Europska unija nalazi se na prekretnici, a ovo je 16 lidera koji će u 2017. godini oblikovati budućnost tog saveza

Jaroslaw Kaczynski, Sadiq Khan, Recep Tayyip Erdogan, Frauke Petry...

ZADNJA IZMJENA: Dec 28, 2016

Nakon protekle godine u znaku terorizma, Brexita, pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima i jačanja populističkih opcija na globalnoj i europskoj političkoj sceni, prema svemu sudeći i u 2017. svijet čeka burna godina. Ugledni list Politico nedavno je objavio tekst pod naslovom “Dobrodošli u EUgoslaviju”, koji aludira kako je sadašnje stanje u EU usporedivo s onim u Jugoslaviji.

Metternich, kum paneuropskog državništva, jednom se slavno našalio kako Balkan počinje odmah iza bečkih zidina. U novonastajućoj EU od 27 zemalja, Balkan je posvuda”, pisao je Politico. U uvjetima podjela i suprostavljenih interesa, obojanih jačanjem desnih pokreta, odabrali smo 16 lidera koji će snažno utjecati na EU u 2017. godini.

Angela Merkel, Njemačka

Njemačka kancelarka Angela Merkel pred sobom ima izrazito zahtjevnu godinu. Uoči parlamentarnih izbora koji će se održati u listopadu 2017. godine, Angelu Merkel, nakon žestokog pada popularnosti nakon izbjegličke krize i jačanja desnih struja u Europi i Njemačkoj, a pogotovo nakon nedavnog terorističkog napada u Berlinu, čeka vjerojatno najteža izborna kampanja dosad.

Početkom mjeseca predložila je zabranu pokrivanja cijelog lica gdje god je to moguće, što su analitičari protumačili kao očit zaokret udesno u pokušaju vraćanja povjerenja birača koje sve više privlače krajnje desne opcije. Merkel će morati odabrati – skrenuti još desnije da zaustavi odljev političke potpore ili nastaviti održavati imidž ikone zapadnjačkog liberalizma. Nedugo nakon pobjede Trumpa na izborima, New York Times je napisao da bi Merkel mogla biti “zadnja braniteljica liberalnog Zapada”. No s radikalnom desnicom u novom usponu u Njemačkoj, teško je tvrditi da će takva reputacija potrajati još dugo.

Recep Tayyip Erdogan, Turska

Recep Tayyip Erdogan, Profimedia, AbacaProfimedia, Abaca

Vjerojatno najmoćniji turski vođa nakon osnivača republike Kemala Ataturka, bivši premijer i sada predsjednik Tayyip Erdogan je u deset godina na vlasti postavio temelje svojeg naslijeđa. Kao religiozni vođa, pokazao je da islam može biti kompatibilan s demokracijom, izgradio je snažnu ekonomiju, zaustavio sukobe s Kurdima i približio Tursku Europi. No protekla godina dana gotovo da je poništila sav taj napredak.

Nakon neuspješnog vojnog udara, Erdogan je zaratio sa svima koji bi mogli ugroziti njegovu političku moć, što je podrazumijevalo zatvaranje političkih protivnika, napad na institucije i obračun s medijima. Sukob s Kurdima se ponovno razbuktao, a rat u Siriji počeo se prelijevati preko državne granice. Europski parlament je prije mjesec dana izglasao privremeno zamrzavanje pregovora o članstvu Turske u EU, kritičari ove odluke, među kojima je i njemački političar Carl Bildt ocijenjuju kako je taj potez kratkovidno podilaženje populizmu umjesto rad na strateškom dugoročnom pristupu odnosa s Turskom.

Erdogan je s Europom postigao dogovor – kojeg su kritičari opisali Faustovskim – on bi trebao zaštiti kontinentalne granice i zaustaviti izbjegličke valove koji su doprinijeli usponu desnih stranaka u Europi. Zauzvrat, Europa je obećala da će malo zažmiriti na represiju u Turskoj i nekih šest milijardi eura pomoći te ulazak Turcima u Schengen bez vize. Ako se EU ne bude držala dogovora, Turska bi mogla, u bilo kojem trenutku, kako je Erdogan već rekao EU liderima, staviti izbjeglice na autobus i poslati ih u Europu.

