Europski lideri govore o problemima, no izbjegavaju odgovor na jedno krucijalno pitanje: Što slijedi za EU
Na summitu u Bratislavi lideri EU nisu ponudili jasan plan
Pod teretom krize i međusobnih optužbi Europska unija posljednjih je godina izgubila svoj put. EU nalazi se u “kritičnom stanju”, nakon što su građani Ujedinjenog Kraljevstva odlučili kako napuštaju savez, upozorila je Angela Merkel prije dolaska na summit u Bratislavi 16. rujna.
Do kraja tog summita, lideri 27 zemalja EU, svi osim britanske premijerke Therese May koja nije pozvana, pokušali su dati nacrt smjera kojim bi Unija trebala krenuti. No, put prema naprijed ostaje mutan, piše Economist.
Raspoloženje u dvorcu u Bratislavi u kojem su se odvijali razgovori nije bilo puno srdžbe koja je često karakterizirala novije sastanke na vrhu Europske unije. Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande održali su rijetku zajedničku press konferenciju. Donald Tusk je upozorio poljsku i mađarsku vladu da zadrže “kulturalnu kontra revoluciju”, za koju su često prijetili da će je dovesti u Europu, kod kuće.
Nezakonite migracije i sigurnost
U izjavi na šest stranica, lideri su se fokusirali na nezakonite migracije i sigurnosti. Dogovorili su se kako se prošlogodišnja nekontrolirana migracija u Europi ne može ponoviti. Ojačat će bugarsku granicu s Turskom, podržati migracijski sporazum s Ankarom kao i još nepotpisane sporazume o migraciji s afričkim zemljama.
Obećani su i novi razgovori o ulaganjima diljem EU, nezaposlenosti mladih i politici jedinstvenog tržišta. O planovima za vojnu suradnju raspravljat će se detaljno na summitu u prosincu u Bruxellesu. Talijanski premijer Matteo Renzi kazao je kako ova izjava o migraciji ignorira stvarnost, a spomenuo je i njemački suficit koji krši pravila EU, ali se o tome ne raspravlja puno u Bruxellesu.
Renzi je tako nastavio talijansku tradiciju koja za loše ekonomske pokazatelje njegove zemlje krivi pravila euro zone. Svjestan je kako uskoro dolazi razgovor s Europskom komisijom o neuspjehu njegove vlade da smanji proračunski deficit. On je, također, na užas ostalih lidera, razvio naviku da stvori pakao na europskim summitima kada je suočen s problemima kod kuće, piše Economist.
Mogu li lideri pronaći zajednički jezik?
Njegovi istupi u Bruxellesu nesumnjivo su vezani uz poboljšanje svojih izgleda kasnije ove godine na referendumu o ustavnim reformama, uz koji je vezao svoju političku sudbinu. No, njegov je istup bio korisan na dva načina. Prvo, pokazao je raspoloženje koje je zaživjelo u Europi.
Hollande koji je okrenut prema izborima sljedeće godine, naglašavao je kako “štite građane”. Na summitu je govorio o strahovima Europljana, ali malo o njihovim aspiracijama. Merkel je priznala kako Europa nije uspjela ostvariti obećano blagostanje, no nije rekla kada bi to moglo biti ispunjeno.
Beskrajni sastanci
Drugo, Renzi je istaknuo da je teško pronaći zajednički jezik o natežim pitanjima s kojima se suočava Europa. Oko 150.000 migranata pokušava prijeći Mediteran svake godine i doći u Italiju; oko dvij trećine njih vjerojatno nema međunarodnu zaštitu. Strožije granične provjere znači da manje njih stiže u bogatije zemlje sjeverne Europe. Dogovor o preseljenju migranata i kvotama ne funkcionira i Europa i dalje vraća one koji ne dobiju azil kućama.
Unatoč beskrajnim sastancima, debatama i izborima, Europski čelnici nisu pronašli trajni odgovor na ovaj problem. Nije bilo niti malo nerazumno kada je Renzi ukazao na to.
Ima li razloga za optimizam?
Ipak, neki su pronašli razloga za optimizam. Govoreći nakon sastanka Tusk je kazao kako bi britanski odlazak u konačnici mogao EU učiniti jačom nego ikad – što je prilično značajan zaokret za nekog tko je prije referenduma upozoravao kako bi Brexit mogao dovesti do kolapsa zapadne civilizacije. Također je otkrio kako mu je May rekla da je spremna pokrenuti Članak 50., formalni proces britanskog izlaska, u siječnju ili veljači sljedeće godine.
Slijedi niz summita, a jedan od njih bit će onaj u Rimu krajem ožujka kako bi obilježili 60. obljetnicu Rimskih ugovora, temeljnog dokumenta EU. Teško je očekivati da će na tom summitu lideri ispuniti očekivanja koja su počeli stavljati ispred sebe. Dijelom je to zato što će se dogoditi između nizozemskih i francuskih izbora na kojima bi anti EU stranke mogle ostvariti značajan rezultat i tako smanjiti opseg europske integracije.
Europski premijeri i predsjednici mogu se samo nadati da će zaživjeti ono, što je Merkel nazvala “duhom Bratislave”. U ovom trenutku to ipak ne izgleda kao prilično daleko ostvarenje.