradicionalno tržište rada.
U Austriji je, primjerice od 2013. do 2014. 56 posto više Hrvata odabralo samozapošljavanje, što je povećanje od 772 ljudi, a broj Hrvata na standardnom tržištu rada narastao je 10 posto ili za 2023 osobe.
Hrvati više prijete da će otići nego što odlaze
Razlog takvog trenda vjerojatno je činjenica da je sve manje Hrvata konkurentno na razvijenim europskim tržištima rada ali i da Hrvati nisu skloni emigraciji onoliko koliko bi se dalo zaključiti iz medijske slike, što su dokazala i neka nedavna istraživanja u Hrvatskoj.
Prema izvještaju Europske komisije, Hrvati u inozemstvu najviše rade u proizvodnji (20%), građevinskoj industriji (12.7%), zdravstvu i socijali (11.9%). Iz Hrvatske u EU iseljavaju relativno mladi ljudi, 62 posto u dobi od 15 do 34 godine, jer su tada najproduktivniji i šanse za uspjeh na tržištu su im veće. Svega 19% of the recent Croatian workers in the other EU countries had a “low” level of education.
Tržište rada EU za Hrvate će se otvoriti do 2020.
U drugoj fazi od 2015. do 2018. europski zakoni omogućit će Hrvatima slobodan ulaz na bilo koje tržište rada u EU, osim ako članica posebno ne obavijesti Europsku komisiju da uvodi ograničenja i predoči opravdan razlog za to.
U posljednjoj fazi koja će završiti 2020. članice će moći zadržati ograničenja samo ako mogu dokazati da bi pristup hrvatskih građana njihovu tržištu rada izazvao velike poremećaje. U to zasad nitko ne vjeruje, jer izvještaj Europske komisije pokazuje da je 71 posto svih Hrvata koji žive u drugim članicama EU zaposleno, što je 5 posto više od europskog prosjeka.