Frauke Petry, Njemačka

Frauke Petry AFP PHOTO / TOBIAS SCHWARZAFP

Nakon bankrota firme koju je osnovala sa svojom majkom, Frauke Petry se primila politike i suosnovala antieuropsku stranku Alternativa za Njemačku. Prebacujući fokus s europskepticizma na pitanja migracije, postala je jedna od glavnih zvijezda stranke, a prošle godine i službeno predsjednica. Njezin rastući utjecaj i dobri rezultati na lokalnim izborima predstavljaju nezanemariv izazov za kancelarku Angelu Merkel.

Naime, iako se činilo da je Njemačka otporna na antiglobalizacijske populističke trendove koji su zahvatili Europu, izbjeglička kriza je to promijenila. Iako Alternativa za Njemačku ne može pobijediti na parlamentarnim izborima sljedeće godine, za sada samo žele ući u Bundestag, Frauke Petry ne skriva ambicije.

U intervjuu za Politico je izjavila da će njezina stranka sljedeće godine predstavljati snažnu opoziciju u parlamentu, a do 2021. postat će najsnažnija stranka u Njemačkoj. Iako se to do nedavno činilo nemogućim, zbog promjene u političkoj dinamici na europskom kontinentu, Frauke Petry, simbol svih suprotnih vrijednosti od onih za koje se zalaže Angela Merkel, bit će svakako zanimljivo pratiti.

Geert Wilders, Nizozemska

Geert Wilders / AFP PHOTO / BELGA / Belgium OUTAFP

Geert Wilders utemeljitelj je populističke i europskeptične nizozemske Stranke za slobodu, koja je nakon izbora 2010. postala treća najjača stranka u Nizozemskoj. Kontraverzni političar pažnju je privukao žestokim kritiziranjem islama.

Zalaže se za zabranu useljivanja muslimana i protivi gradji novih džamija, a prije deset godina pozvao je na zabranu Kurana, kojeg je usporedio s knjigom Adolfa Hitlera Mein Kampf. Početkom mjeseca, Wilders je osuđen zbog govora mržnje, zbog incidenta u 2014. kada je svoje pristaše naveo da Marokancima viču: “Manje! Manje! Manje!” te tvrdio da će se on osobno pobrinuti za smanjenje broja Marokanaca u Nizozemskoj.

Wilders je žestoko napadao “Merkeličinu glupost” u pogledu imigrantske politike. “Može ona pozivati koga god hoće, ali mi ih nismo pozvali pa oni ne bi trebali dolaziti ovamo”, izjavio je u intervjuu.

Mario Draghi, Europska centralna banka

Mario Draghi AFP PHOTO / DANIEL ROLANDAFP

Guverner Europske centralne banke Mario Draghi ove godine je snizio referentnu kamatnu stopu s 0.05 posto na nula, počeo naplaćivati komercijalnim bankama držanje novca u ECB-u i uveo program kvantitativnog popuštanja kupnjom obveznica na 80 milijardi eura mjesečno.

Na press konferenciji nakon zadnjeg sastanka čelnika Europske centralne banke (ECB) najavio je da će takva monetarna politika ostati na snazi do ožujka 2017. godine. “… bude li potrebno i duže od toga, ako se inflacijski trendovi ne budu kretali u skladu s zacrtanim ciljevima.”

NJegov recept za oporavak eurozone nije dobro sjeo njemačkim liderima, koji su okrivili Draghijevu politiku jeftinog novca za uspon radikalne stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Nijemci su nezadovoljni manjim prinosima na štednju i životnim te mirovinskim osiguranjima, što je iskoristila stranka AfD žestoko kritizirajući ekspanzivnu politiku eurozone. Nakon što su sredinom mjeseca američke Federalne rezerve po drugi put ove godine podigle referentnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih poena na između 0,5 i 0,75 posto, čeka se sljedeći Draghijev potez.

Jean Claude Juncker, Europska komisija

Bivši luksemburški premijer i predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker svjestan je da ga čeka nedvojbeno uzbudljiva godina. Već je upozorio da pobjeda Donalda Trumpa predstavlja rizik za odnose Europske unije i Sjedinjenih Država. “Trumpov izbor predstavlja rizik od uznemiravanja unutarnjih odnosa, temelja i struktura”, istaknuo je.

Juncker se zalaže za jačanje europskog obrambenog sektora i kazao da smatra kako bi Europska unija morala imati vojni stožer i uložiti veći napor u uspostavljanju zajedničke vojne sile koja bi služila kao dopuna NATO savezu. Istovremeno, on je i pod sve većim pritiskom zbog politike otvorenih granica te obrane slobode kretanja ljudi kao osnovni princip Europske unije i nakon niza terorističkog napada u protekloj godini.

