Europski parlament izglasao sankcije Dodiku. HDZ-ovci bili protiv

Sankcije su dio amandmana kojeg su predložili Tonino Picula i dvojica njegovih kolega

22.10.2021., Hram Svete Trojice, Banja Luka (BiH) - Patrijarh Porfirije zapoceo je dvodnevnu posjetu Eparhiji banjaluckoj. Patrijarha su docekali episkop banjalucki Јefrem, predsjednica Republike Srpske Zeljka Cvijanovic, predsjednik Narodne skupstine Republike Srpske Nedeljko Cubrilovic, srpski clan Predsjednistva BiH Milorad Dodik, Drasko Stanivukovic, gradonacelnik Banjaluke, kao i drugi predstavnici javnog zivota RS. Nakon toga, u banjaluckom Hramu Svete Trojice, sluzena je doksologija u cast dolaska patrijarha.
FOTO: Dejan Rakita/Pixsell

Europarlamentarci su danas pozvali na ukidanje veta u odlukama Vijeća o vanjskoj politici kako bi se ojačala globalna pozicija EU-a te na jačanje zajedničkih obrambenih kapaciteta, a spor među hrvatskim zastupnicima izazvao je amandman o BiH koji su podnijeli Tonino Picula i socijalisti.

“Europsko sigurnosno okruženje krhkije nego ikada od kraja Hladnog rata”, kazao je autor godišnjeg izvješća o vanjskoj i sigurnosnoj politici njemački pučanin David McAllister. McAllisterovo izvješće zastupnici su usvojili s 474 glasova, dok ih je 113 bilo protiv a 102 suzdržana. “Niti jedna država članica ne može učinkovito odgovoriti na današnje globalne sigurnosne izazove sama za sebe”, dodao je.

“Europska unija treba preuzeti vodeću ulogu u jačanju multilateralnih partnerstava kako bi postala globalni predvodnik u zaštiti i promicanju demokracije i ljudskih prava. Također je potrebno „poboljšanje vidljivosti poboljšanje vidljivosti i postupka donošenja odluka unutar EU-a te maksimalno i učinkovitije korištenje ‘tvrdih’ i ‘mekih’ instrumenata moći, uključujući uvođenje glasovanja kvalificiranom većinom za donošenje odluka o vanjskoj politici EU-a”, navodi se u izvješću.

Rasprava o vanjskoj politici

Naime, trenutno svaka država članica ima pravo veta u vanjskoj politici, a pitanje reforme takve prakse jedna je od većih točki prijepora zagovornika i protivnika daljnje europske integracije.

Protivnici smatraju to korakom prema pretvaranju Europske unije u federaciju u kojoj bi najjače članice lakše nametale svoju volju, dok zagovornici ističu da jednoglasno odlučivanje onemogućava afirmiranje EU-a kao globalnog aktera usporedivog sa SAD-om i Kinom.

Izvješćem se također “poziva na suradnju EU-a sa zemljama zapadnog Balkana kako bi se pronašla rješenja za probleme koji ometaju daljnje reforme, uključujući provedbu 14 ključnih prioriteta u Bosni i Hercegovini i kojima se osigurava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma”.

Usvojen Piculin amandman

Na taj je članak usvojen amandman koji su u ime socijaldemokrata podnijeli Pedro Marques, Tonino Picula i Thijs Reuten.

Tim se amandmanom postojećem tekstu dodaje da Europski parlament “oštro osuđuje neustavne secesionističke mjere vlasti Republike Srpske čiji je cilj uspostava usporednih institucija u području medicine i medicinskih proizvoda, pravosuđa, obrane, sigurnosti i oporezivanja, čime se podrivaju državne strukture Bosne i Hercegovine i stvara egzistencijalna prijetnja njezinu jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti”.

Također se ističe da EP “osuđuje štetnu ulogu regionalnih aktera i vanjskog uplitanja Rusije; poziva Vijeće da nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saveznicima zbog njegovih koruptivnih aktivnosti, kontinuirane destabilizacije zemlje i podrivanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine”.

HDZ-ovci kritizirali Piculu

Zbog potonjeg su dijela amandmana Piculu kritizirali zastupnici HDZ-a koji smatraju da “dvosmislenim formulacijama insinuira da Hrvatska kao regionalni akter ima štetnu ulogu u Bosni i Hercegovini”.

“To je politika onih aktera koji otvoreno optužuju Hrvatsku za destabilizirajuću agendu u Bosni i Hercegovini, zbog čega je posebno neshvatljivo da amandman supotpisuje i zastupnik Picula”, navodi se u zajedničkom priopćenju HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu.

“U ovim prijelomnim trenutcima za budućnost hrvatskog naroda u BiH, ali i budućnost cijele zemlje, potpuno je promašeno zaoštravanje retorike, skretanje pozornosti s temeljnog pitanja izmjene Izbornog zakona i pozivanje na sankcije, koje trebaju biti isključivo krajnja mjera”, dodaju. Spomenuti su amandman podržala 504 zastupnika, uključujući većinu Europske pučke stranke, dok su protiv bila 93 zastupnika, a 72 su bila suzdržana.