Juncker ističe da Europa mora pružiti utočište ljudima koji bježe iz ratnih zona. “U vremenu kada teroriste ne mogu zaustaviti državne granice, nacionalni pristup unutarnjoj politici više nije dovoljan. Naše vrijednosti, način života u kojem zajedno živimo u slobodi i duhu otvorenosti je najbolja borba protiv terorizma”, poručio je. S jačanjem desnih struja i neizvjesnim rezultatima izbora država članica sljedeće godine, bit će zanimljivo pratiti hoće li njegova politika opstati.

Theresa May, Velika Britanija

Theresa May AFP PHOTO / POOL / Carl CourtAFP/AFP

Velika Britanija bi u ožujku sljedeće godine trebala krenuti sa službenom procedurom izlaska iz Europske unije, a premijerka Theresa May još je u listopadu najavljivala da će njezina zemlja od Brexita napraviti uspjeh. “Brexit nas ne bi trebao navesti da razmišljamo o našem novom odnosu s Europskom unijom”, kazala je. “Treba nas potaknuti na razmišljanje o našoj široj, globalnoj ulozi.” Uz tako ambiciozni postavljeni cilj, bit će znimljivo pratiti kako će May i njezina vlada ostvariti ono što su obećali.

Osim kompleksnim i teškim pregovorima o uvjetima izlaska iz Europske unije u sljedećoj godini, koje između ostalog podrazumijeva i sudbinu statusa tri milijuna EU držvljana koji žive u Velikoj Britaniji Theresa May će se sljedeće godine morati ozbiljno pozabaviti i nizom drugih problema, od gospodarskih pitanja te pritisak Škotske koja traži nezavisnost.

Matteo Renzi, Italija

Matteo Renzi, Credit line: Profimedia, LaPresseProfimedia, LaPresse

Poslije teškog poraza na referendumu o ustavnim promjenama koji je predložio, bivši talijanski premijer Matteo Renzi se, kako je i najavio, povukao s te dužnosti. Renzi je na funkciji premijera bio od veljače 2014. godine,a poziciju je riskirao zbog cilja provođenja temeljite ustavne i institucionalne reforme koja smanjile nestabilnost talijanskog političkog sustava koji se nije mijenjao posljednjih sedamdeset godina.

Matteo Renzi i dalje je vođa Demokratske stranke, najsnažnije političke snage lijevog centra u Italiji. Javnost i analitičari spekuliraju da je odlazak iz politike tek privremen te da se već posvetio planiranju povratka, a već se pisalo da Renzi želi raspisivanje prijevremenih izbora već sljedeće godine. Posljednje ankete o raspoloženju birača pokazuju da je Renzijeva Demokratska stranka izjednačena s populističkim pokretom Pet zvijezda, koji se sjajno uklapa u svježe desno političke trendove i čiji je ultimativni cilj izlazak Italije iz Europske unije.

Beppe Grillo, Italija

AFP PHOTO / GABRIEL BOUYS / AFP PHOTO / GABRIEL BOUYSAFP/AFP

Nakon Renzije ostavke mandat za sastavljanje nove vlade dobio je Paolo Gentiloni. No njegova će vladavina trajati samo do novih izbora u Italiji koji se trebaju održati najkasnije u svibnju 2018. Do tada, u centru interesa u Italiji bit će Beppe Grillo, bivši komičar i vođa populističkog pokreta Pet zvijezda.

Beppe Grillo je na početku političke karijere bio česti predmet ismijavanja, no tu više ništa nije smiješno. Šef ovog antiestablišmentskog, antiimigrantskog i eruspektičnog pokreta sebe uspoređuje s Donaldom Trumpom,a Washongton Post je nedavno pisao da se predskazanje njemačkog Der Spiegela iz 2013. kako je Grille “najopasniji čovjek u Europi” sada doista i zaživjelo.

Francois Fillon, Francuska

Francois Fillon / AFP PHOTO / POOL / GONZALO FUENTESAFP

Kandidat francuske republikanske stranke na predsjedničkim izborima sljedeće godine bit će Francois Fillon, čovjek koji je na tim izborima porazio svojeg bivšeg šefa i nekadašnjeg predsjednika Sarkozyja. Analitičari Fillona opisuju kao klasičnog desničara i tačerista, njegova kampanja obilježena je obećanjima o žestokom zaokretu ekonomske politike.

Još 2007. godine, po preuzimanju premijerske funkcije, Fillon je privukao pažnju izjavom da je Francuska bankrotirana država, a njegovoj popularnosti doprinijela je knjiga u kojoj se obračuna protiv radikalnog islama. Na vanjskopolitičkom planu, Fillon često izražva divljenje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i već je najavio da je spreman surađivati s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Prma istraživanja javnog mijenja o nadolazećim izborima koje je proveo Ipsos pokazuju da će u drugi krug izbora Francios Fillon odmjeriti snage s Marine Le Pen, kandidatkinjom radikalno desne Nacionalne fronte.

Marine Le Pen, Francuska

Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le PenCHARLY TRIBALLEAU/AFP

Francuska političarka i šefica ultra desne stranke Nacionalne fronte Marine Le Pen još je jedna od populističkih snaga u Europi o kojoj će se sljedeće godine dosta pričati. Popularnost njezine stranke uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj nezaustavljivo raste, a sadašnje ankete predviđaju da će Le Pen biti jedna od dva kandidata u drugom krugu izbora.

Kako je Francois Hollande odustao od kandidature za još jedan mandat, vrlo je izvjesno da će se u drugom krugu predsjedničkih izbora naći Le Pen i Francois Fillon, kandidat konzervativaca koji je na stranačkim izborima pobijedio bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja.

Nakon američkih izbora, Le Pen je pobjedu Trumpa okarakterizirala kao novu nadu, kazavši da je Trump učinio nemoguće mogućim, a francuskim je biračima preporučila da pokušaju učiniti isto to. Ovo je tračak nade za sve koji ne mogu podnijeti širenje divlje globalizacije i ne mogu podnijeti politički život koji prevode elite.” Sa svakom godinom, Francuska još malo potone u ekonomske i društvene poteškoće, kazala je u nedavnom intervjuu. Prije pet godina sam rekla da ćemo na vlast doći u roku od deset godina, stoga se nadam i vjerujem da će se to dogoditi 2017.”

Vladimir Putin, Rusija

AFP PHOTO / POOL / MAXIM SHIPENKOVAFP

Kao uostalom i proteklih nekoliko godina, i 2017. godine ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje će biti jedna od ključnih osoba na internacionalnoj političkoj sceni. Putin je najavio da je spreman na suradnju a novom američkom administracijom, a ta suradnja, naglasio je, u interesu je cijelog svijeta. “Nadamo se da ćemo udružiti napore sa SAD-om u borbi protiv stvarne a ne izmišljene prijetnje – globalnog terorizma” izjavio je i najavio nastavak vojne intervencije u Siriji.

Iako konflikt u Ukrajini još nije riješen, zbog čega je Europska unija nedavno izglasala novu rundu ekonomskih sankcija Rusiji, Putin je izrazio nadu u poboljšanje odnosa s Europskom unijom. Europska unija uvelike ovisi o rukim energentima, a Moskva u Europi ima veliko energetsko , Posljednjih se godina dosta pisalo o Putinovim vezama s desnim političkim strankama u Europi, pa bi njihov eventualni uspon na vlast mogao znatno doprinijeti jačanju Putinovog utjecaja na europskom kontinentu.

Ruski je predsjednik u govoru u Kremlju početkom prosinca istaknuo da “Rusija ne traži i nikad nije ni tražila ulazak u konflikt”. U pogledu širenja ekonomskog Europazijskog partnerstva pod vodstvom Rusije, Putin je “uvjeren kako je taj razgovor moguć s državama Europske unije, gdje postoji rastući zahtjev za nezavisnim, subjektivnijim političkim i ekonomskim kursom. I to vidimo na izbornim rezultatima.”

Viktor Orban, Mađarska

Viktor Orban / AFP PHOTO / ATTILA KISBENEDEKAFP

Mađarski premijer Viktor Orban čovjek je čije stavove prije nekoliko godina nije dijelio gotovo niti jedan europski državnik. To se počelo mijenjati pa bi njegov populizam u sljedećih godinu dvije mogla postati dominantna europska politika.

Orbanov opstanak na vlasti u Mađarskoj nije upitan, a on smatra da pobjeda Trumpa daje legitimitet njegovim tvrdim stavovima o imigraciji i propitivanju statusa quo u Europskoj uniji. Poznat je po odbijanju liberalne demokracije, navijanju protiv establišmenta EU i napada na globalne kompanije, a istovremeno, uspijevao je zadržati dobar rejting među biračima.

Jaroslaw Kaczynski, Poljska

Jaroslaw Kaczynski, PoljskaProfimedia, Corbis

Iako formalno tek jedan od 460 zastupnika u parlamentu, bivši premijer i predsjednik vladajuće konzervativne stranke Zakon i pravda, Jaroslaw Kaczynski, piše Politico, najmoćniji je čovjek u Poljskoj. Kaczyński se odlučio obračunati s korupcijom, podivljalim liberalizmom i onime što vidi kao rastvaranje nacionalnog identiteta. Zajedno sa saveznikom, mađarskim premijerom Orbanom, Kaczyński u istočnoj Europi predvodi antiestablišmentske snage koje su na Zapadu već ostvarile značajne uspjehe, i dovele do Brexita i Trumpove pobjede.

Neprijateljski nastrojen prema Europskoj uniji, s Bruxellesom često ulazi u sukobe. Komisija je kritizirala poteze njegove stranke kojima su pokušali preustrojiti poljski ustavni sud i napade na medije. S druge strane, Kaczyński kritike koristi kao moćan propagandni alat. “Nacionalna država je jedina institucija koja može zajamčiti demokraciju i slobodu”, izjavio je. “Oni koji nas napadaju neće pobijediti, Poljska će ostati Poljska.”

U mjesecima koji dolaze, Kaczyński će imati važnu ulogu u pregovorima Europske unije i Velike Britanije i pritom nastojati obraniti interese nekoliko milijuna Poljaka koji tamo žive, ali tako da Bruxellesu ne ponudi ništa zauzvrat. Nakon izlaska Britanije iz EU, Poljska će postati peta zemlja s najvećom populacijom i sedma najveća ekonomija u Uniji. Za oporavak od Brexita, Bruxelles i Berlin će tražiti kvalitetniju suradnju s Poljskom, a potencijalno i njezin ulazaak u eurozonu, čemu će se Kaczyński, najvjerojatnije, žestoko opirati.

Sadiq Khan, Velika Britanija

Sadiq Khan / AFP PHOTO / POOL / Yui MokAFP

Gradonačelnik Londona i član stranke rada Sadiq Khan, ovaj britanski političar i sin imigranta ujedno je i predstavnik svih imigranata u Velikoj Britaniji i onih koji su na referendumu glasali za ostanak Britanije u Europskoj uniji.

U zemlji u kojoj osjetno jačaju nacionalističke struje, koja je odlučila napustiti Europsku uniju i nametnuti ozbiljne barijere pridošlicama,ovaj religiozni musliman mogao bi postati europski Barack Obama, karizmatični političar mlađe generacije. “Strah nas ne čini sigurnijima, čini nas slabijima – a politika straha jednostavno nije dobrodošla u našem gradu”, rekao je u govoru nakon pobjede na izborima za gradonačelnika.

U situaciji duboke podijeljenosti i snažnih političkih tenzija, Khan bi mogao postati političar koji će približiti suprotstavljene strane, Veliku Britaniju i Europsku uniju, London (u kojem je većina građana glasala za ostanak u EU) i ostatak zemlje, politički establišment i glasače radničke klase, lijeve i desne, muslimane i osobe drugih vjera.

Donald Trump, Sjedinjene Države

Donald Trump / AFP PHOTO / SAUL LOEBAFP/AFP

Pobjeda Donalda Trumpa prilično je iznenadila Bruxelles, koji se sada pokušava pripremiti na ono što ih čeka kada on preuzme ured američkog predsjednika. Šef europskog parlamenta Martin Schulz javno je izjavio da je šokiran i ocijenio da izborni rezultat predstavlja vrlo težak trenutak za EU.

S druge strane, njegovu su pobjedu glasno slavile desne struje u Europi i ne treba uopće sumnjati da će kandidati desnih opcija koje sljedeće godine izaći na izbore pratiti Trumpov pobjednički recept, koji se sastoji od kritiziranja političkog i bankarskog establišmenta te restriktivne politike prema izbjeglicama i migrantima.

Iako o Trumpovoj vanjsko političkoj strategiji zasad može samo nagađati, prema onome što znamo, Trump je pozdravio izlazak Velike Britanije iz EU čime je dao do znanja da mu nije stalo da jake Europske unije. Njegovo povezivanje s Vladimirom Putinom moglo bi ići na štetu EU članicama istočne Europe. Isto tako, europsko gospodarstvo utemeljno na principima slobodne trgovine u ozbiljnoj je kontradikciji s najavljenom ekonomskom politikom Trumpove buduće administracije,

Ira Kralj
Telegram autor
1292 članka Više o autoru